940 likes | 1.39k Views
Razvoj EGA. Petar Nastasic. Razvoj Ega. Ego funkcije - autonomne - sinteticke - integrativne Hartmanova teorija razvoja Ega R.Spitz – organizacioni principi M.Klein teorija objekt.odnosa Margaret Mahler:separacija – individuacija E.Erikson – teorija psihosocijalnog razvoja.
E N D
Razvoj EGA Petar Nastasic
Razvoj Ega • Ego funkcije • - autonomne • - sinteticke • - integrativne • Hartmanova teorija razvoja Ega • R.Spitz – organizacioni principi • M.Klein teorija objekt.odnosa • Margaret Mahler:separacija – individuacija • E.Erikson – teorija psihosocijalnog razvoja
U knjizi The Ego and the Id,Freud (1923) , • Donekle revidira svoju metapsiholosku teoriju iz 1920g. g • ali,- • Ego je i dalje opisivan kao pasivna i striktno reaktivna struktura na impulse Ida, -
U eseju Inhibitions, Symptoms, and Anxiety, Freud,1926 • revidirao svoju teoriju o anksioznosti i • opisao Ego kao konstrukt sa mnogo vise snage..Umesto pasivne i striktno reaktivne strukture na impulse Ida, • - Ego se opisuje kao dostojna protivteža Idu, odgovorna za kontrolu impulsa, i kao integrišući cinilac,koji omogucuje da individualno funkcionisanje bude integrisano u jednu koherentnu celinu
Heinz Hartmann.Loewnstein,Criss&Bellak, (1934,1937,1939,1958,1960) pročistili su ovu teoriju u seriji članaka i knjiga “Hartman je snažno uticaonatokpsihoanalize, započevšiključnaistrazivanja o suštinskimprocesimaipromenamakoji se dogadjaju tokomnormalnograzvoja. Hartmanovidoprinosiproširuju poljeinteresovanjapsihoanalize, sapsihopatologije, na opštirazvojpojedinca, saizolovanogsamodovoljnogterapijskogmetodanasveobuhvatunaučnu disciplinu” (Mitchell&Black,1995),p.35
Po Hartmanovom modelu ..ističu se dva poznata ključna stava - Normativni konflikti sa okruzenjem diferenciraju Ego od Ida. - Sastojci Ega i Ida su prisutni na rodjenju u vidu jednog nediferenciranog matriksa.
…..Dakle, s jedne strane • bebu ocekuje iskustvo/dozivljaj izvesnog stepena frustracije kada njena/njegova majka ili okruženje ne obezbedi potpuno i brzo zadovoljenje.(konflikti sa okruženjem) • Faktički,to je prapočetak diferencijacije • Dakle, ako beba dobija totalno zadovoljenje, tada ne bi imala neku potrebu da spozna i diferencira sebe od drugih, ne bi težila autonomiji, • ukratko, ne bi bilo potrebe za Egom
Hartmann, (1958) s druge strane isto tako ….ukazuje da se unutar Ega nalaze urodjeni kapaciteti za percepciju, paznju, pamcenje, koncentraciju, motornu koordinaciju, govor • Pod normalnim uslovima– uz tzv.“očekivano okruženje”,-ovi se kapaciteti razvijaju u ego funkcije , koje su autonomne od libidinalnih i agresivnih impulsa; dakle, nisu “derivat Ida”- (kao sto je tvrdio Freud,1911)
Dakle, …..poštosukonfliktideoljudskogzivota u procesurazvoja, Ego mora da razvijai druge funkcijekoječestopostajusuprotstavljeneikonfliktne u odnosunaagresivneilibidinalne impulse Ida
Sintetičke funkcije..... kapaciteti Ega kojisluzeda se organizujui ujedinerazne funkcije unutar licnosti. to omogucuje individui da misli, oseca i deluje na koherentan nacin. Integrativne funkcije kapacitetiEga da se integrisu i potencijalno kotradiktorna iskustva, ideje i osecanja,
Iz toga prema Hartmanu proističe ….zadatak psihoanalize kao terapijskog metoda da neutrališe konfliktogene impulse i da ….“širi zonu Ego funkcija slobodnu od konflikta......” • Baveci se time psihoanaliza moze olaksati adaptaciju pojedinca na njegovo/njeno okruzenje!!!
Rene Spitz je nastavljač Hartmana jos detaljnije elaborirao razvoj Ega. Uloge prvih percepcija kod malog deteta. Za bebu su sve senzcije • visceralne i slabo su diferencirane(sa aspekta Ego – drugi) • unutrasnjost i spoljasnjost • Fuzionisane tj-u vrlo siromasno diskriminisane jedna od druge Što znaci da su za bebu • Ili svi dobri ili su svi loši i • vrlo su intenzivni
Iskustva testiranja dozivljaja sa objektom/majkom dopuštaju neki stepen oblikovanja i razlikovanja osećaja u intenzitetu. Ponovljena iskustva uspostavljaju tragovepamcenja. • Interakcija sa majkom dopusta detetu da • stavi pamcenje u sluzbu EGA; • uči da postane; da se stvori i dejstvuje • a ne samo da bude pasivni prijemnik poklona ili bola.
Spitz je identifikovao triorganizaciona principa u razvoju Ega • Reakcija smehom obicno na uzrastu od 3 meseca, dete pocinje da se smeje u prisustvu prijatnog stimulusa. • Dakle,pojedinačne percepcije u ranoj fazi života zamenjuje visceralnu senzaciju, - tako se stvara se najranija separacija spoljasnjosti od unutrasnjosti. Prepoznavanje specificnog lica je očigledno znak uspostavljanja tragova pamcenja.
Sposobnost da se poveze sadašnjost sa pamćenjem prijatnosti u prošlosti je - odraz sposobnostiformiranjaasocijacija • Taj početni rudimentarni Ego je definitivno sposobanda se pomeriodpasivnogislucajnogponasanja ka aktivnomineposrednomponasanju.. • Odavdepocinjusocijalnerelacije
2. Anksioznost u prisustvu stranca • oko uzrasta od 8 meseci, najveci broj dece izražava stres u prisustvu nepoznate osobe. • ova osobina/reakcija je moguca zato sto dete u tom uzrastu moze da specifikuje sebe od objekta i formira afektivne veze prema bliskim osobama i razlikuje ih od veze sa strancima
Ta, anksioznost nije dugotrajna vec je to samo jedan prolazni odgovor na prisutan stres, .........ona ima signalnu funkciju. • Čak i kada stranac ne nanosi bol ili neprijatnost, nelagodnost, mladi Ego, dozivi anksioznost kao signal da se nekakav bol ili nevolja mogu pojaviti u bliskoj buducnosti
3. Semanticka komunikacija - najveci broj dece moze uspostaviti govornu funkciju na uzrastu od 1 godine, - ali ni sest meseci kasnije ne mogu uspešno formulisati rečisa specificnim intencijama I znacenjima da bi se tim putem uspostavila komunikacija sa drugim. - Jedan od najranijih nacina za ovaj kanal komuniciranja sa drugima je ..... “NE” . .....
……… Učinivsi to NE..! dete preduzima prvi korak u “identifikaciji sa agresorom”, okrecuci svoju pasivnost u aktivnu kontrolu. - Učeći da komunicira govorom, dete odriče se fantazma o savršenoj i moćnoj neverbalnoj komunikaciji. tako, dete preduzima prvi korak prema punom socijalnom zivotu.
Ali treba znati da Ego nije samo psiholoski konstrukt …vec se on sagledava i kroz nagonski / bioloski model, - tacnije kao sagledava se I kao - vitalan i organski entitet tj bioloska (ne kao anatomska) struktura koja raste i koji se menja cak i u odraslom zivotu
………… A, …………….od momenta kada su elementi okruženja ukljuceni u akciju oni imaju znacajno mesto u daljem toku i postaju kljucni u formiranju Ega, ….postaje jasno da oni nastavljaju da vrse uticaj na Ego dugo i posle detinjstva …Ego je i interakcijski entitet
U zakljucku, • Ego je psiholoski konstrukt • Ego je bioloska/organska struktura • Ego je interakcijski entitet
TEORIJA OBJEKTNIH ODNOSA ….…objasnjavarazvojniprocestokomhumanihrelacija u odrastanjudeteta • krozanaliziranje, kako se iskustvosadrugimareprezentuje u mislima, i kako se strukturišuunutrašnjireprezentiEgaidrugihobjekataokodeteta • Vise psihoanaliticki, snage Ida • Faze u razvoju • BaP - grupe • Ego kaopsiholoskiiinterakcijskikonstrukt
Margaret Mahler 1897-1986 • je pomerila fokus sa naglašavanja značaja zadovoljenja instinkata ili bioloških potreba u nastajanju metalnog života, na isticanje važnosti procesa kojim interpersonalne relacije postaju internalizovane unutar ega ili selfa • kao pedijatar i dečiji analitičar ona je kroz studije normalnog razvoja težila da razume kako se razvijaju reprezentanti selfa i drugih u kontekstu interpersonalnih interakcija izmedju negovatelja/ice i deteta što rezultira u pojavi integrisanog osećanja selfa/sebe
Mahler, Fine, and Bergman (1975), "The Psychological Birth of the Human Infant" ….opisuju faze i podfaze u razvoju deteta koje vode ka zavrsavanju procesa: - "separacija-individuacija“ proces koji se odvija tokom prve tri godine zivota, Proces putem kojeg se odvija unutrašnje mapiranje selfa i drugih.Ova unutrašnja mapa ili unutrašnja reprezentacija, se gradi kroz interakcije sa negovatelj/icom tokom perioda koji se proteže od rodjenja do treće godine i sastoji se i od pozitivnih i od negativnih aspekata iskustva u relacijama naglasavajuci znacaj konstantnosti roditeljske figure u suocavanju sa …detetovom destruktivnom agresijom,
Separacija-individuacija • ..označava sposobnost da se integrišu i frustrirajući i prijatni aspekti iskustva sa značajnim drugim osobama što treba da vodi ka stabilnom osećanju sebe koji je u stanju da toleriše kolebajuča emocionalna stanja unutar selfa i kod drugih.Nemogućnost integracije ovih aspekata iskustva vodi prema psihopatologiji (Mahler, Pine, and Bergman 1975).
………..U tom periodu… • Id, Ego i SuperEgo nastavljaju da se razdvajaju, tokom procesa medjusobne diferencijacije.
……… • Unutar Ega primitivni regulatorni mehanizmi se smanjuju i zamenjuju se ili dopunjuju mnogo efikasnijim. • Kojim....?
………. Dozivljaji frustracije u kontekstu normativnog rasta mozga i tela, dopustaju razvijajucem Egu da zapamti nelagodnidozivljaj dovoljno dugo da odlozi zadovoljenje i predvidi buducnost. • Deo snage Ega deriviran/proizveden je od postepenog diferenciranja svog matrixa (autonomne ego funkcije) koji sluzi da zadovolji zelje Ida, - aline odmah i neobuzdano u skladu sa primitivnim procesima
Na jedan simetričan i recipročan način, • Pamćenje proteklih zadovoljenja dopusta Egu da se bavi osećanjima prijatnosti i ispuni ih odloženim zadovoljenjima. • Kroz proces S/I stvara se unutrasnji svet reprezentacije objekta i taj unutrasnji svet olaksava uvežbavanje buduceg odlaganja zadovoljenja.
Kako tokom procesa S/I strukture Ega i Superega sazrevaju,....... . potrebe za spoljašnjim izvoromispunjenja se smanjuju, a autonomija se povećava • Pošto su (unutrasnje) psihicke strukture ojačale i osposobile pojedinca da bude manje zavisan od okruženja sada ...formacije te stvorene Ego strukture mogu da sluze za adaptaciju.
Superego nastaje kao ishod procesa adaptacije na socijalno okruzenje. • Dok razvoj Egazavisi i od sazrevanja tela i mozga, da bi se time obezbedila motorna i kognitivna kontrola • ....Razvoj Superega je socijalno uslovljen i abstraktan
Mada Hartman nije odbacio Freudoovu tezu o kastracionoj anksioznosti u razvoju SuperEga, on ipak smatra da je u razvoju SuperEga mnogo više značajan procesidentifikacije i idealizacije. • malo dete se najpre identifikuje sa njenim/njegovim roditeljima kao idealizovanim figurama koje obezbedjuju zastitu i zadovoljstvo • Uskoro on/ona otkriva da „zajednicko podesavanje” mnogo bolje obebezbedjuju uzdrzavanje od poriva Ida i zadovoljenje kroz modelovanje moralnih standarda roditelja. • Ove funkcije (podešavanje, uzdržavanje,moralni standardi) konstituišu ulogu superega.
“separacija-individuacija” 1. tokom procesainternalizacije kod deteta, 2. uspostavljanja stabilnosti afektivne regulacije 3. sposobnost da se razvije zdrava autonomija ** formiranje SuperEga
Teorija selfa i konstantnosti objekta Frosch,Kernberg,Akhtar • Govori o tome da problemi u procesu separacija-inidivuduacija uticu na razvoj psihijatrijskih simptoma kao sto su psihoza i granicna stanja kod odraslih
Adaptacioni psiholoski fenomeni u relaciji sa spoljnim svetom - Ego funkcije jasno je naglašeno da se unutar ličnosti ne bore tri čovečuljka ID, EGO i SUPER EGO, već da su u normalnom razvoju ličnosti, kao i u nastanku psihopatologije značajno mesto zauzimaju interakcijski procesi i adaptacioni mehanizmi
Dva teoreticara su dali trajan doprinos teoriji o razvoju odraslih: • Erik Erikson i • George Vaillant
Erik Erikson (1902-1994) Theory of Psychosocial Development • Ohrabren od strane A.Freud da uci psihoanalizu on se zainteresovao za uticaj drustva i kulture na razvoj deteta. • U razvijanju svoje teorije on nije prestao da se drži postavki o evoluciji Ega, ali je • drugacije elaborirao sazrevanje Ega tokom zivota
Dakle, kao i Pijaze, EE, je ostao na stanovistu da se ...dete razvija po jednom predodredjenom/epigenetskom toku, ali umesto fokusiranja na kognitivni razvoj (kao Pijaze), • EE se usmerio na to kako se dete socijalizujei kako taj proces utice na njegovo osecanje selfa/sebe
Psihosocijalni razvoj…. faze zivotajedneosobeodrodjenja pa do smrti,..koje se obrazujuputemsocijalnihuticajaE u sadejstvusarastucimisazrevajucimorganizmom (fizičkoipsihicko) • “postojiobostranaspregapojedincaidruštva”
….ili…sprega...ravnoteža... • sposobnosti pojedinca da bude u odnosu sa prostorom koji raste(“ljudi i ustanove”) (porodica,skola,drzava,) • i spremnosti tih “ljudi i ustanova” da uzmu ucešće u rastucem psiholoskom , kulturelnom i socijalnom interesovanji potrebama svakog pojedinca
RAZVOJ SE ODVIJA KROZ STUPNJEVE • Postoje vise ili manje jasno odredjeni UZRASTI u kojima se javljaju novi oblici ponasanja kao odgovor na socijalne uticaje/izazove drustva I na sazrevanje organizma • nije moguce tacno odrediti trajanje svakog stupnja • Kada se udje u novi stupanj prethodni se ne napušta • Već svaki stupanj doprinosi oblilkovanju UKUPNE LICNOSTI
EPIGENETSKO NACELO • “sve što raste ima svoju osnovu i iz te osnove izrastaju delovi, a svaki deo ima vreme svoje prevage, sve dotle dok svi delovi ne uzmu ucešće u oblikovanju funkcionalne celine”
- osam faza - svaka faza ima dva moguca ishoda - uspesno kompletiranjesvih faza zdrava i kompletna licnostuspesne interakcije - neuspeh u kompletiranjuneke faze,rezultira u nesposobnosti da se kompletira sledeca faza mogucnost da se formira manje zdrava nekompletna licnost sa losim interakcijama sa drugima. • Ove nekompletirane faze , medjutim, mogu se resiti u kasnijem toku zivota !!!!
1. Bazicno poverenje vs. bazicnog nepoverenja – • od uzrasta od 1 g. • dete pocinje da uci da je svet mesto dostojno njegovog poverenja i • da on/ona takodje moze biti dostojan poverenja tog sveta. • poverenje se formira kroz konzistentnost ponasanja staratelja/roditelja.
Ako se ovo poverenje razvija uspesno dete oseca poverenje, samopouzdanost i sigurnost • mirno spava,lagodno uzima hranu,izlucuje opusteno, • sve vise budnosti,”dobro mu je” • Situacije I ljudi bliski, prepoznatljivi, ”materinska osoba” • STANJE PRIHVACENOSTI- majka moze biti odsutna neko vreme,prvo socijalno dostignuce
**** • Postavljena je osnova PSIHOSOCIJALNOG IDENTITETA • (“vera u sebe”) • Vrlina Ega - NUMINOZNOST(bozanstvenost)- moze da oseti blagodetno prisustvo majke • Osnovno poverenje i osnovno nepoverenje treba da budu u srazmeri
U slucaju neuspeha • osećanje straha u nekonzistentnom svetu, • anksioznost, strepnja, • visok stepen nesigurnosti, • nesamopouzdanosti,nepoverenje u sebe • Idealizacija drugih / idolizam obozavanje heroja • Ili izrazito nepoverenje prema svetu
2.Autonomija vs.stid i sumnja - uzrast od 1-3 g, razvoj nervnog sistema omogucuje * kretanje, odlazak od majke i vracanje, * biranje igracaka i igra sa njima, * mogucnost pravljenja izbora sta voli da obuce, sta voli da jede, * da zadrzi/ne zadrzi stolicu itd.
……… Ako dete u ovoj fazi bude ohrabrivano i podrzanopostaje sve vise - samopouzdano i - sigurno u sebei - u svoje sposobnosti da prezivi u svetu uz ostvarivanje autonomije svoje licnosti - faza : (separacija-individuacija)