NEPOSREDNI IZBOR NAČELNIKA

1. NEPOSREDNI IZBOR NAČELNIKA Prof. dr. sc. Ivan Koprić Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. Dobre i loše strane neposrednog izbora Dobre strane Novi kanal političkog utjecaja građana Nova točka na koju se građani mogu usmjeriti s većim povjerenjem i očekivanjima Čvršći politički legitimitet Smanjenje utjecaja političkih stranaka Više načelnika jače orijentiranih na građane i samu lokalnu jedinicu Poboljšanja u efikasnosti izvršne vlasti i fokus na javni menadžment (premda neprofesionalni) Bolja koordinacija i koherentnost lokalnih javnih politika Loše strane Podržava autoritarnu političku, upravnu i društvenu kulturu (hijerarhija i disciplina) Ne mora biti napretka u kvaliteti kandidata Zahtjevna i skupa procedura izbora Izlazak birača ne mora biti veći, naročito u narednim izborima Populizam (velike riječi i mala djela) Blokade lokalnog odlučivanja (vijeće – načelnik) Slabija politička kontrola i moguće zlouporabe moći Smanjena razina profesionalizma (politizacija, nepotizam, korupcija)

3. Dvije osnovne motivacije za uvođenje izravnog izbora Demokratizacija (politički utjecaj građana, odazivnost, lokalizam, smanjenje utjecaja nacionalnih političkih stranaka …) Efikasnost lokalne vlasti (koordinacija, bolje javne službe, koherentnost, menadžment, vodstvo, poduzetnost ...) Kombinacija D + E Kombinacija 0 + 0!

4. Grupe zemalja u regiji Brzi trkači– Slovenija (1994), Makedonija (1996) “Trkači olovnih nogu”– Bosna i Hercegovina (2004), Crna Gora (2004), Kosovo (2007) Oklijevala– Srbija (2004; samo jedan mandat za neposredno izabrane načelnike), Hrvatska (2009)

5. Uloge i stilovi Uloge: Politička – “političar” Upravna, menadžerska – “menadžer” Interna – “populist”, “domaći radnik” Vanjska – “graditelj mreže”, “ministar vanjskih poslova” Stilovi: Participativni vs. autoritarni Osobna autonomija vs. ovisnost o političkoj stranci Orijentacija na vlast vs. orijentacija na javne usluge Proaktivni vs. reaktivni stil Orijentacija izvan lokalne samoupravne jedinice vs. orijentacija na domaće probleme Vođenje slično kao u privatnom sektoru vs. specifično vodstvo karakteristično za javni sektor

6. Hipoteze Menadžerska uloga bit će jača od političke, naročito u zemljama s neposredno izabranim načelnicima Interna uloga bit će važnija nego vanjska u zemljama s neposrednim izborom načelnika Neposredno izabrani načelnici bit će skloniji participaciji građana, samostalniji, više orijentirani na javne službe i proaktivniji nego načelnici izabrani od lokalnih vijeća Samo načelnici s prethodnim radnim stažem u privatnom sektoru konceptualizirat će vođenje lokalne jedinice slično vodstvu privatne kompanije

7. Hipoteze II. Sadašnji načelnici imat će vrlo pozitivan stav prema neposrednom izboru Oni će neposredni izbor konceptualizirati kao instrument demokratizacije (više utjecaja građana, manje utjecaja političkih stranaka), a manje kao način modernizacije javnog sektora Načelnici u većim i urbanim jedinicama imat će pozitivniji stav prema neposrednom izboru Načelnici ranije zaposleni u privatnom sektoru imat će pozitivniji stav prema neposrednom izboru

8. Rezultati Siječanj/veljača 2008; 99 odgovora; neposredno izabrani u svim zemljama osim u Hrvatskoj; 53 neposredno izabrana; 46 izabrani od vijeća Upravljačko-menadžerska funkcija je dominantna u svim zemljama, osim Srbije i Kosova, gdje je dominantna interna uloga Tamo gdje nije dominantna, interna je uloga na drugom mjestu po utrošku vremena načelnika U svim zemljama upravljačka funkcija je zastupljena gotovo dvostruko više nego politička Interna uloga je izraženija od vanjske u svim zemljama Pravi javni menadžment zaokuplja načelnike manje od odnosa s lokalnim službenicima naročito u Sloveniji i Makedoniji, dok je obrnuto u Srbiji i Kosovu Odnosi s vanjskim subjektima ne traže previše vremena, tek ponegdje nešto više od 20 % (Makedonija, Crna Gora, Kosovo); načelnici u Hrvatskoj tek 14,5%

9. Rezultati Testiranje stila slaganjem s tvrdnjama i izračunom hi-kvadrata za testiranje značajnosti razlika Nema ni jedne karakteristike stila u pogledu koje bi razlike između neposredno i posredno izabranih načelnika bile statistički značajne Ima neke razlike u pogledu autoritarnosti, specifičnosti lokalnog stila vodstva i orijentacije načelnika prema domaćim problemima unutar lokalne jedinice, i to u skladu s očekivanjima Potvrdila se hipoteza da aktualni načelnici vide neposredni izbor kao instrument demokratizacije, a ne modernizacije, uglavnom neposredno od načina izbora Za hipoteze 3. i 4. nema statistički relevantnih razlika Velika većina načelnika jako podupire neposredni izbor (5 protiv, još 13 ne zna zašto je za) Čini se da političko-upravna i društvena kultura te tradicija imaju veći utjecaj na način percepcije uloge i način ponašanja nego tip izbora načelnika Igre oko preraspodjele moći