1 / 52

Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast

Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast. Dva dijela današnje prezentacije. HUP: Što zagovaramo – ciljevi i preporuke Preliminarni pregled pokazatelja za svaki cilj Očekivani završetak i predstavljanje cjelovitog sustava: prosinac 2013.

cutter
Download Presentation

Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast

  2. Dva dijela današnje prezentacije • HUP: Što zagovaramo – ciljevi i preporuke • Preliminarni pregled pokazatelja za svaki cilj Očekivani završetak i predstavljanje cjelovitog sustava: prosinac 2013. Predviđeno ažuriranje: cca svakih 6 mj. • 2. Pilot-primjer: skor fiskalne konsolidacije

  3. Prvi dio: pregled ciljeva, preporuka i preliminarna lista pokazatelja

  4. Skor produktivnosti i konkurentnosti CILJ: Povećanje produktivnosti kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom na industrijske i druge politike uklopljene u EU strategiju • POKAZATELJI (preliminarna lista): • realni BDP (rast) i realni BDP po zaposlenom • produktivnost u industriji • ulaganja u R&D • jedinični trošak rada • BDP po stanovniku i output po radniku: usporedbe s drugim zemljama članicama EU • trend izvoza • anketna stopa nezaposlenosti • pokazatelji energetske efikasnosti i korištenja OIE

  5. Produktivnost i konkurentnost: preporuke • izrada, donošenje i provedba industrijske politike temeljem koje će se razvijati cjelokupno gospodarstvo, a koja će privatnim investitorima dati jasnu poruku u kojem smjeru i gdje možemo biti konkurentni, odnosno u kojim se aktivnostima može očekivati bolji odnos rizika i povrata • poticanje izvoza uz svesrdnu podršku gospodarske diplomacije • dostizanje ulaganja u istraživanje i razvoj sukladno ciljevima EU 2020 (3% BDP-a) • smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti

  6. Skor fiskalne konsolidacije CILJ: Hitno smanjenje deficita da ne prijeđe 3% BDP-a i javnog duga da ne prijeđe 60% BDP-a • POKAZATELJI (preliminarna lista): • mjere rizika kreditiranja države (CDS) • omjer javnih prihoda i BDP-a • omjer javnih rashoda i BDP-a • omjer salda proračuna i BDP-a • omjer javnog duga i BDP-a

  7. Fiskalna konsolidacija: preporuke • trenutno odustajanje od novih poreza ili ne-poreznih nameta • korekcija plaća u javnom sektoru tako da prosječna plaća više ne bude veća nego u privatnom sektoru • smanjenje ostalih izdataka opće države za oko 1 postotni bod BDP-a godišnje, do postizanja željene fiskalne ravnoteže • izbacivanje nepotrebnih i nefunkcionalnih stavki iz proračuna na temelju hitne analize učinaka pojedinih fiskalnih programa • dugoročno uravnoteženje proračuna • Kvantifikacija ovih preporuka podložna je promjenama nakon usklađivanja hrvatskog statističkog izvještajnog sustava s metodološkim standardima Eurostata.

  8. Skor reforme javne administracije CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužno orijentirana prema građanima i poduzetnicima, i predstavlja konkurentsku prednost zemlje • POKAZATELJI (preliminarna lista): • odabrani pokazatelji Doing Business Svjetske banke • naglasak na broj i trošak procedura, vrijeme potrebno za pokretanje posla i sl.

  9. Reforma javne administracije: preporuke • mjere koje će Hrvatsku podići na ljestvici Doing Business iznad 40. mjesta • analiza poslovnih procesa u javnoj administraciji radi njihovog pojednostavljenja i povezivanja s projektom poboljšanja opravdanih i ukidanja nepotrebnih propisa i uklanjanja prepreka poslovanju • reorganizacija i ukidanje nepotrebnih ureda i agencija • promjena teritorijalnog ustroja tako da se broj općina smanji na oko 200 u cilju formiranja cjelina s fiskalnim kapacitetom i kapacitetom za vođenje razvojne politike • uvođenje sustava mjerenja ciljeva, usporedbi i nagrađivanja kreativnosti i rada u javnoj administraciji • informatizacija pristupa i obavljanja poslova s javnom administracijom uz afirmaciju univerzalnih identifikatora i e-potpisa, i osobito u poslovima javne nabave

  10. Skor smanjenja opterećenja gospodarstva CILJ: Fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenje poreznih stopa i ukidanje većega dijela parafiskalnih nameta. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • prihodi proračuna opće države / BDP • pokazatelji parafiskalnih nameta • u toku rada na projektu ispitat će se mogućnost izrade pokazatelja broja ili troška parafiskalnih nameta

  11. Smanjenje opterećenja: preporuke • smanjenje udjela javnih prihoda opće države u BDP-u za 1 postotni bod godišnje • smanjenje broja i financijskog tereta neporeznih nameta poduzetnika na polovicu • postupno smanjenje opterećenja rada i kapitala, pri čemu se kao prva mjera predlaže podizanje granica poreznih razreda (uključivo neoporezivi dio) i smanjenje stopa poreza na dohodak radi smanjenja porezne progresije • povezati smanjenje doprinosa za mirovine i zdravstvo s reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava • bitno povećati razvidnost i predvidivost postupanja porezne uprave kroz korisničke podrške, edukacije i informatizaciju (otvoreni telefon, e-forumi, e-konferencije i e-paneli) te ujednačiti postupanje svih poreznih uprava • Kvantifikacija ovih preporuka podložna je promjenama nakon usklađivanja hrvatskog izvještajnog sustava s metodološkim standardima Eurostata.

  12. Skor uklanjanja investicijskih i poslovnih barijera CILJ: Uklanjanje propisa za koje nema dokaza o tome da proizvode veće društvene koristi od troškova, smanjenje troškova provedbe regulacije i primjena procjena učinaka propisa. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • odabrani pokazatelji Doing Business Svjetske banke (npr. pokazatelji registracije vlasništva)

  13. Uklanjanje barijera: preporuke • dosljedna primjena propisa o procjeni učinaka propisa, osobito u dijelu evaluacije propisa • donošenje zakona o strateškim investicijama radi uspostave dobre prakse koja će postati univerzalna u najkraćem mogućem roku radi jednakog tretmana svih investitora • pokretanje projekta sustavnog uklanjanja barijera poslovanju • koordinacija projekata usmjerenih uklanjanju investicijskih i poslovnih barijera i reforme javne administracije i teritorijalnog ustroja • široko uvođenje prakse dodjele automatskih dozvola zbog šutnje administracije • provesti projekt e-građevinska dozvola i pod-projekt e-uporabna dozvola

  14. Skor reforme pravosuđa CILJ: Formiranjem specijaliziranih sudova, smanjivanjem troškova i drugim mjerama ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su od kritične važnosti za funkcioniranje gospodarstva, kao što su prisilne naplate, stečajevi i likvidacije. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • broj dana potrebnih za ovrhu prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke • trošak postupka ovrhe prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke • broj dana potrebnih za rješavanje nesolventnosti prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke • stopa naplate potraživanja u stečaju prema pokazateljima Doing Business Svjetske banke • indikatori iz pravosudnih statistika • Transparency International Corruption Perception Index

  15. Reforma pravosuđa: preporuke • skraćivanje trajanja svih sudskih postupaka, osobito prisilne naplate, stečajeva i likvidacija na polovicu • stalno obrazovanje radi povećanja profesionalnih umijeća i poticanja nezavisnosti djelatnika u pravosuđu • informatizacija i efikasnija organizacija sudova • borba protiv korupcije i afirmacija najviših etičkih standarda i stručne nezavisnosti pravosuđa • uvođenje ažurnog e-registra presuda viših sudova, uz uvažavanje zaštite identiteta stranaka • uvođenje ažurnog e-registra postupaka stečajeva s pokazateljima dinamike procesa i sadržaja procesnih radnji

  16. Skor reformi tržišta rada CILJ: Olakšati zapošljavanje i otpuštanje te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • indikatori tržišta rada prema Doing Business Svjetske banke • indikatori tržišta rada prema IMD/WEF • broj zaposlenih • stopa aktivnosti (participacije radne snage): aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni koji traže posao) / stanovništvo radne dobi

  17. Tržište rada: preporuke • pojednostaviti odredbe o radnom vremenu • postupak otkazivanja ugovora o radu trebao bi se značajno pojednostavniti, radi uravnoteženosti trebalo bi skratiti otkazne rokove za radnike koji su kod poslodavca zaposleni manje od 5 godina, ograničiti iznose naknade štete i onemogućiti prekide postupaka temeljem bolovanja • otpremnine bi trebalo vezati samo uz poslovno uvjetovan otkaz, te povisiti prag stjecanja prava s 2 na 5 godina • fleksibilniji tretman malih i srednjih poduzeća za koje je fiksni trošak radne regulacije veći nego za velike tvrtke, te sukladno preporukama EU zaštititi male i srednje poduzetnike kod zapošljavanja na određeno vrijeme i postupaka otpuštanja radnika • Konsolidacija i smanjenje broja prekršajnih odredbi kojih je u Zakonu o radu sada 124 • olakšati zapošljavanje stranaca, osobito ako je riječ o stručnjacima i znanstvenicima • mjere politike zapošljavanja prilagoditi potrebi povećanja mobilnosti radnika i jačanju teritorijalne i socijalne kohezije

  18. Skor reformi u obrazovnom, zdravstvenom, mirovinskom i teritorijalnom sustavu CILJ: Zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformirati radi povećanja efikasnosti i doprinosa konkurentnosti i razvoju čitavoga društva. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • udjel visokoobrazovanih prema Eurostatu • pokazatelj cjeloživotnog učenja prema Eurostatu • odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika • broj općina • izdaci za obrazovanje u % BDP • izdaci za zdravstvo, javni i privatni u % BDP • dugovi zdravstva • očekivano trajanje zdravog života

  19. Obrazovni, zdravstveni, mirovinski i teritorijalni sustav: preporuke • povećanje udjela broja visokoobrazovanih u dobi 30-34 godina kroz veće upise i višu stopu završavanja fakulteta, naročito u oblastima S&T • povećanje atraktivnosti strukovnih zanimanja • bitno povećanje cjeloživotnoga učenja, uz naglasak na praktične vještine poduzetništva i financijsko opismenjavanje • izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju • povećanje odnosa broja zaposlenih i umirovljenika • povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup uz povećanje efikasnosti u tom segmentu mirovinskog sustava • borba protiv korupcije i uvođenje najviših etičkih kriterija u mirovinski sustav • provođenje reforme zdravstva koja će jamčiti financijsku održivost sustava (prekid ciklusa akumuliranja dugova) • izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom zdravstvu • profesionalizirati i depolitizirati funkcije upravljanja u zdravstvenom sustavu na temeljima pozitivne prakse starijih članica EU • porezno poticati dobrovoljno privatno zdravstveno osiguranje • poticati ulaganja u privatne zdravstvene ustanove i ustanove skrbi za osobe treće dobi uz podršku iz EU fondova

  20. Skor efikasnosti javnih poduzeća CILJ: Depolitizacija upravljanja, uvođenje mjerljivih kriterija efikasnosti i odgovornosti, zaustavljanje gomilanja gubitaka kod gubitaša u javnom sektoru, privatizacija i povećanje izvještavanja javnosti o poslovanju • POKAZATELJI (preliminarna lista): • udjel zaposlenih u javnim i državnim poduzećima u ukupnom broju zaposlenih • skup pokazatelja poslovanja odabranih javnih poduzeća

  21. Efikasnost javnih poduzeća: preporuke • redefinirati obuhvat poduzeća i poslovnih funkcija koje se mogu smatrati javnim / komunalnim u smislu da se kroz njih realizira neki javni interes, a za ostala poduzeća i poslovne funkcije donijeti plan restrukturiranja i privatizacije • planove restrukturiranja i privatizacije uskladiti s industrijskim i drugim razvojnim politikama radi jačanja privatnog sektora i privlačenja stranih ulaganja, posebno u sektoru prerađivačke industrije • profesionalizirati / depolitizirati upravljanje javnim (komunalnim) poduzećima i funkcijama te uvesti mjerljive i javne kriterije učinkovitosti poslovanja, biranje uprava na javnim natječajima i zaustaviti utjecaj politike na svim operativnim razinama • uvesti OECD-ove kriterije razvidnosti i korporativnog upravljanja za poduzeća u državnom vlasništvu • općenito jačati tržišno natjecanje, posebno kroz uvođenje razvidnog natjecanja u postupke javne nabave i ograničavanje privilegiranih državnih poduzeća u natjecanju s privatnima.

  22. Skor ponude kapitala CILJ: Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugim mjerama potrebno je povećati i proširiti ponudu kapitala na hrvatskom financijskom tržištu, uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih poduzeća i povećanju dostupnosti kredita. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • ukupni kapital trgovačkih društava • omjer duga i kapitala • kamatne stope i kamatne marže banaka • krediti poduzećima po stalnom tečaju • raspoloživost rizičnog kapitala prema IMD/WEF

  23. Ponuda kapitala: preporuke • uvođenje zaštitne kamate i/ili ukidanje posebnog poreza i prireza na isplatu dobiti • olakšan porezni tretman malih poduzeća (paušali i/ili niže stope, ukidanje akontacija poreza na dobit) • poticajne mjere za poslovanje fondova rizičnog kapitala i poslovnih anđela te za poticanje „mezzanine“ financiranja kroz HBOR • jače okretanje HBOR-a financiranju izvoza i poticanje razvoja terminskog deviznog tržišta • pronalaženje efikasnog modela za čišćenje portfelja loših kredita kroz specijalizirane fondove („loše banke“) i sl. • smanjenje regulatornih troškova i poticanje konkurencije radi smanjivanja kamatnih marži • motiviranje banaka na lakše i hrabrije kreditiranje privatnog sektora, naročito malih i srednjih te mikro tvrtki

  24. Skor poduzetničke klime CILJ: Promjena klime i kulture odnosa prema poduzetništvu s ciljem afirmacije spoznaje da je poduzetništvo ključ razvoja. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • IMD indeksi • GEM-ovi rezultati mjerenja poduzetničke aktivnosti • HUP-ovo kvartalno ispitivanje javnog mnijenja o (anti)poduzetničkoj klimi

  25. Poduzetnička klima: preporuke • donijeti operativni provedbeni program razvoja poduzetništva • preporuke iz GEM (Global Enterpreneurship Monitor) izvještaja ugraditi u ciljeve i mjere nadležnih ministarstava • izraditi i godišnje ažurirati objedinjeni e-registar potpora i pomoći sektoru po svim osnovama i na svim razinama državne vlasti • ugraditi afirmativni odnos prema poduzetništvu i radu u sve segmente političkog i društvenog djelovanja

  26. Investicijski skor CILJ: Aktivno poticanje investicija -privlačenje i poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno, u mandatu posebnoga tima koji će stalno obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore prezentirajući naše dobro pripremljene investicijske potencijale. • POKAZATELJI (preliminarna lista): • omjer investicija i BDP-a • FDI/BDP • greenfield FDI / BDP • FDI/BDP, usporedba s drugim zemljama • kvartalna anketa?

  27. Poticanje investicija: preporuke • pokrenuti globalni road show team koji će kontinuirano prezentirati i državne i privatne hrvatske investicijske potencijale • ustrojiti učinkovit sustav za privlačenje, prihvat i asistenciju (help desk) investitora na bazi KAM (Key Account Management) koncepta • redovito i jasno komunicirati javnosti što Vlada radi u vezi privlačenja investicija te razviti sustav mjerenja uspješnosti provedbe ovih aktivnosti7 • u nacionalnim agencijama uspostaviti ažuran e-registar kvalificiranih projekata • provoditi redovita istraživanja zadovoljstva investitora

  28. Drugi dio: HUP Skor i pilot-primjer Skor fiskalne konsolidacije

  29. Što je HUP Skor • područje reformi ciljevi HUP-a skor koji mjeri realizaciju • aktivnosti = NE mjeri/rezultati = DA, mjeri • za svako od područja/ciljeva definiraju se pokazatelji rezultata • svi pokazatelji pretvaraju se u skor na skali od 20 (najlošiji rezultat) do 80 (najbolji rezultat) • pojedini skorovi se „zbrajaju” (računaju se vagani prosjeci) i tako se dobivaju skorovi područja/ciljeva i ukupni HUP Skor

  30. Glavna prednost skora: cjelovita ocjena • uobičajeno: zagovornici se pozivaju na jedan skup pokazatelja, kritičari na drugi • jedna strana: deficit i dug su previsoki, zadužujemo buduće generacije • druga strana: udjel rashoda države u BDP-u ne odstupa od prosjeka • skor uzima u obzir SVE relevantne pokazatelje • kombinira ih na transparentan način • daje skupnu ocjenu

  31. Pilot-primjer: skor fiskalne konsolidacije Skor fiskalne konsolidacije Vagani prosjek skorova za pet fiskalnih područja; Min = 20; Max = 80 Skor rizika 20% Skor prihoda 20% Skor rashoda 20% Skor salda 20% Skor duga 20% Skor razine duga 33,33% CDS* Skor 30% Skor promjene udjela prihoda 50% Skor ukupnog salda 30% Skor promjene udjela rashoda 50% Skor promjene duga 33,33% Skor CDS usporedbe 70% Skor primarnog salda 70% Skor udjela prihoda 50% Skor udjela rashoda 50% Skor usporedbe duga 33,33% * CDS – credit default spread (eng.): premija osiguranja kreditnog rizika zemlje

  32. Skor fiskalne konsolidacije Max = 80 Skor udjela prihoda = 58,0 Skor promjene duga = 54,0 Skor promjene udjela rashoda = 51,1 Skor rashoda = 49,3 Skor udjela rashoda = 47,4 Skor prihoda = 42,4 CDS Skor = 42,2 Skor rizika = 36,6 Skor fiskalne konsolidacije = 34,6 Skor CDS usporedbe = 34,4 Skor duga = 33,6 Skor promjene udjela prihoda = 26,8 Skor ukupnog salda = 29,7 Skor deficita = 22,9 Skor usporedbe duga = 26,9 Skor razine duga = 20,0 Skor primarnog salda = 20,0 Min = 20

  33. Deficit Dug Rizik Skor fiskalne konsolidacije Skor semafor fiskalne konsolidacije 20-40 Prihodi Rashodi 40-60 0 60-80

  34. Skor fiskalne konsolidacije: zaključak • svih pet skorova (rizik, prihodi, rashodi, deficit i dug) su u donjoj polovici skale • udjeli prihoda i rashoda (u BDP-u) ukupnu ocjenu vuku prema gore, deficit i dug prema dolje, rizik odgovara ukupnoj ocjeni • skor fiskalne konsolidacije je nizak i kontinuirano se nastavlja pogoršavati

More Related