1 / 106

IZVEŠTAJ O PROMENAMA NA KAPITALU I BILANSNA POLITIKA PREDAVANJE I Х /A

IZVEŠTAJ O PROMENAMA NA KAPITALU I BILANSNA POLITIKA PREDAVANJE I Х /A. Dr Jovica Lazić, redovni profesor Mr Marija Vuković, asistent Maja Ilić, asistent Novi Sad, 12 .12.2010. godine. IZVEŠTAJ O PROMENAMA NA KAPITALU. POJAM.

bowie
Download Presentation

IZVEŠTAJ O PROMENAMA NA KAPITALU I BILANSNA POLITIKA PREDAVANJE I Х /A

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. IZVEŠTAJ O PROMENAMA NA KAPITALUI BILANSNA POLITIKAPREDAVANJE IХ/A Dr Jovica Lazić, redovni profesor Mr Marija Vuković, asistent Maja Ilić, asistent Novi Sad, 12.12.2010. godine

  2. IZVEŠTAJ O PROMENAMA NA KAPITALU

  3. POJAM • Izveštaj koji daje zbirni prikaz promena u komponentama sopstvenog kapitala u bilansu stanja. • Izveštaj je namenjen vlasnicima.

  4. Promene koje nastaju na sopstvenom kapitalu se prema uzrocima dele na dve grupe: • Prvu čine promene koje su posledica: 1. povećanja nastalih po osnovu naknadnih /u odnosu na početni kapital/ ulaganja vlasnika 2. smanjenja nastalih po osnovu povlačenja kapitala od strane vlasnika

  5. Sopstveni, pre svega osnovni, kapital može biti povećan emisijom novog kola akcija ili emitovanjem novih udela. • Povlačenje osnovnog kapitala može biti izvršeno redukovanjem nominalne vrednosti akcija ili udela ili pak poništenjem okupljenih sopstvenih akcija.

  6. Druga grupa obuhvata promene sopstvenog kapitala koje su posledica poslovanja preduzeća: 1. povećanje usled zadržavanja dobiti 2. smanjenje usled pokrića gubitaka i 3. povećanja ili smanjenja koja su nastala po osnovu prihoda i rashoda koji se neposredno obuhvataju preko kapitala.

  7. 1. Zadržavanje dobiti - formiranjem otvorenih rezervi iz dobiti 2. Pokriće gubitka smanjuje sopstveni kapital jer dovodi do smanjenja neraspodeljene dobiti odnosno rezervi kao delova sopstvenog kapitala.

  8. 3. Prihodi i rashodi koji neposredno dovode do povećanja sopstvenog kapitala su: - prihodi i rashodi nastali po osnovu revalorizacije i - pozitivne i negativne kursne razlike nastale po osnovu učešća u kapitalu u zavisnim preduzećima sa sedištem u inostranstvu.

  9. Prihodi i rashodi nastali po osnovu revalorizacije predstavljaju dobitke i gubitke koji nastaju po osnovu procenjivanja po fer vrednosti, ako se prihvati alternativni postupak procenjivanja prema • MRS 16 paragraf 29.

  10. Koje informacije pruža Izveštaj o promenama kapitala? 1. visinu neto dobitka ili gubitka tekućeg perioda; 2. iznos prihoda i rashoda koji su neposredno tretirani kao povećanje odnosno smanjenje kapitala; 3. dobitke i gubitke koji su tretirani kao promene sopstvenog kapitala;

  11. 4. iznos za koji je korigovan rezultat prethodnog perioda po osnovu ispravljanja fundamentalnih grešaka; 5. iznos isplaćenih dividendi i 6. iznos za koji je promenjen rezultat usled promene računovodstvene politike.

  12. Kakva je forma Izveštaja o promenama na kapitalu? • MRS-1 Prezentacija finansijskih izveštaja koji zahteva izradu ovog izveštaja nudi dve moguće forme, koje se međusobno razlikuju prema obimu prezentiranih informacija.

  13. Форма 2

  14. Forma 1 sadži sve promene sopstvenog kapitala kako one koje su posledica promene uloga vlasnika (povećanje, smanjenje zbog pokrića gubitka, isplata dividendi), promene usled promena otkupa sopstvenih akcija, ali i promene koje nastaju usled ostvarene dobiti i prihoda i rashoda koji se direktno pripisuju kapitalu.

  15. Izveštaj o promenama na kapitalu -primer

  16. Računovodstvene politike • Pojam • Računovodstvene politke predstavljaju skup specifičnih postupaka koje preduzeće koristi pri sastavljanju finansijskih izveštaja. • Odabrani postupci moraju biti dopušteni MRS i u skladu sa zakonskim propisima.

  17. Računovodstvene politike mogu biti objavljene kao poseban izveštaj ili mogu biti objavljene kao deo beleški /napomena/ uz finansijske izveštaje. • U praksi se koriste oba pristupa.

  18. Ako se računovodstvene politike objavljuju odvojeno od beležaka tada se one nalaze nakon Izveštaja o promenama na kapitalu, a pre Beležaka. • Ako se objavljuju kao sastavni deo beležaka tada se u okviru svake beleške prvo navodi primenjena računovodstvena politika pa tek potom sadržina beleške.

  19. Šta u računovodstvenim politikama treba objaviti? 1. Osnove vrednovanja koje su korišćene u pripremi finansijskih izveštaja; 2. Svaku specifičnu politiku koja je neophodna za razumevanje finansijskih izveštaja.

  20. Osnove vrednovanja • U Okviru MRS nudi se nekoliko mogućih osnova za vrednovanje: - istorijski trošak /nabavna vrednost odnosno cena koštanja/, - tekući trošak /vrednost ponovne nabavke, - ostvarljiva vrednost/ za potraživanja visina očekivanog unovčenja, a za obaveze visina iznosa koji mora biti isplaćen radi izmirenja obaveze, - sadašnja vrednost,za sredstva i obaveze koji izazvivaju prilive i odlive gotovine u budućnosti

  21. Kao osnova se najčešće usvaja istorijski trošak. On se kombinuje sa drugim osnovama za procenjivanje, na primer sa tržišnom cenom, ako je ona niža pri vrednovanju zaliha, sa sadašnjom vrednošću pri procenjivanju menica i sl.

  22. Koje računovodstvene politike moraju biti objavljenje? • To su računovodstvene politike koje su primenjene na: - utvrđivanje prihoda, - principi konsolidovanja, ukljujući zavisna preduzeća i pridružene firme, - poslovne kombinacije, - utvrđivanje amortizacije, - kapitalizaciju troškova pozajmljivanja i drugih troškova, - ulaganja u razne oblike materijalnih i nematerijalnih ulaganja, - lizing,

  23. - troškovi istraživanja i razvoja - zalihe, - poreze, uključujući odložene poreske obaveze, - rezervisanja, - troškovi koji se odnose na zaposlene,, - konverziju inostranih transakcija, - definisanje geografskih i poslovnih segmenata - definisanje gotovine i gotovinskih ekvivalenata, - inflatorno računovodstvo, - vladina pomoć i donacije

  24. OTKUDA POTREBA ZA BELEŠKAMA UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE? • Od finansijskih izveštaja se očekuje da budu razumljivi. • Razumljivost pretpostavlja preglednost,što znači da bilansne šeme finansijskih izveštaja ne smeju sadržati veliki broj bilansnih pozicija.

  25. Finansijski izveštaji treba da sadrže sve važne informacije. • Ako bi sve važne informacije bile prezentirane u samim izveštajima oni ne bi bili pregledni. • Da li je moguće pomiriti ove zahteve?

  26. Osnovni zadatatak beležaka uz finansijske izveštaje je da: - prikažu informacije o osnovama za pripremu finansijskih izveštaja i specifične računovodstvene politke koje su odabrane i primenjene na značajne transakcije i događaje.

  27. - obelodane informacije koje standardi zahtevaju a koje nisu prikazane u drugim izveštajima, - obezbede dodatne informacije koje nisu prikazane na glavnim obrascima finansijskih izveštaja a neophodne su za fer informisanje.

  28. Od beležaka se očekuje da budu razumljive, da sadrže važne informacije, da informacije budu pouzdane i da budu uporedive. • Da bi se obezbedila uporedivost beleške treba da se sastavljaju na sistematičan način. • U beleškama se kod svih kvantitativnih pokazatelja daju podaci i za prethodnu godinu.

  29. Polazeći od rešenja da računovodstvene politike predstavljaju deo beleški sadržina beleški bi bila: 1.Utemeljenje preduzeća i njegova delatnost 2. Računovodstvene politike 3. Beleške

  30. 1. Osnivanje preduzeća i izvršene statusne promene • Prva beleška je rezervisana za iskazivanje informacija o tome kada je preduzeće osnovano, kao i informacijama o izvršenim statusnim promenama od dana osnivanja do dana izveštavanja: • Primer: • Preduzeće je osnovano 1959. godine, kao društveno preduzeće, od avgusta 2001. godine predzeće posluje kao akcionarsko društvo. Prodajom državnog dela akcija u 2002. godini potpuno je završen proces privatizacije preduzeća.

  31. 1. Da li su pri izradi finansijskih izveštaja poštovani Međunarodni računovodstveni standardi. • Koja je osnovica za procenjivanje usvojena.

  32. Zašto je važna nota o primeni MRS? • Izjava da su pri sastavljanju finansijskih izveštaja primenjeni MRS može biti data samo ako su za bilansiranje svih događaja primenjeni MRS. • Ovom beleškom se korisnicima upućuje poruka da su finansijski izveštaji pouzdani, razumljivi, uporedivi i da sadrže sve važne informacije.

  33. U čemu je značaj osnove za procenjivanje? • Između vrednosti po kojima se vrši procenjivanje i koncepta finansijskog rezultata, odnosno koncepta održanja kapitala postoji čvrsta međusobna povezanost. • Istorijski trošak – koncept nominalnog održanja kapitala – fiansijski rezultat je razlika između nominalnih prihoda i rashoda.

  34. Primer: • Finansijski izveštaji su pripremljeni i u svim materijalnim aspektima usaglašeni sa sa MRS uz obračun po istorijskim troškovima.

  35. 2. Kako se postupilo ako su nacionalni propisi zahtevali drugačije postupke u odnosu na MRS? • Primer: Preduzeće sastavlja finansijske izveštaje i vodi knjige saglasno Međunarodnim računovodstvenim standardima.

  36. 3. Da li je u toku izveštajnog perioda došlo do po prvi puta primene određenog MRS i da li je izvršeno usaglašavanje sa ranijim izveštajima, da bi se očuvala uporedivost? • Ukoliko usaglašavanje nije izvršeno istaći razloge i efekte neusaglašavanja na uporedivost finansijskih izveštaja.

  37. 4. U kojoj valuti su iskazani tekući i podaci prethodnih perioda i kog stepena preciznosti. • Primer: Tekući i komparativni podaci su iskazani u hiljadama dinara.

  38. 5. Da li je preduzeće steklo u obračunskom periodu učešća u drugim preduzećima, koliko ona iznose i da li je sastavljen konsolidovani obračun za preduzeće (grupu), ako nije koji su razlozi?

  39. Zbog čega je važna činjenica da li preduzeće ima status matičnog preduzeća? • Sticanje učešća je načešći put za uspopstavljanje kontrole nad drugim preduzećem. Kada jedno preduzeće stekne kontrolu nad drugim preduzećem ono postaje matično preduzeće i odmah stiče obavezu sastavljanja konsolidovanog bilansa. • Preduzeće u kome je učešće stečeno je zavisno preduzeće.

  40. Korisnici finansijskih izveštaja moraju znati da li je preduzeće čije izveštaje čitaju deo neke grupe preduzeća i da li ono u toj grupi ima ulogu matičnog ili zavisnog preduzeća. • Informacije iz pojedinačnih obračuna ovih preduzeća moraju biti dopunjene informacijama iz konsolidovanog obračuna.

  41. 2.2. Obračunska osnova 1. Na kojoj obračunskoj osnovi su sastavljeni finansijski izveštaji? • Primer: Finansijski izveštaji su sastavljeni uz poštovanje istorijskog troška koji je modifikovan revalorizacijom opreme i postrojenja, kapitala i rezervi stopom godišnje inflacije. • Za revalorizaciju je korišćen zvanično objavljeni koeficijent.

  42. Bilans stanja preduzeća AD “A”koji će biti osnova za ilustraciju izgleda:

  43. Beleške – note uz bilans stanjaNekretnine postrojenja , oprema i druga materijalna ulaganja • Beleške uz pozicije aktive: • Beleška 1 AOP 009 • A) Računovodstvena politika • Računovodstvene politike za ovu bilansnu poziciju utvrđene su u skladu sa Računovostvenim standardom RS – 16. Prema paragrafu 99 ovog Standarda neophodno je da računovodstvenom politikom bude utvrđen: - način utvrđivanja visine otpisa, - kapitalizacija troškova kamata i drugih troškova,

  44. - lizing i - primljene vladina pomoć u obliku poklona • Saglasno paragrafu 60 i 62 Računovodstvenog standarda RS-16, vrednost nekretnina, opreme i postrojenja se utvrđuje kao razlika između njihove nabavne vrednosti i akumulirane amortizacije. • Visina amortizacije, za tekući period obračunava se: - za nekretnine – građevinske objekte primenjuje se proporcionalnom metodom otpisivanja, procenjeni vek trajanja 50 godina;

  45. Utrđivanje visine amortizacije • Osnovicu za otpisivanje čini inicijalna vrednost: nabavna vrednost ili cena koštanja. • Metode otpisivanja koje se primenjuju su: - za opremu - degresivna metoda otpisivanja zasnovana na zbiru cifara procenjenog veka trajanja tzv. digitalna metoda - za transportna sredstva funkcionalna metoda otpisivanja

  46. Troškovi kamata koji nastaju neposredno u vezi sa nabavkom nepokretnosti, postrojenja i opreme se saglasno Računovodstvenom standardu -23 kapitalizuju. • Negativne kursne razlike ako su vezane za nabavku nekog materijalnog ulaganja a nastale su kao posledica depresijacije ili devalvacije od koje se preduzeće nije moglo zaštiti uključuju se u nabavnu vrednost saglasno alternativnom postupku u MRS -23 Troškovi pozajmljivanja.

  47. Ulaganja u nepokretnosti, postrojenja i opremu koja zadovoljavaju kriterijume utvrđene u paragrafima 24-27 Računovodstvenog standarda –16, se aktiviraju odnosno uključuju u vrednost sredstava, budući da se očekuje da će po osnovu njih u budućnosti priticati u preduzeće ekonomske koristi koje su veće od prvobitnih.

  48. Primer: • Računovodstvena politika preduzeća “A” za utvrđivanje otpisa nekretnine, postrojenja i opreme • Nekretnine, postrojenja i oprema se iskazuju po nabavnoj vrednosti koja je umanjena za ispravku vrednosti (otpisanu vrednost) i gubitke nastale usled obezvređivanja (imparitetni gubici).

  49. Za utvrđivanje visine godišnjeg otpisa koristi se pravolinijska metoda. • Procenjeni vek trajanja za pojedine oblike imovine je sledeći: • 022 Zgrade od 77 do 107 godina • 023 Mašine i • oprema od 5 do 20 godina • Otpisivanje se ne primenjuje na osnovna sredstva koja se nalaze u pripremi.

More Related