uloga kolske knji nice u projektnoj nastavi n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi PowerPoint Presentation
Download Presentation
Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 33

Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi - PowerPoint PPT Presentation


  • 217 Views
  • Uploaded on

Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
uloga kolske knji nice u projektnoj nastavi
Uloga školske knjižnice

u

projektnoj nastavi

slide2
“ Školska knjižnica ima definiranu funkciju, no, postupno gubi jasne granice – “knjižničnog carstva”. Naime od današnje relativno statičke uloge pohranitelja i čuvara znanja, knjižnica budućnosti se otkriva kao LOVAC, PRIKUPLJAČ INFORMACIJA I POSREDNIK ZNANJA.”

Kovačević,D.;Lasić-Lazić,J.; Lovrinčević,J. Školska knjižnica – Korak dalje. Zagreb: Zavod za informacijske studije altaGAMA, 2004.

slide3

Kroz odgojno-obrazovni rad se ostvaruje temeljna zadaća školske knjižnice, a za to moraju

postojati preduvjeti:

1. Dobro organizirana i vođena zbirka

2. Dobar prostor

3. Knjižničar –profesionalac

Obrazovni uvjeti u prostoru koji je najbolje okruženje

za uspješno učenje.

Ali kakvo učenje?

slide4
Poučavanje i učenje na izvorima informacija i znanja čija je svrha promijenjeno ponašanje. Znanja koja je korisnik dobio u knjižnici moraju biti primjenjiva i iskoristiva u praksi . Promijenjeno ponašanje svrha je obrazovnogprocesa krozknjižnicu.

To promijenjeno ponašanje uključuje:

- istraživanje i služenje svim dostupnim izvorima

- stvaranje novog osobnog mišljenja – kritičkog

mišljenja

- iskustvo učenja koje nastaje kao rezultat rješavanja

problema

- nastanak novog znanja, nove vještine.

slide5

Sva učenja u knjižnici možemo grupirati kao:

* učenje za redovnu nastavu

* individualno učenje sa proširivanjem

programom predviđenih sadržaja

* svi oblici učenja za život:

- učenici – sadržaji za budućnost

- nastavnici – stručno usavršavanje.

Osnovna uloga školske knjižnice kao posrednika u informacijskom

lancu je: OBUKA,PRIPREMA I PROVOĐENJE NOVOG

UČENJA, učenje učenja.

slide6

učenje

INFORMACIJA

ZNANJE

Sve vrste i oblici baza su postojanja knjižnice ,a bez obzira koja se djelatnost ili aktivnost u knjižnici odvijala u njoj se uvijek uči.

slide7

CILJ JE OBRAZOVANJA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI:

* osamostaliti učenike u učenju

* stvaralački ih probuditi

* samoobrazovati

* osposobiti ih za samostalno procjenjivanje postignutog

uz samokritičnost.

(Izvor: Kovačević,D. I drugi. Školska knjižnica – Korak dalje.)

Ostvarivanjem tih ciljeva školska knjižnica postaje mjesto STVARALAŠTVA i RADOSTI,

SUSRETIŠTE, mjesto druženja, ljubavi.

slide8
Iz kurikuluma školske knjižnice gdje je temelj “učeniku orijentirano učenje”, učenik subjekt nastave, proizlaze i glavniciljevi kurikulma školske knjižnice:

* promovirati timski rad nastavnika i učenika

* uvoditi najučinkovitije i suvremene oblike učenja

* integrirati tehnologiju u nastavu i učenja u svim područjima kurikuluma

* promovirati mogućnosti bolje komunikacije s nastavnicima

* širiti suradnju s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u cilju ostvarenja

navika učenja izvan škole

* omogućiti vježbanje sadržaja koji proširuju etičke i moralne vrijednosti

znanja koja vode razumijevanju različitosti među ljudima

* proširiti poučavanje u području informacijskih tehnologija

* uvoditi nove pristupe kroz primjenjivanje naučenog

* širiti spoznaju o potrebi cjeloživotnog učenja (stručno usavršavanje

nastavnika).

slide9

“Danas” govorimo o školskoj knjižnici i nastavnom procesu

“u” i s “njom” kao i o učenju u i sa školskom knjižnicom.

Dobar kurikulum školske knjižnice koji ispunjava sve potrebe korisnika zahtijeva određene preduvjete:

* kompetentan školski knjižničar

* suradnički odnos

* informacijska tehnologija

* raznovrsni knjižnični fondovi.

slide11

Kako se uči u školskoj knjižnici?

Ovi se oblici učenja već duže vrijeme provode u školskoj

knjižnici uz stalno nužno “proširivanje resursa” i ukorak s vremenom.

Ovaj oblik rada u školskoj knjižnici sadrži osnove

poučavanja i razvijanja vještina informacijske pismenosti.

Učenje kroz više medija: knjiga

časopisa, TV,slika, zvuk..

Učenje u malim

skupinama

Seminarski rad putem istraživanja,

kreativno istraživanje.

Učenje u paru

Individualno

učenje

Učenje po zadatku iz nastave,

referat, seminar, učenik uči

propušteno i ono što želi.

slide12

Nastava u školskoj knjižnici?

Danas govorimo o krizi suvremene nastave i to :

- u organizaciji nastave

- u sadržajima nastave

- u metodama i oblicima nastave

- u tradicionalnoj nastavi kakva je još uvijek u našim

školama (koja koči stvaralačke sposobnosti učenika , neučinkovita

je u smislu razvoja sposobnosti, nema čvrste povezanosti između

njezinih obrazovnih i odgojnih zadaća).

partneri u nastavi trebaju biti

UČENIK

NASTAVNIK

ŠKOLSKI

KNJIŽNIČAR

PARTNERI U NASTAVI TREBAJU BITI:

STRUČNI

SURADNICI

Nastava kao

komunikacijsko – interaktivni proces

Primjena nastavnih medija. Školski knjižničar sudjeluje u

planiranju nastavnih situacija i usavršava profesionalne

vještine kreirajući svoj nastavni plan.

NOVO

slide14

Nastupilo je vrijeme promjena, vrijeme napretka, a to zahtijeva i INOVACIJE u nastavi. Inovirati nastavu znači

poboljšati postojeće i uvesti nove oblike u sadržajima i nastavnoj tehnologiji.

Kada i kako su se dogodile

“revolucionarne” promjene u školskoj knjižnici?

* 80-tih godina 20.stoljeća školska se knjižnica transformira

iz klasične školske knjižnice u Bibliotečno-informacijski centar. Uz

knjigu knjižnica otvara vrata i DRUGIM MEDIJIMA. Bio je to taj

“korak ispred”! Po prvi je puta učenik mogao jedan te isti sadržaj

ponoviti ili razjasniti na nekom drugom mediju koji mu bolje odgovara.

OD tada se zahvaljujući školskoj knjižnici učenje mijenja u “NOVO”

(kvalitetnije) učenje. Počeci INTERMEDIJALNOSTI.

slide15

Proces intermedijalnosti u školskoj knjižnici ne samo da se nastavio,

već s ubrzao , a izazvao je znatne pomake i u modernizaciji nastave.

Što se zapravo dogodili i zašto je to značajno?

* Stvaraju se “multimedijalni paketi” za pojedine teme.

* Fondovi školske knjižnice su se obogatili i proširili.

* Nastavnik je tragajući za osuvremenjivanjem pristupa nastavi

prihvatio suradnju s knjižnicom koristeći se resursima knjižnice .

* Bilježi se porast individualnog učenja u prostorima knjižnice.

* Mogućnost odabira medija za učenje ili dinamična izmjena medija

na nastavnom satu rezultiralo je boljom motivacijom učenika.

interdisciplinarnost intermedijalnost

U školskoj knjižnici, u

nastavnom procesu

U individualnom

učenju

Pripremi i izvedbi

nastavnog sata

INTERMEDIJALNI

PRISTUP

PRIMJENJUJEMO

INTERDISCIPLINARNOST

INTERMEDIJALNOST

Vrednovanju

(evaluaciji)

slide17

Što je neophodno za suvremen pristup nastavi U i SA školskom knjižnicom?

1. Neophodna je oprema , prostor, tehnika, osoblje.

2. Razvijeni programi rada u školskoj knjižnici.

3. Stvorene navike kod učenika za suvremen oblike rada,

interdisciplinarna nastava i intermedijalni pristup učenju.

4. Dobar suradnički odnos nastavnika i školskoga knjižničara

slide18

Glavni problem je kako oblikovati nastavu koja ne izaziva stres i dosadu?

Neka nam polazišna osnova bude:

- jasnoća nastave

- preglednost nastave

- aktivnost učenika .

Ne zaboravimo da u prvom planu nisu samo kongnitivni već i emocionalni,

racionalni i socijalni aspekti učenja. Drugim riječima : školska knjižnica postaje

informacijsko, kulturno i javno središte škole gdje se primjenjuju u učenju i

radu najsuvremenije metode i oblici . Stečena iskustva učenici usvajaju kao dio

svoje ličnosti i prenose u svoje životno okružje – oni uče kako učiti i to znanje

i vještine primijeniti.

slide19

Školska knjižnica podrška nastavnom procesu!

Kako pripremiti i provesti nastavni sat u školskoj knjižnici ?

Školska je knjižnica partner u nastavi kroz:

1.Pripreme nastavnog sata – školska je knjižnica partner nastavniku

u nastavi i to: - kroz didaktičku pripremu ( pronalaženje potrebnih izvora

znanja, ponuda dodatnih izvora znanja, sugestija korištenja

medija, sugestija idejnog rješenja sata, sugestija metoda i oblika

koji će biti primijenjeni – sat se može ostvariti ili u knjižnici

ili u razredu).

- stavljanje nastavnih medija u funkciju sat se odvija u

školskoj knjižnici uz asistenciju ili samo materijalnu pripremu

školskog knjižničara.Naviknutu na tu suradnju nastavnici će rado

održati nastavni sat u knjižnici kroz neki drugi oblik rada.

slide20

2. Provođenje nastavnog procesa

3. Povezivanje predmetnih područja i sadržaja – učenje

povezivanjem predmetnih sadržaja i područja ili korelacija sadržaja

odvija se kroznastavu,nanastavnom satusa školskom knjižnicom.

Ovo je oblik najtješnje suradnje s nastavom i stvarnog sudjelovanja

školskog knjižničara u nastavi.

Takav oblik i način rada konkretan je doprinos školske knjižnice

rasterećenju učenika u okviru školskog kurikuluma.. Za to je

neophodna dobra i uhodana suradnja nastavnika i školskoga

knjižničara: dobro planiranje, poznavanje sadržaja rada.

slide21

Korelacijska nastava u školskoj knjižnici?

Povezivanje nastavnih sadržaja moguće je realizirati jedino

kroz partnerstvo sa školskom knjižnicom i knjižničarom kao organizatorom i voditeljem cijelog procesa.

ZAŠTO?

* Više predmeta

* Više medija

* Više nastavnika

* Prostorno knjižnica odgovara

* Pristupačni (bliži) izvori znanja

* Motivacijski postupak razrađuje i provodi knjižničar

* Nužno je okupiti veći broj sudionika

slide22

O kakvom je obliku nastave riječ?

Tijekom nastavnog procesa dolazi na logičkog povezivanja sadržaja

kroz kreativnost i različite medije.

Mogu se:

- preklapati sadržaji u više predmeta na satu sudjeluje uz

knjižničara više nastavnika različitih nastavnih predmeta – sažet će se iste

činjenice s različitog gledišta;

- ponekad se oko jedne ključne teme mogu okupiti različiti srodni predmeti:

poveznica može biti npr. zajedničko vrijeme, prostor ili likovi;

- školski knjižničar može uvijek uključiti svoje sadržaje, koji moraju pratiti

temu, može sudjelovati i sa sadržajima osnovne struke, ali uvijek uz

dodatak sadržaja iz programa informacijskog opismenjavanja učenika.

slide23

Sudjelovanje školskog knjižničara u pripremi

korelacijske nastave realizira se kroz:

* odabiranje sadržaja

* odabiranje pogodnih predmeta

* odabir potrebnih medija

* sudjelovanje knjižničara u izvođenju sata

* organizaciju sata.

slide24

Interdisciplinarna i korelacijska nastava već se duže vrijeme

provodi u našim školskim knjižnicama. Oba tipa nastave u suradnji

sa školskom knjižnicom – knjižničarom daju značajan doprinos sustavu koji će u okviru školskog kurikuluma rasteretiti učenike od prevelikih školskih obveza.

Tip nastave koji uspješno objedinjuje interdisciplinarnost i korelaciju sadržaja s multimedijskim paketom kroz timski rad, grupnu interakciju, na iskustvenom učenju i istraživačkom radu, a znatno

pridonosi rasterećenju učenika je

PROJEKTNA NASTAVA.

slide25

UČENICI U

  • PROJEKTNOJ NASTAVI
  • rad učenika zasniva se na interesima i sposobnostima učenika
  • oni daju inicijativu za rad, predlažu tijek rada, mijenjaju pojedine etape rada
  • samostalno planiraju, stvaraju ideje,dogovaraju se , rješavaju probleme
  • tijekom ove nastave učenici ne slijede nastavnikov plan ili upute, slobodno govore tijekom nastave, nastavnik ima samo pomaže
  • ova se nastava uvelike odvija izvan učionice
  • učenici sami odlučuju o tijeku rada
  • - osim u planiranju, programiranju i ostvarivanju rada učenici sudjeluju i u vrednovanju rada
  • NASTAVNICI U
  • PROJEKTNOJ NASTAVI
  • potiču učenike na stvaralačko izražavanje
  • pomažu učenicima u izradi projekta, ne daju upute, već vode proces planiranja
  • postavljaju realne ciljeve, zadatke i svrhu potreba učenika i njihovih mogućnosti, predlažu suvremene i aktualne sadržaje
  • zajedno s učenicima sudjeluju u radu
  • potiču socijalnu kooperativnost, savjetuju učenike i usmjeravaju ih
  • motiviraju učenike, uče ih samoprocjeni i jačaju njihovo samopuzdanje
  • - zajedno s učenicima vrednuju rezultate i predlažu unapređivanje rada.

ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR U PROJEKTNOJ NASTAVI

slide26

Sve partnere u projektnoj nastavi , u čijoj osnovi je istraživanje,

povezuje zajednički cilj:

* osamostaljivanje učenika u radu u kojem će učenici razvijati

osobnu odgovornost za samostalni rad i za rad u skupini

* cilj je naučiti učenike da istražuju okolinu u kojoj žive i

rade, tako će razvijati znatiželju u procesu učenja.

Školska knjižnica na čelu s kompetentnim knjižničarom i sa svim svojim resursima, ravnopravno sudjeluje u svim fazama projektne nastave i ravnopravno

doprinosi njezinoj realizaciji i valorizaciji.

slide27

ETAPE PROJEKTNE NASTAVE u školskoj knjižnici:

1. zbor područja rada, razgovor o temi, zajednički izbor teme i

izrada cilja i rada,

2. izbor problema proučavanja, izrada cilja rada vezanog uz problem

proučavanja,

3. određivanje zadaća rada, podjela uloga,

4. izrada plana rada (akcijsko planiranje), određivanje vremena

rada, mjesto rada, potrebnog materijala i pribora, određivanje

sudionika rada,

5. ostvarivanje plana i programa rada projektne nastave ,

6. prikaz rezultata rada (uz projektni dan, Dan škole),

7. vrjednovanje rezultata rada.

slide28

PREDNOSTI PROJEKTNE NASTAVE U ODNOSU

NA TRADICIONALNU NASTAVU

* Svi su uključeni u ostvarivanje zajedničkog cilja tako da

svaki učenik prema svojim sposobnostima pomaže u

ostvarivanju cilja učenja.

* Veća je aktivnost učenika, veća sloboda komuniciranja

među članovima skupine: učenici se međusobno

nadopunjuju, podsjećaju na prijašnje gradivo i zajedno

dolaze do rezultata.

* Uspostavlja se kvalitetnija veza: učenik-učenik, učenik-

nastavnik, učenik-knjižničar, nastavnik-knjižničar.

* Primjenom projektne nastave učenici uče socijalizacijske

vještine, razvijaju komunikaciju, toleranciju i smanjuju

različite predrasude.

slide29

* Najveća je prednost u zajedničkom timskom radu

u kojemu se jača samopoštovanje i samopouzdanje

učenika.

* Veća je motivacija (ukidanje klasične provjere znanja)

učenika za rad i učenje.

* Znanja i metode koje usvajaju su dugotrajne, a vještine

i navike koje steknu primjenjive su u svakodnevnom

životu.

Za školsku knjižnicu projektna nastava kao i mnogi drugi

inovativni oblici rada, poučavanja i učenja i nisu neka novina, jer

školska je knjižnica uvijek bila “ZA KORAK ISPRED”

odgojno obrazovnog procesa.

Ono što jest novo je sve veća otvorenost nastavnika

i učenika za nove metode i oblike rada u i sa školskom knjižnicom.

slide30

Timski pristup radu i učenju preduvjet su za uključivanje svakog pojedinca u zajednicu. Učenici, nastavnici, stručni

suradnici (školski knjižničar), roditelji, postaju partneri.

Školska knjižnica sa svim svojim

raspoloživim resursima i kreativnim ,

kompetentnim knjižničarom, ne samo da

je u odgojno obrazovnom procesu

poželjan partner, već je i nezaobilazan.

slide31

U prezentaciji su korišteni tekstovi i sheme iz knjige:

Kovačević, D.; Lasić-Lazić,J; i Lovrinčević,J.

Školska knjižnica – Korak dalje. Zagreb:

Zavod za informacijske studije odsjeka za informacijske

Znanosti Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, 2004.

slide33

AUTORICA PREZENTACIJE:

Jadranka Gabriša Perković, dipl. knjižničarka

18. proljetna škola školskih knjižničara

Republike Hrvatske,

Šibenik, 29.3. – 1. 4. 2006.