Važnost promicanja građanske političke kulture za ostvarivanje manjinskih prava u Hrvatskoj

1. Važnost promicanja građanske političke kulture za ostvarivanje manjinskih prava u Hrvatskoj Antonija Petričušić Topusko, 24. svibnja 2012.

2. Pitanja… Zašto su neke zemlje prosperitetne, a druge zaostale i siromašne unatoč tome što su sve formalno-pravno demokracije i imaju slične zakone i institucije?

3. Pitanja… Zašto stanovnici nekih zemalja u prosjeku žive dulje, obrazovaniji su, imaju visok životni standard, demokratsku i poštenu vlast, učinkovito pravosuđe, dok neki kraće žive, imaju nizak životni standard, autoritarnu i korumpiranu vlast i loše pravosuđe?

4. G. Almond, S. Verba, The Civic Culture, 1963. • smatra se djelom koje je najviše pridonijelo razvoju političke znanosti u dvadesetom stoljeću • cjelokupnim svojim djelovanjem obilježili su američku, pa i širu, političku znanost drugog dijela XX. stoljeća • profesori na najuglednijim američkim sveučilištima: Yaleu, Stanfordu (Almond) i Harvardu (Verba) • nakon djela The Civic Culture objavili su još niz značajnih politoloških radova

5. G. Almond, S. Verba, The Civic Culture, 1963. • komparativno istraživanje političkih kultura Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke, Italije i Meksika • anketa je obuhvatila oko tisuću građana u svakoj od ovih zemalja • dimenzije koje su obradili u anketi: • političko znanje • kognitivnu dimenziju političke kulture - koliko su građani svjesni izloženosti politici, koje značenje pridaju području politike, te koliko su obaviješteni o političkim događanjima • afektivna dimenzija - osjećajima prema vlastitome političkom sustavu i političkom procesu kao cjelini, odnosno o političkim emocijama • politički interes - koliko su ljudi zainteresirani za politiku, osobito • za sudjelovanje u političkim aktivnostima

6. G. Almond, S. Verba, The Civic Culture, 1963. • Almond i Verba, uzimajući u obzir neugodno političko iskustvo Drugoga svjetskog rata, vjerovali su da institucionalistički pristup ne može zadovoljavajuće odgovoriti na pitanja: • zašto se u državama s vrlo sličnim ili istim političko-institucionalnim rješenjima politika odigrava na tako različite načine? • što uzrokuje stabilno funkcioniranje demokracije u jednima, a njezin neuspjeh u drugim državama?

7. Parohijalna politička kultura • parohijalnu političku kulturu karakterizira nepoznavanje političkih procesa i aktera i s tim povezanu dosljednu odsutnost političke aktivnosti • većina ljudi nema razvijenu svijest i predodžbu o širim političkim procesima • pripadnik parohijalne zajednice od političkog sustava ne očekuje ništa

8. Podanička političkakultura • podaničku političku kulturu obilježava postojanje razmjerno širokog znanja o političkim procesima, ali i nesklonost da se sudjeluje u političkim aktivnostima • afektivan odnos prema političkom sustavu • nesklonost participaciji u politicizbog osjećaja nemoći ili su uvjereni da im je sfera politike nedostupna

9. Participacijska politička kultura • kod participacijske političke kulture postoji znanje o politici i spremnost da se participira u političkom procesu • sukladna modernoj demokratskoj političkoj strukturi

10. Građanska politička kultura (civicculture) • društva u kojima je dominantna građanska politička kultura karakterizira • podrška i povjerenje prema (demokratskom) političkom sustavu, • visok stupanj potpore građana za demokratske vrijednosti, • visoka stopa političke tolerancije prema opozicijskim ili manjinskim grupama u društvu • veća osviještenost o potrebama i pravima nacionalnih manjina kao i značajnije prihvaćanje manjinskih prava kao legitimnih i potrebnih od strane svih građana indikatori su demokratizacije hrvatskog društva

11. Građanska politička kultura (civicculture) • funkcioniranje demokratskih političkih institucija znatno ovisi o znanjima, vrijednostima i stavovima građana prema političkom procesu • za stabilnu demokraciju nije dovoljno propisati zakone i uspostaviti formalni skup institucija vlasti • razvoj djelotvorne demokratske vlasti ovisi mnogo više o orijentaciji ljudi prema političkom procesu – o političkoj kulturi

12. Građanska politička kultura (civicculture) • pitanje međuetničkog uvažavanja tolerancije, kao i tolerancije prema drugačijem, stavovi prema pripadnicima nacionalnih manjina, prema državljanima susjednih država, prema strancima i imigrantima, ukoliko su značajno vrijednosno različita među dijelovima stanovništva rezultiraju sukobom, podjelom i nestabilnošću

13. Indikatori političke kulture u zemljama regije

14. Velika većina ljudi u svim zemljama ne sudjeluje u aktivnostima/akcijama za rješavanje problema zajednice ili društva Da li ste u proteklih 12 mjeseci sudjelovali ili poduzeli ikakvu akciju ili inicijativu za promjenu, ili ste riješili vlastiti problem ili problem zajednice/društva? 14

15. Mlađa je generacija nešto aktivnija u Albaniji, no manje aktivna u Hrvatskoj i Crnoj Gori Da li ste u proteklih 12 mjeseci sudjelovali ili poduzeli ikakvu akciju ili inicijativu za promjenu, ili ste riješili vlastiti problem ili problem zajednice/društva? 15

16. Potpisivanje peticija i javni prosvjedi najčešće su aktivnosti u kojima ljudi sudjeluju Koja je aktivnost ili inicijativa bila u pitanju? Multiple answers; Base: those who during the past 12 months have participated or undertaken any action, initiative for changes or have solved an individual problem in their local community or society in general 16

17. Potpisivanje peticija i javni prosvjedi najčešće su zastupljene aktivnosti u objema generacijama, no starija generacija je, s nekim iznimkama, aktivnija svim tipovima aktivnosti Koja je aktivnost ili inicijativa bila u pitanju? Multiple answers; Base: those who during the past 12 months have participated or undertaken any action, initiative for changes or have solved an individual problem in their local community or society in general 17

18. S izuzetkom Albanije, nedostatak interesa je najčešće spomenut kao razlog nesudjelovanja Koji je glavni razlog što niste sudjelovali u nijednoj aktivnosti ili inicijativi? Base: those who didn't participate / initiate any initiative or action 18

19. S izuzetkom Albanije, nedostatak interesa je najčešće spomenut kao razlog nesudjelovanja u obje generacije Koji je glavni razlog što niste sudjelovali u nijednoj aktivnosti ili inicijativi? Base: those who didn't participate / initiate any initiative or action 19

20. Nezaposlenost je najčešće spominjana kao razlog dostatan za motivaciju ljudi da sudjeluju u akcijama i prosvjedima građana Koji problemu vas osobno mogu motivirati da sudjelujete u akcijama i prosvjedima građana koji teže rješavanju takvih problema? 20

21. Mlađa generacija je više motivirana problematikom obrazovanja nego starija Koji problemu vas osobno mogu motivirati da sudjelujete u akcijama i prosvjedima građana koji teže rješavanju takvih problema? 21

22. Općenito, manjina ispitanika/ca misli da građani mogu utjecati na promjenu u društvu. Stanovnici/ce Kosova najviše vjeruju u to, a najmanje ljudi u Srbiji, Hrvatskoj i Republici Srpskoj Koliko vjerujete ili ne vjerujete da građani/ke kroz vlastite inicijative i akcije mogu utjecati na promjenu u društvu i proizvesti promjene u društvu? 22

23. Općenito, mlađa generacija ispitanika/ca misli u većem postotku od starije da građani svojim aktivnostima mogu proizvesti promjene u društvu Koliko vjerujete ili ne vjerujete da građani/ke kroz vlastite inicijative i akcije mogu utjecati na promjenu u društvu i proizvesti promjene u društvu? 23

24. With exception of Kosovo and Macedonia in which majority of people think that voting in the elections is the most efficient way for the citizens to express their political beliefs, people are quite divided in their opinions on this issue; in Albania, Montenegro, Croatia and Serbia, voting in elections is still the most frequent answer, while in B&H it is the answer street demonstrations In your opinion, with what kind of action can citizens most efficiently express their political beliefs? 24

25. There is a lot of variety in opinions within both generations. In B&H, with exception of Serbs, younger generation believes even less than older one that voting in the elections is most efficient, and more that the most efficient are street demonstrations In your opinion, with what kind of action can citizens most efficiently express their political beliefs? 25

26. Povjerenje u institucije u svim zemljama regije (uz iznimku Kosova) je nisko How confident are you that the following institutions in our country work in the best interest of the society and citizens? – confident ( mainly + completely ) 26

27. Usprkos razlikama među generacijama u svim zemljama regije, povjerenje u institucije u svim zemljama (osim Kosova) je nisko Koliko ste uvjereni da sljedeće institucije djeluju u najboljem interesu društva u vašoj zemlji ? 27

28. Većina ljudi u svim zemljama regije vjerojatno će glasati na predstojećim izborima Koliko je vjerojatno da ćete glasati na sljedećim izborima? 28

29. Postoji tendencija kod mlađih glasača da apstiniraju na izborima, posebice u Serbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj Koliko je vjerojatno da ćete glasati na sljedećim izborima? 29

30. Među ljudima koji neće glasati na sljedećim izborima manjina njih nije zainteresirana za politiku. Češći je razlog neglasanja uvjerenje da izbori neće donijeti promjenu, ili da nema političke stranke za koju bi glasovali Zašto nećete glasovati na sljedećim izborima? Base: those who wouldn't vote in the next elections 30

31. Većina pripadnika mlađe generacije neće glasati jer nije zainteresirana za politiku Zašto nećete glasovati na sljedećim izborima? Base: those who wouldn't vote in the next elections 31

32. Mijenjanjem i unaprjeđenjem građanske političke kulture doći će do prihvaćanje i legitimacije hrvatskog manjinskog modela među hrvatskim građanima

33. Manjinska politika bez legitimiteta među hrvatskim građanstvom • smanjen broj pripadnika nacionalnih manjina • retradicionalizacija društva, nacionalizam i etnocentrizam kao dominantne društvene vrijednosti

34. Manjinska politika bez legitimiteta među hrvatskim građanstvom • unatoč vidljivoj potpori političkih elita za provedbu i realizaciju manjinskog modela, dva stoljeća demokratskog sustava u Hrvatskoj u glavama, a posebice srcima, mnogih njenih građana još nisu osvijestila činjenicu višeetničkog karaktera našeg društva, a još manje legitimirala manjinsku politiku

35. Manjinska politika bez legitimiteta među hrvatskim građanstvom • istraživanje GONG-a o političkoj pismenosti i stavovima hrvatskih maturanata iz 2011. godine: • zabrinjavajuća sveprisutnost etnocentričnosti među mladima • dvije petine smatra da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda • 42,9 posto misli da u Hrvatskoj ne bi trebalo dopustiti korištenje jezika nacionalnih manjina u službenim prostorijama državnih institucija

36. Izgradnja građanskih vrijednosti – preduvjet priznanja i prihvaćanja etničke pluralnosti društva • etnocentrične vrijednosti građana, a posebice mladih, posljedica su neadekvatnog i u pravilu nepostojećeg obrazovanja za demokratsko građanstvo u našoj zemlji • građanska politička kultura usađuje se političkom socijalizacijom, koja se dominantno odvija u obrazovnom procesu • demokratizacija zahtjeva i demokratsku resocijalizaciju građana te njihovo prihvaćanje liberalno-demokratskih društvenih vrijednosti

37. Agenti političke socijalizacije koji unaprjeđuju političku kulturu društva

38. Uloga obrazovanja • politička socijalizacija je dio socijalizacijskog procesa putem koje se razvija politička kultura u nekoj zajednici, ali i razvija političko biće u svakom pojedincu • građansko obrazovanje je upravo ona niša obrazovnog procesa koja bi mladima trebala omogućiti stjecanje znanja, sposobnosti i stavova koji su nužni za njihovo kasnije sudjelovanje u političkoj zajednici i političkim procesima

39. Uloga obrazovanja • građanskim se odgojem kod učenika stvara privrženost demokratskim načelima, povećava tolerancija prema svih društvenim skupinama, čak i prema političkim opcijama koje sami ne simpatiziraju • obrazovanja kod učenika se razvijaju participacijske sposobnosti

40. Uloga političkih aktera • afirmativne izjave političara koje uvažavaju činjenicu etničke heterogenosti društva te njihova sudjelovanja na događajima i svetkovinama manjinskih zajednica doprinose tolerantnosti i međukulturnom dijalogu • državničke isprike u post-konfliktnim razdobljima iznimno su važan agent političke socijalizacije

41. Uloga sudjelovanja u radu udruga • članstvo u udrugama civilnog društva i intenzivnost neformalnih kontakata empirijski su indikatori razine građanskog angažmana u zajednici • djelovanje građana u udrugama civilnog društva ukazuje na veću razinu interpersonalnoga povjerenja u zajednici • političku kulturu neke zajednice uvjetuje razina socijalnog kapitala

42. Uloga medija • mediji su važan cijeloživotni agent političke socijalizacije i imaju presudnu ulogu u procesu afirmacije društveno prihvatljivih vrijednosti, kao i razvoju dijaloga i razumijevanja među različitim društvenim zajednicama

43. Zaključci • manjinsku politiku treba učiniti sastavnim dijelom svih državnih politika (provoditi tzv. mainstreamingmanjinskih pitanja u svim područjima upravljanja i na svim razinama državnih institucija) • manjinsku politiku provoditi u mnogo širem društvenom okviru od sadašnjeg • razvijanjem građanske političke kulture doći će do prihvaćanja prava manjina i osvješćivanja potrebe jamčenja i provođenja njihovih prava kod svih hrvatskih građana • manjinska se prava ne mogu provoditi u nekom izdvojenom dijelu društva: • njihovo provođenja često osiguravaju građani koji sami nisu pripadnici nacionalnih manjina, a rade u tijelima vlasti • kada se prava manjina doživljavaju od strane ostalih građana kao privilegija, a ne kao pravo, to znači da njihova legitimnost nije dobro objašnjena i opravdana