OPĆI DIO GRAĐANSKOG PRAVA -PRAVNI POSLOVI-

1. OPĆI DIO GRAĐANSKOG PRAVA -PRAVNI POSLOVI-

2. PRAVNI POSLOVI-POJAM I VRSTE • Pravni posao je stranačko očitovanje volje koje je samo za sebe ili povezano s drugim potrebnim pravnim činjenicama usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, među kojima su najvažniji postanak, promjena ili prestanak nekog građanskopravnog odnosa • Jednostrani i dvostrani pravni poslovi • Jednostrani pravni poslovi nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (npr. ponuda za sklapanje ugovora, oporuka) • Dvostrani pravni poslovi nastaju suglasnim očitovanjem volje dviju stranaka (svi ugovori); ugovori mogu biti jednostranoobvezni i dvostranoobvezni • Pravni poslovi među živima i pravni poslovi za slučaj smrti • Pravni poslovi među živima su oni kod kojih pravni učinak nastupa još za života stranaka (npr. kupoprodaja, posudba itd.) • Pravni poslovi za slučaj smrti su oni kod kojih pravni učinak nastupa tek nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao (npr. oporuka, darovanje za slučaj smrti i sl.) • Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi

3. Naplatni su oni pravni poslovi kod kojih se za činidbu traži protučinidba (npr. kupoprodaja, zakup, najam i sl.) Besplatni su oni pravni poslovi kod kojih se za činidbu ne traži i ne daje protučinidba (npr. posudba, darovanje) Komutativni i aleatorni pravni poslovi Komutativni su oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme sklapanja poznate međusobne činidbe i stranačke uloge (većina pravnih poslova) Aleatorni pravni poslovi su oni kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze stranaka, ponekad niti njihove stranačke uloge jer to ovisi od nekog neizvjesnog događaja (npr. oklada, igre na sreću, ugovor o doživotnom uzdržavanju i sl.) Formalni i neformalni pravni poslovi Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik određen bilo propisom, bilo po odredbi stranaka (npr. ugovori o otuđenju nekretnina, oporuke, ugovori o osiguranju i sl.) Neformalni su oni pravni poslovi za koje oblik nije određen (sklapaju se u pravilu usmeno) Kauzalni su oni pravni poslovi kod kojih je kauza naznačena kao bitan element pravnog posla (većina pr. poslova) Apstraktni su oni pravni poslovi kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla (mjenica)

4. SADRŽAJ PRAVNIH POSLOVA • Bitni (esencijalni) sastojci pravnog posla su oni koji su nužni za određeni tip pravnog posla (npr. kod kupoprodaje predmet i cijena) • Prirodni (naturalni) sastojci su oni koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode određenog pravnog posla (npr. kod kupoprodaje odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari) • Nuzgredni (akcidentalni) sastojci pravnog posla vrijede samo ako ih budu uneseni u sadržaj pravnog posla (npr. uvjet, rok i nalog) • Uvjet je nuzgredna stranačka odredba dodana pravnom poslu kojom stranke učinak pravnog posla čine zavisnim od neke buduće i neizvjesne okolnosti • Odgodni (suspenzivni) uvjet odgađa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi • Raskidni (rezolutivni) uvjet raskida učinak pravnog posla u času kad nastupi ona buduća i neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet • Afirmativan je onaj uvjet koji traži da se nešto dogodi • Negativan je onaj uvjet koji traži da se nešto ne dogodi

5. Potestativan je onaj uvjet koji ovisi o volji i odluci uvjetno ovlaštene osobe Kazualni uvjet je onaj uvjet čije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom događaju ili o volji nekog trećeg (ovisi o slučaju) Mješoviti uvjet ovisi o volji uvjetno ovlaštenog i o nekom vanjskom događaju ili trećoj osobi Do sada spomenuti uvjeti nazivaju se i pravi uvjeti jer je okolnost buduća i neizvjesna Postoje i nepravi uvjeti kod kojih okolnosti nedostaje da je buduća ili neizvjesna. Slijedeći uvjeti su nepravi: Nužni uvjet je onaj kod kojeg okolnost je koja se treba dogoditi buduća ali nije neizvjesna Pravni uvjet i nije uvjet nego jedna od pretpostavki po propisu potrebnih za nastanak nekog pravnog posla Nemogući uvjet je onaj koji se ne može ostvariti fizički ili pravno (nemoguć odgodni uvjet dovodi do ništetnosti pravnog posla, a nemoguć raskidni uvjet smatra se nepostojećim) Nedopušten uvjet je onaj koji je protivan ustavu i prisilnim propisima (ugovor je ništetan)

6. Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu društva (ugovor je ništetan) Djelovanje uvjeta prolazi kroz dva razdoblja: 1. vrijeme pendencije i 2. vrijeme nakon ispunjenja ili izjalovljenja uvjeta Vrijeme pendencije je razdoblje neizvjesnosti i traje dok se uvjet ne ispuni ili izjalovi Ugovor sklopljen pod suspenzivnim uvjetom kojem se udovolji proizvodi pravne učinke od trenutka sklapanja osim ako što drugo ne proizlazi iz volje stranaka, zakona ili naravi posla Ako je ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom njegovi učinci prestaju kad se uvjetu udovolji ZOO u čl. 297. st. 4. uređuje fikciju ispunjenja uvjeta i fikciju neispunjenja uvjeta: “Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči strana u čiju je korist određen”

7. ROK • Rok je nuzgredna stranačka odredba dodana pravnom poslu kojom se njegov učinak ograničuje vremenom • S obzirom da li učinak pravnog posla nastaje od određenog vremena ili traje do određenog vremena razlikuju se početni i završni rokovi • Jednostavni su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti • Složeni su rokovi oni koji u sebi sadrže element neizvjesnosti te djeluju kao uvjeti • Složeni rokovi mogu biti određeni na nekoliko načina: 1. dies certus an incertus quando (dan za koji je izvjesno da će se dogoditi, ali se ne zna kada); 2. dies incertus an certus quando (dan za koji je neizvjesno da li će se dogoditi, ali ako se dogodi zna se kad će se dogoditi), 3. dies incertus an incertus quando (dan za koji je neizvjesno da li će se i kada će se dogoditi) • Rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojeg se rok računa, a završava se istekom posljednjeg dana roka • Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom određeno da se ne radi, kao posljednji dan roka računa se sljedeći radni dan

8. Rok određen u tjednima, mjesecima ili godinama završava se onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka događaja od kojeg rok počinje teći, a ako takva dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca Početak mjeseca označava prvi dan u mjesecu, sredina – petnaesti, a kraj posljednji dan u mjesecu, ako što drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iz prirode ugovornog odnosa Kad učinak ugovora počinje od određenog vremena, na odgovarajući se način primjenjuju pravila o odgodnom uvjetu, a kad učinci ugovora prestaju važiti nakon isteka određenog roka, na odgovarajući se način primjenjuju pravila o raskidnom uvjetu

9. NAMET ILI NALOG • Nalog ili namet je nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju nameće neka dužnost • Dodaje se npr. darovnom ugovoru, oporuci i sl. • Prema ZOO ako primatelj koristi ne ispuni namet druga strana može zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora • Posljedica raskida je povrat onoga što je primatelj primio pravnim poslom u kojem je sadržan namet • Neispunjenje nameta kod pravnog posla za slučaj smrti ima učinak ispunjenja raskidnog uvjeta • Namet je moguć kod pravnih poslova među živima i kod pravnih poslova za slučaj smrti

10. OBLIK OČITOVANJA VOLJE • U određenim oblicima očitovanja volje izražava se volja subjekta • 1. Usmeno očitovanje volje je pomoću žive izgovorene riječi • 2. Pisano očitovanje volje jer ono koje je dano pomoću pisanih riječi (potpis, elektronički potpis, paraf, faksimil, rukoznak) • 3. Očitovanje volje znacima (npr. pružanje ruke, kimanje glavom i sl.) • 4. Očitovanje volje konkludentnim radnjama (npr. potencijalni nasljednik počne se služiti ostavinom) • Protestatio je očitovanje volje kojim se određena osoba unaprijed osigurava od krivog shvaćanja njezinih postupaka • Reservatio je očitovanje volje kojim se stranka ograđuje od toga da se neki njezin čin shvati kao napuštanje prava • 5. Šutnja ponuđenika ne znači prihvat (ne vrijedi pravilo qui tacet consentire videtur – tko šuti smatra se da odobrava) • Šutnja ipak znači prihvat u dva slučaja: 1.ako je ponuđenik u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene robe i 2. kod ugovora o nalogu nalogoprimac je dužan izvršiti nalog osim ako ga odmah ne odbije

11. OBLIK PRAVNIH POSLOVA • 1. Usmeni oblik (pravni posao sklopljen usmeno je najčešće neformalan, ali može biti i formalan ako je usmeni oblik propisan – npr. usmena oporuka) • 2. Pisani oblik pravnih poslova (npr. ugovori o otuđenju prava vlasništva na nekretninama, ugovor o kreditu, osiguranju, bankarskoj garanciji, najmu stana, zakupu poslovnog prostora itd.) • 3. Pravni posao sklopljen pred svjedocima (pisana oporuka pred svjedocima) • 4. Pravni poslovi uz sudjelovanje javnih tijela (pr. poslovi sklopljeni u obliku sudskog zapisnika ili javnobilježničkog akta – npr. javna oporuka) • Potvrđivanje (solemnizacija) privatnih isprava daje im značaj javnih isprava, a obavlja se kod javnog bilježnika • Ovjeravanjem potpisa potvrđuje se da potpis ili rukoznak na nekoj ispravi potječe od određene osobe. Ovjeravanje potpisa obavljaju javni bilježnici i tijela državne uprave (npr. matičar) • Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku osim ako je zakonom drukčije određeno

12. Ako je oblik ugovora propisan pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u tom istom obliku Postoje dva izuzetka od pravila da dopune formalnog ugovora (najčešće pisanog) moraju imati isti oblik: 1. moguće su usmene dopune koje se odnose na sporedne točke o kojima nije ništa rečeno u formalnom ugovoru i 2. usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan u interesu ugovornih strana Oblik pravnog posla najčešće se traži radi: 1. valjanosti pravnog posla (kada se oblik traži po propisu ili su se ugovorne strane sporazumjele da poseban oblik bude pretpostavka valjanosti-forma ad solemnitatem) – ugovor je ništetan ako nije sklopljen u određenom obliku; 2. utuživosti pravnog posla, 3. dokazivanja postojanja pravnog posla (forma ad probationem); 4. upis u javni registar

13. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA • Pretpostavke valjanosti: 1. pravna i poslovna sposobnost subjekata, 2. valjano i suglasno očitovanje volje, 3. moguća, dopuštena, određena ili odrediva činidba, 4. ponekad određeni oblik pravnog posla • NIŠTETNOST • Ništetni (apsolutno ništetni) su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti • Ugovor je ništetan ako je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva osim ako zakon ne propisuje u određenom slučaju nešto drugo • Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti, ona nastupa ex lege, nastaje ex tunc tj. od trenutka sklapanja ugovora • Razlozi ništetnosti: 1. poslovna nesposobnost stranaka (potpuna), 2. nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje (mane volje – neke), 3. nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe • Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana kod sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što neće, a druga strana za to ne zna (npr. kod dražbe). Mentalna se rezervacija ne uvažava i nije razlog nevaljanosti pravnog posla

14. Ništetnost uzrokuju neke mane volje kao što su školski primjer i šala, simulacija, nesporazum i uporaba sile kod sklapanja ugovora Simulacija je prividno sklapanje pravnog posla Prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, osim ako se njime prikriva neki drugi ugovor Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla (npr. prividno otuđenje nekretnine radi prikrate vjerovnika). Takav pravni posao je ništetan osim ako je proizveo pravne učinke prema savjesnim trećim osobama čime se štiti povjerenje u promet Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao (npr. prividno stranke sklope kupoprodaju, a stvarno se radi o darovanju) Prividni posao je simuliran i kao takav ništetan, dok prikriveni (disimulirani) posao ostaje na snazi jer je valjan

15. Nesporazum postoji kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari među njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora Kada postoji nesporazum ugovor ne nastaje. Radi se o nepostojećem ugovoru koji je izjednačen s ništetnim ugovorom Ništetnost uzrokuje nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva činidba Zabranjeni ugovori su nedopušteni (npr. ugovori o nasljedstvu) Zelenaški ugovor je ugovor kojim netko koristeći se stanjem nužde, teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili nekog trećeg korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti Zelenaški je ugovor ništetan, ali oštećena strana može u roku od pet godina od sklapanja podići zahtjev za smanjenje obveze na pravičan iznos Ako sud udovolji tom zahtjevu ugovor ostaje na snazi uz određene izmjene

16. Ništetnost neke odredbe ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez te odredbe i ako ona nije bila uvjet ugovora ili odlučujuća pobuda Ugovor će ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je nišetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje Posljedice ništetnosti su obveza restitucije i odgovornost za štetu ZOO više ne poznaje mogućnost oduzimanja primljenog u korist općine, odnosno zabranu restitucije nesavjesnoj strani Ništetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok ništetnosti naknadno nestane Pravo na isticanje ništetnosti ima svaka zainteresirana osoba kao i državni odvjetnik Pravo na isticanje ništetnosti ne gasi se

17. POBOJNOST • Pobojni (relativno ništetni) pravni poslovi proizvode pravne učinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku, poništiti • Prema ZOO ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to određeno propisom • Suugovaratelj ograničeno poslovno sposobne osobe koji nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost ima pravo raskinuti ugovor što ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika • Pravo na raskid ugovora ima i suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je znao za njezinu poslovnu nesposobnost, ali ga je ona prevarila da ima odobrenje svoga zakonskoga zastupnika • Pravo na raskid ugovora vezano je rokom od trideset dana od saznanja za ograničenu poslovnu sposobnost odnosno odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika; ovo se pravo gasi i prije ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije nego što taj rok protekne

18. Suugovaratelj osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću ima pravo u slučaju sklapanja ugovora bez odobrenja zakonskog zastupnika pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni odobrava li ugovor. Predmnjeva se da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se nije izjasnio u roku od 30 dana od toga poziva. U slučaju poništenja ugovora zbog ograničene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja suugovaratelj takve osobe može zahtijevati vraćanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ograničeno poslovno sposobne osobe ili je upotrebljen u njezinu korist, a i onoga što je namjerno uništeno ili otuđeno Ograničeno poslovno sposobna osoba odgovara za štetu nastalu poništajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna Prijetnja je kad jedna strana ili netko treći, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog čega ova sklopi određeni pravni posao

19. Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću ugrožen život, tijelo ili drugo značajno dobro ugovorne strane ili treće osobe Zabluda je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti Da bi uzrokovala pobojnost zabluda mora biti bitna (novi ZOO napušta neskrivljenost zablude kao pretpostavku pobojnosti) Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor U slučaju poništaja ugovora zbog zablude druga savjesna strana ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene štete bez obzira na to što strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu Strana koja je u zabludi ne može se na nju pozivati ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo

20. Kod besplatnog ugovora bitnom se zabludom smatra i zabluda o pobudi koja je bila odlučna za preuzimanje obveze Zabluda osobe preko koje je strana izjavila svoju volju smatra se zabludom u vlastitom očitovanju volje U teoriji se razlikuju zabluda o pravu, o činjenicama, o motivu, pravnoposlovna zabluda (o elementima pravnog posla) Prijevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla Naziva se još i kvalificirana zabluda; ne traži se da kod prijevare zabluda bude bitna Strana koja je sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati poništaj ugovora, a ima i pravo na naknadu pretrpljene štete Ako prijevaru učini treća osoba ima se pravo zahtijevati poništaj ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati ta prijevaru u vrijeme sklapanja ugovora; kod besplatnih se ugovora uvijek može zahtijevati poništaj zbog prijevare treće osobe bez obzira da li je druga ugovorna strana za nju znala

21. Pobojnost ugovora mogu izazvati i pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika (paulijanska tužba) – proučava se u obveznom pravu Posljedice poništenja pobojnog posla su jednake kao i kod ništetnih pravnih poslova: povrat u prijašnje stanje (restitucija) i odgovornost za štetu Ako je na temelju ugovora koji je poništen nešto bilo ispunjeno ima se vratiti, a ako to nije moguće, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke Pravo zahtijevati poništaj pobojnog pravnog posla imaju stranke, a iznimno i neke treće osobe (npr. nasljednici glede oporuke) Prema ZOO pravo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok), odnosno od prestanka prisile (misli se na prijetnju) Objektivni rok za poništaj pobojnog ugovora je tri godine od sklapanja toga ugovora

22. KONVALIDACIJA I KONVERZIJA • Konvalidacija je naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova • Ništetan ugovor ne može konvalidirati kad uzrok ništetnosti naknadno nestane • Ništetnost se ne može isticati ako je zabrana manjeg značenja, a ugovor je u cijelosti ispunjen • Konverzija postoji kad ništetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda će među ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se može uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za ništetnost svog ugovora

23. STJECANJE I GUBITAK PRAVA • Stjecanje prava je spajanje subjektivnih građanskih prava s nekim subjektom • Izvorno ili originarno stjecanje prava znači da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stječe na osnovi drugih pravnih činjenica za koje objektivno građansko pravo veže stjecanje subjektivnih prava (npr. dosjelost) • Izvedeno ili derivativno stjecanje prava postoji kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika (dijeli se na translativno i konstitutivno stjecanje) • Translativno stjecanje je takvo stjecanje kod kojega prednik svoje dosadašnje pravo u cijelom sadržaju i obujmu prenosi na novog stjecatelja • Konstitutivno stjecanje je takvo stjecanje kod kojega prednik ne prenosi na stjecatelja čitavo svoje pravo nego na temelju svoga prava osniva za stjecatelja novo pravo • Gubitak prava je odvajanje subjektivnih građanskih prava od njihovih nositelja (apsolutan-netko pravo gubi a nitko ga ne stječe; relativan-jedan subjekt pravo gubi, a drugi ga istodobno stječe)

24. ZASTARA PRAVA • Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme • Pretpostavke zastare: nepodignuće tužbe i protek zakonom određenog vremena • ZOO uređuje zastaru obveznopravnih zahtjeva • Sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao • Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze ako zakonom nije što drugo propisano • Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena • U vrijeme zastare računa se i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovih prednika • Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili kraće vrijeme zastare od onoga vremena koje je određeno zakonom • Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara neće teći za neko vrijeme • Dužnik se ne smije odreći zastare prije nego što protekne vrijeme određeno za zastaru

25. Kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi Zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opterećene stvari Kad zastari glavna tražbina zastarjele su i sporedne tražbine kao što su kamate, plodovi, troškovi i ugovorna kazna Pravila o zastari ne primjenjuju se u slučajevima kad su u zakonu određeni rokovi za podnošenje tužbe ili izvršenje određene radnje pod prijetnjom gubitka prava Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok (opći zastarni rok po ZOO) Povremene tražbine koje dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima (npr. tražbina uzdržavanja, tražbine kredita) zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja

26. Pravo iz kojega proistječu povremene tražbine zastarijeva za pet godina računajući od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine, a tada zastarijevaju i povremene buduće, ali i dospjele tražbine koje proizlaze iz toga prava Ne može zastarjeti pravo na uzdržavanje određeno zakonom (ali može pojedino davanje koje proizlazi iz uzdržavanja-3 g.) Međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga ta tražbine za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine Zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu Tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (subjektivni rok), a u svakom slučaju za pet godina otkad je šteta nastala (objektivni rok) Tražbina naknade štete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze

27. Kad je šteta prouzročena kaznenim djelom zahtjev za naknadom štete zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona, ali samo ako je za zastaru kaznenog progona predviđen dulji zastarni rok Za jednu godinu zastarijevaju: tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge, čistoću ako je isporuka ili usluga obavljena za potrebe kućanstva. Također za jednu godinu zastarijevaju tražbine rtv pretplate, pošte, telegrafa, telefona, poštanskih pretinaca, pretplate na povremene tiskovine Tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog tijela javne vlasti ili nagodbom pred sudom, drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare Sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina

28. ZASTOJ ZASTARE • Zastara ne teče između: 1. bračnih drugova • 2. između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo • 3. između štićenika i skrbnika za trajanja skrbništva • 4. između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici dok ta zajednica postoji • 5. za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata za tražbine osoba na vojnoj dužnosti • 6. za tražbine koje imaju osobe zaposlene u tuđem kućanstvu prema poslodavcu ili članovima njegove obitelji koji zajedno s njim žive, sve dok taj odnos traje • 7. za vrijeme za koje vjerovniku nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze • Zastara teče i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi bez obzira imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju • Ako maloljetnik ili druga poslovno nesposobna osoba nemaju zastupnika zastara ne može nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali poslovno sposobni ili dobili zastupnika • Nakon prestanka zastoja zastare uračunava se vrijeme proteklo do zastoja

29. PREKID ZASTARE • Prekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći, a proteklo se vrijeme ne uračunava (gubi se) • Zastara se prekida: 1. kad dužnik prizna dug (neposredno ili posredno), 2. podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine (npr. podnošenjem prijedloga za osiguranje dokaza, prijavom tražbine u stečajnom postupku) • Prekid zastare ne nastupa ako vjerovnik odustane od tužbe ili radnje koju je poduzeo • Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni (npr. opomena dužniku zbog neplaćanja)