1 / 18

K O F E I N

K O F E I N. Kava - biljka. porodica Rubiaceae , rod Coffea , tri vrste komercijalne: C. arabica (2/3 proizvodnje): “arabika”, podrijetlom iz Etiopije (pokrajina Kaffa ili Kefa), divlja 5-6 m, uzgojena 1,5-2 m C. canephora (1/3): “robusta”, manje kvalitete, 12 m, i

akio
Download Presentation

K O F E I N

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. K O F E I N

  2. Kava - biljka • porodica Rubiaceae, rod Coffea, tri vrste komercijalne: • C. arabica (2/3 proizvodnje): “arabika”, podrijetlom iz Etiopije (pokrajina Kaffa ili Kefa), divlja 5-6 m, uzgojena 1,5-2 m • C. canephora (1/3): “robusta”, manje kvalitete, 12 m, i • C. liberica (zanemarivo): 18 m

  3. Kava - plod • crvene ili žute “trešnje” sadrže sjemenke - “zrna” kave • postupak pripreme: sušenje na suncu (zrna postaju zelena) → odstranjivanje bobe → odvajanje loših zrna (400 zrna/sekundi, automatsko odvajanje zrna koja nisu zelene boje) → prženje (porast volumena i smanjenje mase; 12 min na 185-240°C; zrna postaju smećkasta) • aroma: sirova kava oko 250 hlapljivih tvari, pržena kava oko 800

  4. Povijest • 1000-500 g.pr.n.e. pleme Oromos u Etiopiji jede kavu pomiješanu s mašću radi postizanja veće izdržljivosti • oko 600. g. trgovci donose biljku u Jemen • U Arabiji je u ranom srednjem vijeku pijenje kave bilo zabranjeno (posuđe se razbijalo, priprematelje se batinalo, polja spaljivalo): doskora je, međutim, kava postala toliko značajnom da je, u Turskoj, ženi bilo dozvoljeno da traži rastavu ako joj muž ne pripravlja kavu • (legenda: oko 850. g., pastir Khaldi u Gornjem Egiptu vidio kako njegove koze plešu nakon konsumacije crvenih boba kave, a neki je svećenik kasnije od njih pripremio piće) • XV. st. hodočasnici iz Meke raznose kavu do Egipta, Sirije i Turske • oko 1600. unatoč savjetima da se radi o “gorkom đavoljem izumu” Turaka-nevjernika, papa Klement VIII. odobrava uporabu kave • 1615. Mlečani donose kavu u Europu (1528. Španjolci su donijeli čokoladu, a čaj je donijet 1610.) • XVII. st. Nizozemci počinju s komercijalnim kultiviranjem kave na Cejlonu i Javi • 1683. zaplijena kave u čadoru pod Bečom: otvaranje prvih kavana u Veneciji (najpoznatija, na Trgu sv. Marka, iz 1720.) i Beču • 1688. u Lodonu otvara kavanu Edward Lloyd: kada sastavi popis brodova koje su njegovi klijenti osigurali, kavanu će pretvoriti u osiguravajuće društvo • 1714. gradonačelnik Amsterdama poklanja sadnicu kave s Jave francuskom kralju Louisu XIV. • 1723. Francuzi donose kavu na Karibe • 1727. Portugalci donose sadnice kave u Brazil • 1773. “bostonska čajanka” (Boston tea party) • 1933. Francesco Illy patentira moderni aparat za pripravu espressa (prototip 1822. u Francuskoj)

  5. Priprema • Espresso (vrhunac za znalce): puštanje vodene pare kroz komprimirani “kolač” od pržene kave (50-55 zrna) • Turska kava: polagano vrenje, opetovano micanje s vatre i vraćanje na vatru • Umakanje filter-vrećice i dr.

  6. Statistike • potrošnja: 400 milijardi šalica godišnje (120000 tona kofeina) • trgovina: odmah iza nafte (10,4 milijarde USD 2000.) • najveći potrošači kave: Finci, Norvežani, Šveđani, Danci, Belgijanci • svakodnevno konsumiranje u odraslih Amerikanaca: 52% (prosjek: 3,3 šalice dnevno); povremeno: 28% • 1500-2000 znanstvenih članaka o kavi/kofeinu publicirano godišnje

  7. Napici koji sadrže kofein • Kava (60-150 mg/šalici; letalna doza kofeina: >10 g) • čaj (“tein”; 40-80 mg po šalici) • Coca Cola, “energetski napici” (120 mg/l) • kakao (čokolada): Theobroma cacao – sadrži teobromin i kofein (Maje su ga pile već oko 600. g.pr.n.e.)

  8. Kofein • metilksantin (kao i teofilin - antiastmatik i teobromin) • mehanizam djelovanja: blokiranje receptora za adenozin (dakle, djeluje kao antagonist adenozina: opušta bronhe, ubrzavava rad srca i snagu kontrakcije, potiče oslobađanje katekolamina i dr.)

  9. Adenozin • neuromodulator (modelira učinak neurotransmitora) koji nastaje kao produkt (pojačanog) metabolizma i signalizira inhibiciju (odmor) • receptori A1 i A2A, blokirani kofeinom, ne detektiraju više adenozin i stoga ne šalju informaciju o inhibiciji kretanja, budnosti i dr.

  10. Djelovanje kofeina na CNS • psihostimulans: pojačanje pažnje, budnosti (odgađanje uspavljivanja), poboljšanje semantičke memorije i egzekutivnih funkcija, skraćenje vremena reakcije • bolji rezultati (budnost, pažnja itd.) postižu se pijenjem manjih količina kave tijekom dana nego konsumacijom veće količine ujutro

  11. Kofein i budnost • pijenje čaja tijekom dana rezultira podjednakim povećanjem budnosti kao i kava (unatoč manjoj količini kofeina), ali ne ometa san (Hindmarch et al., 2000) • kontinuirano konsumiranje kave rezultira poremećajima ritma i dužine spavanja u tinejdžera (Pollak & Bright, 2003) • kofein (šalica kave) značajno reducira pospanost vozača i broj nesreća na cesti tijekom 30 min-1h nakon konsumacije (Reyner & Horne, 2000)

  12. Put kofeina u tijelu • učinci 15 minuta nakon pijenja • eliminacija nakon cca 12 sati: triput sporija u trudnica, dvaput brža u pušača

  13. Kofein kao droga • ne izaziva jaku ovisnost • apstinencija pokazuje relativno blage znake koji nestaju za nekoliko dana • djeluje na sustav (osjeta) nagrade samo u velikim dozama (koje se rijetko konsumiraju) • Međunarodni olimpijski komitet držao je sve do 2004. kofein na listi zabranjenih droga (dozvoljena je bila količina manja od one sadržane u 5 šalica kave)

  14. Klasifikacija konsumacije kofeina • niska: manje od 200 mg dnevno • umjerena: 200-400 mg dnevno • visoka: više od 400 mg dnevno

  15. Štetne posljedice konsumacije kofeina • opterećenje srca i krvnih žila (konstrikcija) • provokacija lučenja želučane kiseline • poremećaj ciklusa budnosti i spavanja • u većim dozama, drhtanje ruku, nervoza, proljev i dr. • smanjuje finu motoričku koordinaciju

  16. Dekofeinacija • 1820. Goetheov prijatelj Runge odvaja kofein iz kave • 1903. Nijemac Ludwig Roselius tehnički usavršava dekofeiniranje (Kaffee HAG, Bremen, 1906.) • najčešći postupak: natapanje zelene (sirove) kave u vodi radi osmotskog izvlačenja kofeina, i to pri 70-100°C • eliminacija 94-98% kofeina

  17. Koristi od kofeina? • bitno niža incidencija Parkinsonove bolesti u onih koji piju kavu (porast dopamina) • u borbi protiv puževa koji uništavaju kupus i druge poljoprivredne kulture (4 dana nakon izlaganja 0,5-2%-tnoj otopini kofeina, puževi umiru)

  18. Zanimljivosti • kava je u Europi najprije bila poznata pod imenom “arapsko vino” • oko 1680. počinje biti popularno dodavati mlijeko u kavu, po preporuci nekog francuskog liječnika • Thomas Sullivan, američki trgovac kavom i čajem, izumio je 1904. čajne vrećice kako bi klijentima slao uzorke čaja • na većini jezika svijeta kava se zove isto: jedna od rijetkih iznimaka je amharski, na kojemu se kava zove buna

More Related