1 / 10

Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Dubrovnik, 30.06.-02.07.2005.

Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Dubrovnik, 30.06.-02.07.2005. STRUKTURA VLASTITIH PRIHODA VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA Željko Domazet Sveučilište u Splitu. Struktura vlastitih prihoda: VLASTITA DJELATNOST -osnovni poslovi (školarine) -ostala djelatnost (stručna djelatnost)

aggie
Download Presentation

Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Dubrovnik, 30.06.-02.07.2005.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesuDubrovnik, 30.06.-02.07.2005. STRUKTURA VLASTITIH PRIHODA VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA Željko Domazet Sveučilište u Splitu

  2. Struktura vlastitih prihoda: VLASTITA DJELATNOST -osnovni poslovi (školarine) -ostala djelatnost (stručna djelatnost) IZNAJMLJIVANJE -prostora -opreme KAMATE -zajmova, oročenih sred., po viđenju,... POMOĆI -donacije (strane, domaće) OSTALO -sve ostalo Način prikazivanja različit (MZOŠ formular IZVJEŠTAJ O VRSTI PRIHODA)

  3. Kako se troše vlastiti prihodi: Zakon o proračunu (1994.) i Zakon o visokim učilištima (1996.), te Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (1998.) i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima (1999.) propisuju da se: 40% min. od školarina za unapređenje djelatnosti VU, dio za podmirenje troškova izvedbe i dio za plaćanje rada preko norme 10% min. od projekata za unapređenje djelatnosti VU, dio za podmirenje troškova izvedbe i dio za plaćanje rada preko norme* 60% prihoda od najamnina usmjerava za unapređenje osnovne djelatnosti VU 60% prihoda od donacija usmjerava za unapređenje osnovne djelatnosti VU, ako donator nije odredio namjenu korištenja donacije * MZOŠ i Zakon predviđaju izradu pravilnika za raspodjelu ovih sredstava, kao i redovito izvješćivanje o njihovom stjecanju i raspodijeli.

  4. SVEUČILIŠTE U SPLITU

  5. Prihodi sastavnica Sveučilišta u Splitu R.b. Članica 2003 MZOŠ Vlastito Ostalo 2004 04/03 %Vlast. • PMF 18.5 19.8 1.5 0.3 21.6 1.17 7.5 • Ekonom 27.8 16.7 16.8 0.6 34.1 1.23 50 • Pravni 16.4 10 9.1 0.4 19.5 1.20 50 • FESB 31.4 27.0 9.5 1.7 38.2 1.22 33 • GAF 28.5 15.3 16.8 0.2 32.3 1.14 50 • KTF 12.0 13.3 1.1 0.0 14.4 1.21 7.2 • Medicina 15.9 13.5 3.9 0.2 17.6 1.11 22 • UA 12.5 11.5 0.5 0.2 12.2 1.00 4.1 • KBF 5.3 5.5 0.2 0.0 5.7 1.07 4.0 • VUŠ 5.1 4.3 1.4 0.0 5.7 1.13 24 • R+Odjeli 23 56.8 25.3 0.7 82.8 3.57 32 • UKUPNO 250 218.4 107.9 6.3 332.6 1.34 32 Napomena: ad.11 radi se o pripojenju Veleučilišta u Odjel stručnih studija Sveučilišta

  6. FESB: Prihodi i rashodi u 2004. 2000 2001 2002 2003 2004 Prihodi MZOŠ 19.58 20.41 23.05 24.70 27.03 Vlastiti 3.17 5.99 8.01 8.64 9.54 % 14 22 26 28 26 UKUPNO 22.75 26.40 31.06 34.34 38.23 Rashodi Zaposleni 14.96 15.55 17.67 19.29 22.44 Mat. Troš. 5.10 6.22 8.45 9.26 12.23 Investicije 0.65 2.57 2.67 4.95 2.70 UKUPNO 20.11 24.34 28.79 33.50 37.24 Stanje 31.12. 2.2 4.2 6.5 6.5 7.5 (15.10.)

  7. Procjena prihoda od školarina u 2005/2006 po sveučilištima (5500kn, 7370kn, 9240kn, 60% za izv.studente, x3 za strance) Ukupan br. Stud. MZOŠ/OP% Prihod Zagreb 13500 50/50 50M Split 8400 35/65 30M Osijek 4500 40/60 15M Rijeka 4000 40/60 13M Zadar 1000 50/50 3M Dubrovnik 900 35/65 4M Ukupno od brucoša 05/06. oko 115 miljuna kuna; os svih studenata oko 400M, tj. 20%B.

  8. NEKA PITANJA, DILEME i PRIJEDLOZI O VLASTITIM PRIHODIMA • “Školarine” (“osobne potrebe”): odakle one u Hrvata, čemu služe, zašto su baš tolike? Prijedlog: ili ih ukinuti (uz značajno povečanje sredstava od strane MZOŠ i ostalih izvora), što je malo vjerojatno, ili školarine plaćaju svi pri upisu na studij uz: -kvalitetno promišljanje o njihovom iznosu i određenu autonomiju učilišta pri njihovom određivanju, -određivanje kapaciteta pojedinih učilišta po područjima a vezano uz infrastruktur, broj nastavnika i dr., -precizno i dugoročno definiranje financiranja učilišta od strane MZOŠ-a (čak i uz ugovore na 3 – 5 godina), -preispitati i uravnotežiti današnje stanje financiranja učilišta po više osnova, -izraditi niz stimulativnih, socijalnih i dr. mjera za umanjenje školarina, uz razvoj i poticanje sustava stipendiranja, kreditiranja, nagrađivanja,....

  9. 2. Stručna djelatnost (projekti, studije, elaborati, ekspertize, nadzori,...) Do 10% iz ovih izvora je zabrinjavajuće malo, zbog: -malog broja kvalitetnog i “slobodnog” kadra, -konkurencije na tržištu, -odgovornost (ugled, materijalna, pa i krivična), -poštivanje rokova, čekanje naplate,... -loše stanje u gospodarstvu (veliki gospodarski subjekti, mahom u stranom vlasništvu nemaju vlastiti razvoj u Hrvatskoj, ili nemaju novca za njega), -stanje opreme na učilištima nije baš... -projekti za gospodarstvo se slabo/nikako vrednuju u napredovanju nastavnika, -nastavnike se upošljava odmah nakon diplomiranja i najčešće nemaju ni dana prakse u struci kojoj podučavaju, istražuju, projektiraju.

  10. Neke mogućnosti povećanja vlastitih prihoda, a da se ne ode u komercijalizaciju i kaos sustava visokog školstva -nametnuti i stalno poticati kvalitetu kao temelj svih aktivnosti na VU, -racionalno poslovati (dužina studija, zajednički studiji, zajednički projekti, oprema,...) -razviti sustave nagrađivanja nastavnika i studenata, -uvesti potpunu transparentnost u stjecanju i raspodijeli prihoda, -raditi na povjerenju, a ne gomilanju zakonske regulative, -razmisliti o duljini mandata uprave institucija VU, -osnažiti mjesto i ulogu hrvatskog visokog školstva i institucija u Europi i njenim novčanim tokovima, -stalno popularizirati ulogu znanja i znanosti u najširoj javnosti,.... Hvala

More Related