PRAVNI POLOŽAJ OSTAVITELJEVOG NASLJEDNIKA

1. PRAVNI POLOŽAJ OSTAVITELJEVOG NASLJEDNIKA

2. Pravni položaj ostaviteljevog nasljednika sastoji se od: • 1. nasljedstva (pravnih dobara i dugovanja koja su iz ostavine prešla na nasljednika postavši njegovo nasljedstvo) te od • 2. nekih daljnjih prava i obveza koje su nastale za nasljednika zato što je naslijedio ostavitelja.

3. DOLAŽENJE U PRAVNI POLOŽAJ OSTAVITELJEVOG NASLJEDNIKA U ovaj pravni položaj dolazi osoba koja je zbog ostaviteljeve smrti stekla subjektivno nasljedno pravo. Naše nasljedno pravo usvojilo je sustav ipso iure nasljeđivanja – nasljednik je stekao nasljedno pravo u istom trenutku u kojemu se nasljedstvo otvorilo (smrt ostavitelja). Nije potrebne uručba nasljedstva, niti neki čin suda, niti volja nasljednika, pa ni njegovo znanje o smrti ostavitelja. Osoba koja je na taj način došla u pravni položaj nasljednika još uvijek nije definitivno u tom položaju jer ako ne želi biti nasljednikom ima pravo na odricanje od nasljedstva.

4. POLOŽAJ S OBZIROM NA NASLJEDSTVO • Nasljedstvo se sastoji od pravnih dobara ostavitelja (imovinskih dobara i nekih neimovinskih dobara) te od ostaviteljevih dugovanja (obveza i obvezama sličnih pravnih entiteta). • Sastav nasljedstva se podudara sa sastavom ostavine uz odbitak onoga što iz ostavine nije prešlo na nasljednika zbog relativne nenasljedivosti (relativno nenasljedivo je ono što je nasljedivo, samo na za onu osobu koja je ostaviteljev nasljednik) te zbog izdvajanja iz ostavine.

5. VRIJEDNOST • Pravni položaj nasljednika ima neku vrijednost koja se može izraziti u novcu – imovinsku vrijednost. • Vrijednost AKTIVE NASLJEDSTVA je granica nasljednikove osobne odgovornosti za ostavitljeve obveze; on za te obveze ne odgovara većom vrijednošću od zbroja vrijednosti stvari i imovinskih prava koja su u njegovu imovinu ušla time što je naslijedio dužnika tih obveza (ostavitelja). • ČISTA VRIJEDNOST NASLJEDSTVA = vrijednost aktive nasljedstva umanjena za vrijednost pasive nasljedstva. • OBRAČUNSKA VRIJEDNOST NASLJEDSTVA – vrijednost koju bi nasljedstvo imalo da ostavitelj nije za života činio darove i druga besplatna raspolaganja. Temelj je za izračunavanje nužnog dijela.

6. POLOŽAJ U POGLEDU NASLIJEĐENIH DOBARA • Od trenutka ostaviteljeve smrti stvari, prava i drugi nasljedivi pravni entiteti koji su preostali u ostavini postali su nasljednikovi. Načelno nema zapreke da nasljednik odmah izvršava svoju pravnu vlast u pogledu naslijeđenih stvari, da izvršava ono na što ga naslijeđena prava ovlašćuju, da nastavi posjedovati stvari i stvarne služnosti itd.

7. POLOŽAJ U POGLEDU NASLIJEĐENIH DUGOVA • Za obveze za koje je ostavitelj odgovarao osobno cjelokupnom svojom imovinom nakon njegove smrti odgovara njegov nasljednik također cjelokupnom svojom imovinom. • Ipak, ova odgovornost je kvantitativno ograničena – nasljednik za dugove ostavitelja odgovara do vrijednosti aktive nasljedstva, dakle do visine vrijednosti onoga što je naslijedio (no nasljednik odgovara i svojom i nasljeđenom imovinom).

8. POLOŽAJ S OBZIROM NA PRAVA I OBVEZE KOJE NASTAJU ZA OSTAVITELJEVOG NASLJEDNIKA • Zbog ostaviteljeve smrti ponekada nastaju za nasljednika neka nova subjektivna prava i obveze koje za ostaviteljevog života nisu postojale, no nastale su za onoga tko je naslijedio ostavitelja upravo zato što je njegov nasljednik. • Ako nije ništa posebno određeno zakonom ili oporukom, u pogledu tih prava i obveza nasljednik se nalazi u položaju koji se ne razlikuje od onoga kakav ima u pogledu naslijeđenih prava i obveza.

9. POLOŽAJ U POGLEDU OSTAVITELJEVIH ZAPISA • Ostaviteljev nasljednik je obvezan zapisovniku ispuniti zapis pa ovaj od njega ima pravo zahtijevati ispunjenje činidbe određene takvim zapisom. • Nasljednik ne mora ispuniti jedino zapis koji je utrnuo (utrnuo je ako je zapisovnik umro prije ostavitelja / ako je nedostojan / ako je ispunjenje zapisa postalo nemoguće zbog okolnosti za koje nasljednik ne odgovara). • Nasljednik osobno odgovara zapisovniku za ispunjenje zapisa, no ta odgovornost dolazi tek iza odgovornosti za ostaviteljeve dugove.

10. POLOŽAJ U POGLEDU OSTAVITELJEVIH OPORUČNIH NALOGA • Nasljednik je obvezan ispuniti naloge valjano određene oporukom. • Korisniku naloga ne pripada pravo zahtijevati od nasljednika ispunjenje činidbe koju je ostavitelj nalogom odredio – tek kada mu nasljednik izvrši činidbu korisnik dobiva pravo na ono što je nasljednik primio na temelju ostaviteljevog naloga. • Prisila na ispunjenje naloga ovdje je posredna – ako nasljednik ne ispuni nalog, njegovo nasljedno pravo prestaje.

11. POLOŽAJ U POGLEDU ZAKONSKE OBVEZE NAKNADITI SOCIJALNU POMOĆ KOJU JE PRIMAO OSTAVITELJ • Ako je nasljednik na temelju zakona bio dužan uzdržavati ostavitelja, nakon ostaviteljeve smrti za nasljednika nastaje obveza naknaditi ono što je ostavitelj primio na temelju rješenja centra za socijalnu skrb na ime stalne pomoći ili stalnog smještaja. Ova obveza nastaje za njega, bez obzira što ostavitelj za života nije imao obvezu naknaditi ono što je primio, makar mu se imovinsko stanje znatno popravilo.

12. SJEDINJENJE PRAVNIH POLOŽAJA • Kada netko postane nasljednikom u trenutku ostaviteljeve smrti, sve ono što je na tog nasljednika prešlo ili nastalo zbog ostaviteljeve smrti postaje njegovo i sjedinjuje se s njegovim pravima, obvezama i ostalim pravnim entitetima. • Ostaviteljev nasljednik za dugove ostavitelja odgovara i vlastitom i naslijeđenom imovinom / tražbine koje je imao prema ostavitelju prestaju jer dolazi do sjedinjenja dužnika i vjerovnika u jednoj osobi / naslijeđene tražbine koje je ostavitelj imao prema njemu tim sjedinjenjem također prestaju / nasljednikovi vjerovnici mogu se namirvati i iz onih dobara koje je nasljednik naslijedio, a ne samo iz njegove vlastite imovine.

13. RAZDVAJANJE PRAVNOG POLOŽAJA NASLJEDNIKA • Ponakada se pravni položaj ostaviteljevog nasljednika razdvaja od njegovog vlastitog pravnog položaja. • Odvajanje – dok je ostavina pod upravom izvršitelja oporuke / skrbnika oporuke / na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika (separatio bonorum) zbog prezaduženosti nasljednika.

14. FAKTIČNO ZAUZIMANJE POLOŽAJA OSTAVITELJEVOG NASLJEDNIKA • Kod ipso iure nasljeđivanja nasljednik je ovlašten odmah po ostaviteljevoj smrti sam, bez intervencije suda, faktično zauzeti onaj položaj u pravnim odnosima koji mu pravno pripada. To može samo onaj tko se već pravno nalazi u tom položaju jer je ostaviteljev nasljednik. • U nekim iznimnim situacijama nasljednik će biti suspendiran od toga – izvršavanje tih prava i obveza biti će povjereno nekoj drugoj osobi (izvršitelju oporuke, skrbniku ostavine).

15. USKLAĐIVANJE FAKTIČNOG S PRAVNIM POLOŽAJEM NASLJEDNIKA – NASLJEDNIČKI ZAHTJEV • Nasljednički zahtjev – specifičan zahtjev nasljednopravne naravi kojim nasljednik na temelju svog nasljednog prava traži izručenje cijelog ili dijela nasljedstva ili pojedinih stvari, prava ili čega drugoga iz sastava nasljedstva od tzv. posjednika ostavine (osobe koje u pogledu toga vrijeđa nasljednikovo nasljedno pravo jer bespravno igra ulogu ostaviteljevog nasljednika, onemogućujući time ‘pravom’ nasljedniku da u pogledu toga bude i faktično u onom položaju koji mu pripada na temelju njegovog nasljednog prava).

16. SUBJEKTI NASLJEDNIČKOG ZAHTJEVA • Aktivno legitimiran (tužitelj) – onaj tko je ostaviteljev nasljednik jer se nasljednički zahtjev postavlja na temelju nasljednog prava prema pasivno legitimiranoj osobi. • Pasivno legitimiran (tuženik) – tzv. posjednik ostavine tj. svaka osoba koja igrajući ulogu nasljednika, faktično izvršava prava, obveze i sl. koje pripadaju ostaviteljevom nasljedniku na temelju njegovog nasljednog prava.

17. ZAHTJEV, PROTUZAHTJEVI I PRIGOVORI • Predmet zahtjeva – pojedinačno sva ona prava, obveze i dr. od kojih se sastoji pravni položaj nasljednika. • Glavni zahtjev – predaja predmeta zahtjeva. • Od nepoštenog ‘posjednika ostavine’ može zahtijevati predaju svih stvari i prava koje faktično ima i to u stanju koje upravo postoji + naknada za sve ono što je propalo, pogoršalo se ili nestalo u međuvremenu. • Od poštenog ‘posjednika’ ne može zahtijevati sve ono što i od nepoštenog (ne može zahtijevati naknadu za ono što je oštećeno ili uništeno).

18. ZASTARA NASLJEDNIČKOG ZAHTJEVA • Protiv poštenog ‘posjednika’ - subjektivni zastarni rok – 1 god. od saznanje za vlastito pravo i ‘posjednika ostavine’, - objektivni rok – 10 god. od proglašenja oporuke (za oporučne nasljednike), tj. od smrti ostavitelja (za zakonske nasljednike). • Protiv nepoštenog ‘posjednika’ – objektivni rok – 20 god.

19. SPOREDNI ZAHTJEVI • Od poštenog ‘posjednika’ može zahtijevati plodove i dijelove stvari koji su na temelju zakona postali vlasništvo tog ‘posjednika’, naknadu za uporabu, naknadu za ostale koristi koje je ovaj imao dok je pošteno posjedovao. • Od nepoštenog ‘posjednika’ može zahtijevati naknadu sve štete koja je nastala na stvarima tijekom neopštenog posjeda tj. štetu zbog propasti stvari, predaju sve koristi koje je ‘posjednik’ imao od te stvari, naknadu za zanemarene koristi.

20. PROTUZAHTJEVI I PRIGOVORI SUPROTNE STRANE • Protuzahtjev u pogledu troškova – pošteni ‘posjednik’ ima pravo naknade nužnih i korisnih troškova (ne i luksuznih), dok nepošteni ‘posjednik’ može zahtijevati naknadu samo nužnih troškova i to samo onih koji bi bili nužni i vlasniku. • Prigovori – oni koji negiraju, ukidaju i zaustavljaju nasljednički zahtjev.

21. OSTVARIVANJE NASLJEDNIČKOG ZAHTJEVA • Izvansudsko – nasljednik može svoj zahtjev postaviti izvansudski, a posjedink ostavine mu može izvansudski udovoljiti. • Sudsko – zahtjev se stavlja u obliku tužbe (nasljednička tužba) i ostvaruje se u parnici. • Nasljednička tužba može se podići kada se nasljednik može pozvati na pravomoćno utvrđenje svog nasljednog prava (rješenjem o nasljeđivanju); kada nije utvrđeno tko je ostaviteljev nasljednik (takav nasljednik treba prethodno utvrditi svoje nasljedno pravo); odnosno kada je već pravomoćno utvrđeno da nasljedno pravo pripada drugoj osobi (neistinito utvrđenje kome pripada nasljedno pravo).