1 / 34

Napredne metode u pronalaženju informacija

Napredne metode u pronalaženju informacija. Cvetana Krstev čas 7. Ekstrakcija informacija. Ekstrakcija informacija se ra z likuje od pronala ž enja informacija po tome što njen cilj nije pronalaženje relevantnih dokumenata već pronalaženje relevantnih informacija unutar dokumenata.

dora
Download Presentation

Napredne metode u pronalaženju informacija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Napredne metode u pronalaženju informacija Cvetana Krstev čas 7

  2. Ekstrakcija informacija • Ekstrakcija informacija se razlikuje od pronalaženja informacijapo tome što njen cilj nije pronalaženje relevantnih dokumenata već pronalaženje relevantnih informacija unutar dokumenata. • U principu, tekstovi iz neke elektronske baze podataka ili sa neke veb lokacije koja se redovno popunjava se analiziaju pomoću progarma koji u njima traže određene informacione mete. • Te mete mgu da budu relativno jednostavne lingvističke stavke, kao što su vlastita imena, ali mogu da se odnose i na relativno kompleksne lingvističke strukture koje se odnose na određene tipove događaja.

  3. Početak interesovanja za ekstrakciju informacija • Početkom 70-tih godina XX veka obaveštajne službe počele su da se interesuju za korišćenje računara da bi nadgledali vesti i drugu komunikaciju koja teče na raznim nivoima. • Ti prvi sistemi su u tekstovima tražili reči kao što su ‘terrorist’ i ‘bomb’ a onda bi neko čitao dokument da vidi sadrži li zaista zanimljive informacije. • Savremeni sistemi idu dalje od toga jer pokušavaju da ubrzaju ovaj proces tako što će u dokumentima da identifikuju, ekstrahuju i krajnjem korisniku prezentuju zanimljiv sdaržaj. • Osim toga, savremeni sistemi povezuju ekstrahovane podatke sa dokumentima u vidu meta-podataka, na primer tako što bi zabeležili da tekst govori o nekoj indstriji ili geografskom regionu.

  4. Mesto ekstrakcije informacija u oblasti NLP • Za razliku od nekih ambicioznijih primena metoda obrade prirodnih jezika, programi za ekstrakciju informaicja analiziraju samo mali podskup datog teksta, na primer, onaj njegov deo koji sadrži takozvaneokidače (trigger words), a zatim pokušavaju da popune prilično jednostavan formular u kome se prikazuju predmeti ili događaji od interesa. • Na primer, ako su informacije od interesa ‘preuzimanje kompanija’ u tekstu će se tražiti, verovatno, ko je preuzeo koga i za koju cenu. • Ako bi se informacije od interesa ticale personalnih promena među direktorima u velikim kompanijama, onda bi se u tekstu tražile informaicje o tome ko je napustio koje radno mesto, i ko je primljen na to mesto.

  5. Koliko je termin razumevanje poruka adekvatan? • Ekstrakcija informacija se može posmatrati kao deo Obrade prirodnih jezika u kome je fokus pronalaženje specifičnih informaicja u nestrukturiranom tekstu. • Neki od istraživača u ovoj oblasti tvrde da njihov program ‘razume’ tekst, odnosno da poseduje ‘veštački inteligenciju’. • Ovi programi se, ipak, najčešće ograničavaju na pronalaženje u tekstu nekih lingvističkih obrazaca i na njihovo prikupljanje. • Mnogi zapravo tvrde da je plitko parsiranje i popunjavanje šablona adekvatno za mnoge poslove ekstrakcije informaicja i da ništa što bi se približilo razumevanju prirodnog jezika nije ni potrebno.

  6. Konferencije o razumevanju poruka (MUC) • Njih je inicirala DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency) krajem 80-tih godina XX veka sa ciljem da se okupe istraživači koji bi se usredsredili na problem ekstrakcije informacija iz slobodnog, nestrukturiranog, teksta. • Da bi učestvovao na ovoj konferenciji istraživački tim je trebalo da izradi operativni sistem koji može da obavi unapred propisan zadatak i to na takav način da se rad njegovog sistema može evaluirati i uporediti sa radom sistema drugih timova.

  7. Doprinos MUC konferencija • MUC konferencije su bile veoma plodne iz više razloga: • insistiranje na izradi sistema koji zaista rade posao uticalo je na istraživače da izbegavaju uobičajenu (prirodnu) tendenciju bavljenja problemom koji će možda biti moguće rešiti u budućnosti. • Uvođenje jedinstvenog skupa podataka za obuku i testiranje podstaklo je rigoroznu evaluaciju koja se zasnivala na dogovorenom skupu mera. • Uvođenje takmičarskog duha i činjenica da je prijem na koji nečiji sistem nailazi bio odmah poznat učinilo je da ove konferencije veoma zanimljivim. • Učesnici na ovom takmičenju bili su istraživački timovi i iz industrije i sa univerziteta.

  8. Primer konferencije MUC-3 iz 1991. godine • Tema ove konferencije je bila ekstrakcija informacija o terorističkim aktivnostima iz nestrukturiranog novinskog teksta. • Korpus na kome je rađeno je dobijen iz jedne elektronske baze podataka postavljanjem upita određenim ključnim rečima. • Na taj način je izvučeno 1300 tekstova koji su predstavljali podatke za obučavanje, i još 100 tekstova koji su korišćeni za testiranje i za poluautomatsko ocenjivanje.

  9. Tipičan tekst iz korpusa MUC-3 konferencije • Tipičan tekst je počinjao ovako: • Last night’s terrorist target was the Antioquia Liqueur Plant. Four powerful rockets were going to explode very close to the tanks where 300,000 gallons of the so-called Castille crude, used to operate the boilers, is stored. • Zadatak stavljen pred svaki program koji se takmičio bio je da se izvuku i zableže sve informacije vezane za događaj. Tipične informacije su datum događaja, mesto događaja, cilj, upotrebljeno sredstvo (raketa, bomba, itd) i opšti tip (ubistvo, požar). • Svi učesnici takmičenja su za svaki događaj popunjavali, u potpunosti ili delimično, unapred zadati šablon.

  10. Šabloni za odgovore • Svi programi su trebali da popune unapred pripremljene prazne šablone: • Primer (pojednostavljen) jednog popunjenog šablona

  11. Uspešnost MUC sistema • Rezultati najboljih MUC-3 sistema su imali odziv od 50% i preciznost od 60%. To znači da su pronalazili otprilike polovinu onoga što su tražili, dok je među pronađenim bilo manje od polovine onoga što se nije tražilo. • Rezultati MUC-6 sistema su bili već znatno bolji: odziv je bio 75%, a preciznost takođe 75%, za šta mnogi misle da je plafon i da se mnogo bolje od toga ne može postići.

  12. Koliko su ovakvi rezultati dobri u realnim situacijama • Službenik obaveštajne službe koji prati vesti o terorističkim aktivnostima bi mogao da bude zadovoljan ako bi dobio “na tanjiru” 75% vesti o ovoj temi sa svim potrebnim detaljima, čak i ako bi od svih tih vesti trebalo da odbaci ok četvrtinu (25%) kao pogrešne ili nerelevantne. • Advokat koji traži presude koje su od značaja za njegov tekući slučaj bi sa ovakvim rezultatima bio manje zadovoljan (koliko uopšte može da pronađe slučajeva koji su od interesa za njegov slučaj?) i on bi verovatno morao d atraži i neka druga sredstva koja bi mu mogla pomoći.

  13. FASTUS sistem • FASTUS – Finite State Automata-Based Text Understanding System – je tipičan uspešan predstavnik MUC konferencija. • Na MUC-4 konferenciji čija tema je bio terorizam u Latinskoj Americi je dobro prošao jer je na korpusu od 100 vesti za testiranje ostvario odziv od 44% i preciznost od 55%. • Na MUC-6 konferenciji čije teme su bile korporativno upravljanje i pregovaranje o sporovima vezanim za radne odnose je uspeh bio mnogo bolji: odziv 74% i preciznost od 75%. U prepoznavanju imenovanih entiteta su bili još bolji: odziv 92% i preciznost od 96%.

  14. Na čemu se zasniva FASTUS • Parsiranje tekstova se zasniva na kaskadama konačnih automata (Finite State Automata - FSA), koje se ponekad nazivaju mašine s konačnim brojem stanja (Finite State Machines – FSM). • FSM su idealizovane mašine koje se kreću iz jednog u drugo unutrašnje stanje u seriji diskretnih koraka. • Njihov značaj za obradu prirodnih jezika leži u tome što mogu da se koriste i za generisanje i za prepoznavanje jedne klase formalnih jezika, a to su regularni jezici (najjednostavnija klasa).

  15. Mašine konačnih stanja i parsiranje • Matematičar i logičar Klini (Stephen Cole Kleene) je pokazao da su regularni jezici i FSA ekvivalentni, tj. svaki FSA prepoznaje jezik koji generiše regularna granmatika i obrnuto. Drugim rečima, nijedan FSA ne prepoznaje jezik koji ne bi bio iz klase regularnih jezika. • Lingvista Noam Čomski (Avram Noam Chomsky) je pokazao da prirodni jezici nisu regularni jer sadrže ugnježdene i isprepletane strukture koje se ne mogu prepoznati uz pomoć FSA. • Računarski lingvista Kenet Čerč (Kenneth Church) je pokazao da se bez obzira na ograničenje mogu uspešno koristiti za modeliranje prirodnih jezika jer je dobro poznato da ljudi imaju “kratko pamćenje” što čini da u praksi ne koriste preterano složene rečenične strukture u kojima se lako mogu izgubiti.

  16. Bez obzira na ograničenja, FSM su se pokazala veoma uspešnim za ektrakciju informacija u onim primenama u kojima se složenije gramatičke strukture mogu ignorisati. • Na primer, ako se iz teksta vade imena kompanija, onda se u velikoj meri mogu ignorisati predloške fraze i zavisne rečenice. • Na ovaj način se mogu uspešno ekstrahovati i događaji što pokazuje sistem FASTUS i njegova uspešnost od oko 70% za odziv i preciznost.

  17. Pristup parsiranju u sistemu FASTUS • FASTUS koristi kaskadu modula koja je tipična za mnoge sisteme za ekstrakciju informacija u kojoj izlaz iz jednog procesa predstavlja ulaz za drugi proces. • Zbog toga se arhitektura koju koristi i sistem FASTUS ponekad naziva kaskadni konačni automati. tokenizator tager vrste reči sravnjivanje Reg izrazima popunjavanje šablona spajanje šablona

  18. Faza sravnjivanja regularnih izraza • U ovoj fazi FSM cilja određene imeničke i glagolske grupe i pokušava heuristički da ih sravni. • To znači da se koriste neka zdravorazumska pravila (“rules of thumb”), na primer o sintaktičkim ili semantičkim ograničenjima koja postoje pri povezivanju imeničkih i glagolskih fraza. • npr, u engleskom, vlastito ime u jednini zahteva gaoglski oblik koji se jasno razlikuje od ostalih oblika. • Pomaže i odbacivanje nekih nesuvislih kombinacija, iako tu treba biti obazriv pošto su metaforiška značenja uvek moguća • npr, mašina koja guta papir ili pije benzin i sl.

  19. Faza popunjavanja šablona • U ovoj fazi se uzimaju obrasci pronačeni u prethodnoj fazi koji se onda smeštaju u neku podatkovnu strukturu. • Na primer, iz sledeće tri vesti bi, bar u teoriji, trebalo da se ekstrahuju iste informacije i da se iz njih generiše ista podatkovna struktura. • Terrorists attacked the mayor’s home in Bogota. • The mayor’s Bogota home was attacked by terrorists. • The home of the mayor of Bogota suffered a terrorist attack.

  20. Šabloni za odgovore za domen terorizma • Iako su u dobijenoj tabeli izostavljeni mnogi lingvistički i drugi detalji, u mnogim slučajevima program uspeva da prave podatke povež sa njihovom ulogom u modelu događaja

  21. Faza spajanja šablona • U poslednjoj fazi treba slične strukture za koje se može pretpostaviti da predstavljaju opis istog događaja spojiti u jednu strukturu da bi se izbegla redundantnost podataka. • To znači da šabloni proizvedeni iz različitih vesti koje opisuju isti događaj ne moraju biti isti ali su dovoljno slični da se može zaključiti da se radi o istom događaju. • Tada se podaci različitim šablonima mogu spojiti.

  22. Šabloni za odgovore za domen terorizma • Na primer, ako bi treća vest o napadu na gradonačelnika Bogote glasila: • The home of the mayor of Bogota suffered a grenade attack

  23. Uloga rečnika u definisanju pravila • Da bi zdravorazumska pravila bila doboljno opšta potreban je rečnik, jer se onda pravila mogu formulisati preko vrste reči i drugih gramatičkih kategorija, a ne samo preko pojedinačnih reči. • Na primer, imenička fraza NG bi mogla da se definiše kao determinator (DET) iza koga sledi modifikator (MOD) iza koga sledi imenica (NOUN): DET MOD NOUN. • Onda bi se sledeća rečenica: • The local mayor, who was kidnapped yesterday, was found dead today. • mogla predstaviti u obliku NG RELPRO VG, to jest, imenička fraza, fraza koja počinje odnosnom zamenicom (who i which) i glagolska fraza.

  24. PERP attacked HUMANTARGET’s PHYSICALTARGET in LOCATION on DATE with DEVICE U ovom pravilu se mešaju opšte kategorije (zapisane velikim slovima) i pojedinačne reči (zapisane malim slovima). Na primer, PERPje specifičnije od NOUN, jer če moći da se sravni samo sa nekom podklasom imenica (koja može da bude izvršilac nečega), a ta informacija je zapisana u rečniku. Ovo pravilo će se sravniti sa sledećom rečenicom: Terrorrists attacked the Mayor’s home in Bogota on Tuesday with garandes. ali neće sa ledećom rečenicom baš zbog ograničenja koje uvode podkategorije: Bush charged the Democrats in the House on Tuesday with obstruction. Složeniji obrasci koje koristi FASTUS

  25. Koliko pravila treba napisati? • Treba napisati mnogo pravila jer se u prirodnom jeziku svaka stvar može reći na mnogo načina: • The Mayor’s home in Bogota was attacked on Tuesday by terrorists using granades. • On Tuesday, the Bogota home of the Mayor was attacked by terrorists armed with grenades. • Dodatni problem čine nepoznate reči jer one neće moći da popune zadato mesto u pravilu počto ih nema u rečniku. Na primer, ime nekog manjeg mesta u Kolumbiji koje se javlja u vestima a nema ga u rečniku.

  26. GATE je skraćenica od General Architecture for Text Engeneering za jedan komplet alata otvorenog koda. Razvijen je u Velikoj Britaniji, na Univerzitetu u Šefildu (University of Sceffield’s Natural Processing Group) GATE je sistem koji prihvata ulazni tekst, proizvodi tabelu anotacija koja se može primeniti na tekst propuštanjem i teksta i tabele kroz kanal uzastopnih programa za anotaciju. Kao primer, posmatrajmo problem identifikovanja imena advokata iz tekstualnog bafera Bill Parker represented the defendant. Komplet alata GATE (GATE toolkit)

  27. Primer GATE obrade tekstualni bafer tabela anotacija tokenizator pretraga rečnika vlastitih imena automat za imena advokata

  28. Prvi korak u GATE kanalu • U prvom koraku u kanalu, tekst i prazna tabela anotacija se prosleđuju kao ulaz u tokenizator koji generiše anotacije koje popunjavaju tabelu anotacija. • Tabela anotacija ima red za svaki token iz ulaznog teksta. • Svaki red sadrži položaj početka i kraja odgovarajućeg tokena u ulaznom tekst (mereno brojem karaktera), zatim vrstu otkena i atribute koji su mu pridruženi. • Posle tokenizacije vrsta svakog tokena je samo “token”.

  29. Tabela anotacija posle tokenizacije primera

  30. Drugi korak u GATE kanalu • Posle tokenizacije, tekst i tabela anotacija se prosleđuju modulu koji generiše anotacije pretragom rečnika vlastitih imena (gazetteer). • Ovaj program uzima niskovne vrednosti tokena i traži ih u specijalnom, jednostavnom rečniku koji se sastoji od lista ličnih imena, prezimena, geografskih imena, profesija (ne moraju uvek ni biti vlastita imena), itd. • Neka u ovom našem primeru imamo takve liste koje sadrže lična imena kao što su Bill i Parker, i koje mogu da identifikju uloge u pravničkom postupku, kao što su defendant (optuženi) i plaintiff (tužilac). • Na osnovu onoga što je pronađeno, u ovom koraku se dodaju nove antoacije tipa Lookupu tabelu anotacija. • Za naš primer bile bi dodate tri anotacije.

  31. Tabela anotacija posle pretrage listi vlastitih imena

  32. Treći korak u GATE kanalu • Posle pretrage listi vlastitih imena, tekst i tabela anotacija se prosleđuju automatu za imena advokata koji generiše nove anotacije. • Ovaj treći modul se zasniva na takozvanim JAPE transduktorima (FSA sa izlazom) – JAPE Java Annotation Pattern Language • JAPE transduktor je zapravo konačni automat sa izlazom zapisan u sepcijalnom JAPE jeziku; ovaj automat učitava anotacije iz tabele anotacija i emitouje nove anotacije koje su pridružene uspešno pređenim putevima u transduktoru.

  33. Tabela anotacija posle izvršavanja GATE transduktora za imena advokata

  34. Kako izgledaju JAPE pravila • Na primer pravilo za imena advokata glasi: • ako se naiđe na dva uzastopne Lookup anotacije “osoba” iza kojih sledi token čija je vrednost “represented” iz koga sledi Lookup anotacija “defendant”, onda treba kreirati anotaciju AttorneyName čiji je tip “defending”. • JAPE je u kombinaciji sa listama vlastitih imena moćno sredstvo za anotiranje i dostupan je besplatno u okviru otvorenog koda GATE-a. • Važno je znati da se u GATE kanal može staviti i neki drugi softverski modul, sve dok taj modul čita tekst i tabelu anotacija i umeće nove anotacije u tabelu. • Štaviše, mnogi durgi moduli otvorenog koda su uspešno umetani u GATE kanal, na primer tager vrste reči, modul z apodelu na rečenice, modul za razrešavanje koreferenci.

More Related