1 / 11

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 ). 18 . Izbor strane promatranja – problem rampe 26 . III . 20 13. REKAPITULACIJA: UVJETOVANOSTI IZBORA TOČKE PROMATRANJA.

armine
Download Presentation

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 18. Izbor strane promatranja – problem rampe 26. III. 2013.

  2. REKAPITULACIJA: UVJETOVANOSTI IZBORA TOČKEPROMATRANJA • Dosad smo razmatrali neke specijalizirane vrijednosti koje određeni izbori točke promatranja imaju a koje mogu uvjetovati njihov izbor • Standardizirane vrijednosti (kanonska, normalna i akcijska vizura) – koje se vezuju uz uobičajenu životno-promatračku praksu ljudi • Stilizacijske vrijednosti - koje su (retorički, stilski) otkloni od standardiziranih vrijednosti • Motivirane vrijednosti - pripisi točke promatranja nekom promatračkom biću, motiviranje izbora takvim pripisom • Pripisi točke promatranja unutar kadra, ali i pri smjeni kadrova (pristrani i polusubjektivni komplementarni kadrovi, oni po akcijskoj razini) upozorili su da i (montažne) smjene vizure s kadra na kadar imaju neke motivacijske razloge i uvjetovanosti • Jedno od njih se iskazuje i pravilom rampe • PRIMJER: Ozloglašena – razgovor na terasi, uveče.

  3. PERCEPCIJA RAZGOVORA Što sve uvjetuje percepciju da je po srijedi razgovor između likova, okrenutih jedan prema drugom, u predočenom prizoru, iako je svaki izdvojen u poseban kadar? • Ambijentalno-atmosferska kompatibilnost dvaju kadrova (eksterijer, noć) • Kontinuitet (smisleno i zvučno nadovezivanje dijaloga) – smjena po reakcijama • Likovi su okrenuti jedno prema drugom. No, je li u sceni iz koje smo izdvojili ovu razgovornu razmjenu, sve doista tako kako se čini? • PROŠIRENJE PRETHODNOG PRIMJERA: većina ove scene razgovora

  4. PODRAZUMIJEVANJE KOJE JE NARUŠENO: Zašto zabuna u predočenu primjerku? • Prema prethodnoj analizi prisutne su ključne indikacije razgovornog kontinuiteta: ambijentalno-atmosferska kompatibilnost, dijaloški kontinuitet, indikacija uzajamne orijentiranosti (da su okrenuti licem u lice) Odsutne informacije: • Nemamo opću prethodnu predodžbu o njihovom uzajamnom smještaju u ambijentu (nismo imali obuhvatni kadar – kadar koji obuhvaća oba sugovornika) • kadrovi su ‘dekontekstualizirani’ – nema temeljnog kadra; k tome ambijent je u dva kadra jedva razlučiv – mračna pozadina, nema ambijentalnog orijentira • Suprotna ekranska orijentacija navela nas je na (u ovom slučaju pogrešan) zaključak da oni razgovaraju “licem u lice”, tj. okrenuti jedan prema drugome • Na čemu se temeljio ovaj pogrešan zaključak?

  5. PODRAZUMIJEVANJE DA ORIJENTIRANO ZBIVANJE PROMATRAMO S NJEGOVE ISTE STRANE • Kad u životu sudionički pratimo neku (bipolarnu, odnosno usmjerenu) radnju tipično se zadržavamo s iste promatračke strane u odnosu na usmjerenje te radnje, i s te strane prebacujemo pogled prateći smjenu razgovora, kretanje lika ili auta, naciljanost pogleda, uzrok i posljedicu neke akcije... To se načelo prenosi i na film: • Načelo komplementarnih kadrova – raskadriravanje sugovornika s iste strane, pod istim kutem prema pravcu njihovog prostornog odnosa, ali sa suprotnog usmjerenja (Ozloglašena – razgovor u kavani) • tj. sa stajališta“promatrača sa strane” koji je uvučen u razgovornu situaciju • Načelo izlaska-ulaska – načelo da lik, čije kretanje pratimo od kadra do kadra, ulazi u kadar s obratne strane od one na koju je u prethodnom kadru izašao (Sjever-sjeverozapad - ch. 26) • odgovara promatračkom “preuzimanju” lika nakon što je zamakao za neku prepreku promatranju. • Ovo se sudioničko-promatračko iskustvo iz života prenijelo na film kao propis u kojim vizurama, po prijelazu s kadar na kadar, pratiti takva orijentirana zbivanja, tj. kao pravilo rampe koje obavezuje praćenje zbivanja preko montažnog prijelaza (a time i snimanja za buduću montažu kadrova)

  6. ZAŠTO “PRAVILO”? Zašto je to posebno važno na montažnom prijelazu, a ne unutar kadra? • Unutar kadra htjeli-ne-htjeli pratimo zbivanje iz optički kontinuirane točke promatranja, tako da ostajemo s iste strane ili jasno pratimo naše kontinuirano promatračko premještanje u odnosu na odnos likova ili njihovo kretanje • Međutim, nadovezujući kadrovi nekog zbivanja u pravilu se snimaju s vremenskim odlaganjem, s novom postavom mizanscene za nadovezujući kadar, i lako se može zaboraviti (ili ne pomišljati) na to gdje se u prethodnom kadru promatrački nalazilo, odnosno kako su točno bili likovi orijentirani u odnosu na točku promatranja (PRIMJER: An interesting story) • U povijesti filma prilično se kasno otkrilo veću psihološku prihvatljivost, veću ‘prirodnost’ rješenja u kojima je točka promatranja ostajala s iste strane praćena odnosa To se onda poopćilo, odnosno normiralo, u tzv. pravilo rampe, iako se u praksi uglavnom ne govori o “pravilu rampe”, nego, skraćeno, samo o “rampi”(‘pazi na rampu’, ‘prešao si rampu’...)

  7. DVA POJMA: RAMPA I PRAVILO RAMPE • Ipak, treba razdvojiti dva pojma: pojam rampe i pravila rampe; rampa se odnosi na usmjerenje, odnos u prizoru koji se prati; a pravilo rampe govori kako da se bira točka promatranja, nakon planiranog montažnog prijelaza, u odnosu na to usmjerenje • U praksi se uglavnom ne govori o “pravilu rampe”, nego, skraćeno, samo o rampi (‘pazi na rampu’) Termini u upotrebi: ZA ‘RAMPU’ • hrvatski:rampa, os akcije, linija pogleda, zamišljena linija • engleski:180° line, axis of action, action axis, eye-line, line of interest, imaginary line, center line, screen direction, stage line ZA ‘PRAVILO RAMPE’ • hrvatski:pravilo rampe • engleski:1800 rule, eye-line matching • Međutim, formulacije tog pravila jako su varirale tijekom povijesti

  8. RANOFILMSKA ODREDBA RAMPE I. Forenbacher, Sekretar režije i film – u rječniku knjige • “Rampa. Zamišljena crta povučena od najljevije do najdesnije osobe ili predmeta u slici. Kad kamera prijeđe tu ‘liniju’, prelazi u direktni kontraplan, a sve osobe i predmeti mijenjaju mjesto u slici, pa će ono što je prije bilo lijevo, sada biti desno, i obrnuto.” • ODREDBA RAMPE: • “Zamišljena crta povučena od najljevije do najdesnije osobe ili predmeta u slici. …” • ODREDBA PRAVILA RAMPE: • “… Kad kamera prijeđe tu ‘liniju’ prelazi se u direktni kontraplan…” STVORENA I PRIMJENJIVANA PRI RANOM RASKADRIRAVANJU PRIZORA SUSTAVOM MASTER+INSERTI • PRIMJER: Netrpeljivost, D.W.Griffitha • VAŽI PRI STUDIJSKOM SNIMANJU KONTINUIRANOG DOGAĐAJA – pri snimanju MASTER + INSERTI • NE VAŽI PRI RASKADRIRANJU KADAR PO KADAR • PRIMJER: raskadriranje razgovora za stolom u Sjever-sjeverozapad (ch 14)

  9. KASNIJA ODREDBA RAMPE • 1. “Rampa je zamišljena crta koja spaja dva ili više lica jedne scene, a koju kamera niti u jednom času ne smije prijeći” (N. Tanhofer, Filmska fotografija). • ODREDBA RAMPEu toj definiciji: • “Rampa je zamišljena crta koja spaja dva ili više lica jedne scene…” • ODREDBA PRAVILA RAMPEu toj definiciji: • “… a koju kamera niti u jednom času ne smije prijeći.” • Problem s ovom odredbom: • (a) nije dovoljno specifična: ne kaže koja dva licada se spoje rampom kad u prizoru postoje više likova koji sudjeluju u središnjoj akciji • (b) nije dovoljno općenita: ne spominje praćenje kretanja jednog lica ili predmeta od kadra do kadra • (c) dogmatska je: zabranjuje preskoke preko rampe

  10. KOREKTIVNA ODREDBA RAMPE I PRAVILA RAMPE • Rampa:prizorna orijentacija (orijentirano zbivanje, orijentirana situacija) koja je u središtu pažnje na montažnom prijelazu • To podrazumijeva: • Da rampa nije neka posve ‘izmišljena linija’ – nego je utvrdiv prostorni odnos u prizoru (jedino je to što se tvrdi da ona raspolavlja ukupni prizor – zamišljeno) • Da rampu ne čini bilo koja prisutna orijentacija u prizoru, tj. ne čini je bilo koji odnos ljudi koji se gledaju ili razgovaraju – nego onaj koji je pri prelasku s kadra na kadar u središtu pozornosti, ili bi to trebao postati za gledatelja pri prelasku na novi kadar • Pravilo rampe:po montažnom prijelazu treba se nastojati da se promatrački ostane na istoj strani prizorne orijentacije koja je u središtu pažnje (‘s iste strane rampe’) • Prema takvoj formulaciji pridržavanje pravila rampe nije obaveza, nego tek opcija, izborna stvar • Postoje, naime, dva oprečna stava vezana uz status pravila rampe: (a) da je pravilo rampe univerzalno obavezujuće i (b) da je nepotrebno i da nepoštivanje pravila rampe ništa doživljajno ne mijenja

  11. TEMA SLJEDEĆEG PREDAVANJA • kada treba paziti, a kada ne na rampu • Literatura: članak “Rampa” u Filmskoj enciklopediji 2.

More Related