1 / 37

OSNOVNE METODE NAU ČNOG MIŠLJENJA

OSNOVNE METODE NAU ČNOG MIŠLJENJA. ANALIZA SINTEZA APSTRAKCIJA KONKRETIZACIJA GENERALIZACIJA SPECIJALIZACIJA INDUKCIJA DEDUKCIJA. Z A Š T O ?.

zavad
Download Presentation

OSNOVNE METODE NAU ČNOG MIŠLJENJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OSNOVNE METODE NAUČNOG MIŠLJENJA

  2. ANALIZA • SINTEZA • APSTRAKCIJA • KONKRETIZACIJA • GENERALIZACIJA • SPECIJALIZACIJA • INDUKCIJA • DEDUKCIJA

  3. Z A Š T O ? “Nema širokog druma koji vodi u nauku, i samo oni koji se ne plaše umora pri veranju njenim strmim stazama, imaju izgleda da će se popeti na njene svetle visove.” Karl Marx

  4. Z A Š T O ? • Plesni koraci u nauci ili “pravila igre” • Olakšavaju rad na otkrivanju istine. • Metod sam po sebi ne vodi saznanju. • “Nikad se ne može bez metode, a nekada se mora protiv metode.” Đ. Šušnjić

  5. ZAJEDNIČKA SVOJSTVA • Predmet im je složena celina • Osnovne i najopštije • Međuzavisne i međ. prožete • Pomoću njih stičemo naučno saznanje • Svaka ima norme i procedure • Visok stepen upotrebljivosti • Nemaju isti status u procesu istraživanja • NE omogućavaju isti stepen istinitosti saznanja

  6. PODELA • Prema predmetu istraživanja: a) EKSPERIMENTALNE – analiza, sinteza, apstrakcija, konkretizacija, indukcija b) NEEKSPERIMENTALNE – dedukcija i generalizacija • Prema svojstvima primene: a) ANALITIČKE – analiza, apstrakcija, specifikacija, dedukcija b) SINTETIČKE – sinteza, konkretizacija, generalizacija, indukcija • Prema pripadnosti logičkim pravcima: a) Formalno – logičke b) Dijalektičke

  7. ANALIZA

  8. POJAM • Analiza podrazumeva rastavljanje predmeta istraživanja na njegove sastavne delove. • Rastavljanje može biti fizičko i duhovno-misaono • Opšti predmet: UVEK složena celina (najmanje 2 dela)

  9. PREMA PREDMETU ISTRAŽIVANJA • Potpuna (totalna) • Parcijalna (sekvencijalna) - Analiza sadržaja - Strukturalna analiza - Funkcionalna analiza - Komparativna analiza - Genetička analiza - Kauzalna analiza - Strukturalno-funkcionalna analiza - Faktorska analiza

  10. Prema bitnim svojstvima: a) DESKRIPTIVNA - reproduktivna b) EKSPLIKATIVNA – produktivna

  11. FAZE 1. Identifikacija predmeta istraživanja kao složene celine + DEF. 2. Izbor radnji i sredstava za analizu 3. Misaono ili fizičko rastavljanje 4. Konstatovanje činilaca predmeta koji analiziramo 5. Konsatovanje odnosa među činiocima 6. Kvalifikacija i evidentiranje i konstruisanje naučnog saznanja

  12. SINTEZA

  13. POJAM • Sinteza je shvatanje složenih celina preko njihovih pojedinačnih delova, njihovim spajanjem, tj. stavljanjem u razne moguće veze i odnose. - činioci = nova celina - analiza – činioci = nova celina postojeća celina izmenjena celina

  14. PREDMET • Analizi i sintezi zajednički je opšti predmet = složeni predmeti. • Ne može svako pojedinačno da postane neposredan deo bilo koje složene celine! - problem “babe i žabe” • Sinteza može biti misaona i fizička

  15. APSTRAKCIJA

  16. POJAM • Apstrakcija je postupak kojim od niza činilaca, ostavljajući po strani njihove specifične elemente, a zadržavajući samo ono što im je zajedničko, formiramo pojam. • Predmet apstrakcije: opšte u posebnom i posebno u opštem kao moguća izdvojena celina. • APSTRAHOVANJE – misaoni postupak kome prethodi analiza

  17. PRIMER - publikacija - novine - “Politika” - “Politika” od 12.10.2008. - moj primerak “Politike” od 12.10.2008.

  18. PRIMER - gradnja - gradnja sigurnih objekata - gradnja funkcionalnih objekata - kreativnost - inovativnost - korišćenje prostora - elegantno rešenje graditeljskih problema - stvaranje emocije kod graditelja, stanovnika, vlasnika, prolaznika... * ARHITEKTURA *

  19. KONKRETIZACIJA

  20. POJAM • Konkretizacija je proces suprotan apstrakciji. Ona predstavlja određivanje, determinaciju opšteg uz pomoć posebnih odredaba. • Apstrakcija je misaono udaljavanje od realnog, a konkretizacija je približavanje stvarnom i realnom. • Predmet: odnos opšteg, posebnog, pojedinačnog polazeći od najopštijeg.

  21. POSTUPAK • Konstatovanje apstraktnog pojma: *ČOVEK* 2. Dodavanje jedne ili više oznaka, približavanje konkretnom: *MUŠKARAC* *MLADIĆ* *STUDENT*

  22. SPECIJALIZACIJA

  23. POJAM • Specijalizacija je shvatanje posebnog u opštem preko posebnog. • Specijalizacija pojma se sastoji u shvatanju posebnih predmeta određene opšte grupe predmeta, tj. u shvatanju članova skupa i reda ili posebnih odredaba opšteg predmeta. • Predmet specijalizacije: fizički i misaoni predmeti i pojave

  24. VRSTE • KLASIFIKACIJA Specijalizacija pojma tako što se klasa ili opšti pojam raščlanjava i razvrstava po određenom kriterijumu. • DIHOTOMIJA Specijalizacija pojma na jedan pozitivan i njemu protivrečan, negativan pojam.

  25. PRIMER • Klasifikacija političkih partija prema orjentaciji: a) KONZERVATIVNE b) REFORMSKE c) RADIKALNE a) LEVICA b) CENTAR c) DESNICA

  26. PRIMER • Dihotomija: saradnja/konflikt stabilnost/promena civilno društvo/država mir/rat • Antitetički parovi sloboda/nesloboda pravda/nepravda istina/neistina • ČOVEK: • MUŠKARAC • ŽENA

  27. GENERALIZACIJA

  28. POJAM • Generalizacija je sintetička osnovna metoda kojom se saznaje opšte na osnovu pojedinačnog i konkretnog. • Generalizacijom se formiraju opšti stavovi na osnovu pojedinačnih. • ISKLJUČIVO misaono uopštavanje. • TEORIJSKA METODA

  29. METODSKE OSNOVE • POIMANJE *spajanje, povezivanje i stavljanje u odnos razne odredbe jednog predmeta koji se pojmom zamišlja i terminom iskazuje. • INDUKCIJA *izvođenje opštih stavova iz posebnih i pojedinačnih.

  30. DEDUKCIJA

  31. POJAM • Dedukcija je postupak kojim se na osnovu opšteg zakonskog saznanja stiču posebna saznanja sa neuporedivo većim stepenom izvesnosti i pouzdanosti. • Jedina pouzdana metoda saznanja. • Osnovni problem: Kako sa sigurnošću možemo znati da je opšti zakon istinit?

  32. VRSTE • NEPOSREDNA – čiji je predmet jedinstvo različitih i protivrečnih odredaba ili veza data jednim sudom, iz koga se neposredno izvodi drugi sud • POSREDNA – čiji je predmet jedinstvo tri ili više predmeta, od kojih je odnos prva dva poznat, dat u premisama, a treći odnos se zaključuje posredstvom prva dva - silogizam

  33. INDUKCIJA

  34. POJAM • Indukcija je jedina metoda koja omogućava neposredno saznanje o empirijskom, realnom, konkretnom. Ona podrazumeva izvođenje opšteg stava iz više posebnih stavova. • Indukcijom izvodimo opšti sud, odnosno zaključujemo o celom predmetu, ili o potpuno ili gotovo celoj vrsti ili klasifikaciji predmeta.

  35. VRSTE • POTPUNA INDUKCIJA Kada na osnovu svih slučajeva ili članova neke grupe utvrđujemo univerzalan stav. SAVRŠENA • NEPOTPUNA INDUKCIJA Na osnovu poznavanja samo izvesnog, manjeg ili većeg broja osobina predmeta utvrđujemo univerzalana stav.

  36. LOGIČKI PROBLEM INDUKCIJE • NA OSNOVU ČEGA JE MOGUĆNO ZNANJEM SADAŠNJIH I DATIH PODATAKA DONETI ZAKLJUČAK O ONOME ŠTO NIJE DATO? • “Kako potvrditi realno postojanje izvan prisutnog svedočanstva naših čula ili van podataka našeg pamćenja?” Hjum

  37. OPRAVDANJAINDUKCIJE • Opravdanje generalizacijom – induktivno opravdanje indukcije • Opravdanje dedukcijom – induktivni skok, koji se deduktivno dokazuje - uvođenje opštih principa, aksioma: budućnost je slična prošlosti, opšti princip uzročnosti, princip prostorno-vremenske homogenosti i sl. • Intuitivno opravdanje indukcije • Psihološko opravdanje – navika, iskustvo • Pragmatične odbrane – uspeh u praksi je dovoljno opravdanje za indukciju

More Related