1 / 36

Iz dana u dan stvaramo otpad

Iz dana u dan stvaramo otpad Čovjek je jedino biće koje stvara otpad koji se ne može biološki razgraditi. Industrije koriste prirodne resurse i proizvode različite predmete Mi kupujemo te predmete, nekad i kada nam nisu potrebni – marketing – reklame - moda Nakon upotrebe nastaje otpad

Download Presentation

Iz dana u dan stvaramo otpad

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Iz dana u dan stvaramo otpad • Čovjek je jedino biće koje stvara otpad koji se ne može biološki razgraditi

  2. Industrije koriste prirodne resurse i proizvode različite predmete • Mi kupujemo te predmete, nekad i kada nam nisu potrebni – marketing – reklame - moda • Nakon upotrebe nastaje otpad • U BiH prosječno stvaramo 1,08 kg otpada dnevno • Godišnje između 211 kg po stanovniku HNK/Ž • Sarajevski kanton 386 kg po stanovniku • U 2010 godini odloženo 1.422.513 tona otpada

  3. Savremeni sistemi upravljanja otpadom zasnivaju se na osnovnim principima: • Izbjegavanje nastanka otpada • Smanjenje otpada • Ponovna upotreba • Reciklaža • Obrada • Odlaganje (Deponovanje)

  4. Izbjegavanje nastanka otpada, počinje već pri odabiru proizvoda u kupovini • Prije nego kupite, zapitajte se: • Da li ja ovo zaista trebam? • Da li postoji isti ovakav proizvod koji se može upotrebljavati više puta? • Da li je upakovan? • Da li postoji mogućnost dopunjavanja? • Da li ima u većem pakovanju, ili sa manje pakovanja koje se može reciklirati?

  5. U osnovi sav otpad se dijeli na Komunalni, Industrijski i Specijalni (medicinski, opasni) • Komunalni otpad je otpad iz domaćinstava, trgovina, raznih preduzeća i sa javnih površina: ulica, parkova, stadiona i dr.) • Jedan dio komunalnog otpada predstavlja i ambalažni otpad. • Ambalažni otpad je raznovrstan i s njim se susrećemo svakodnevno. • Ambalaža je neophodna, kako zbog očuvanja kvaliteta proizvoda, očuvanja higijenske i zdravstvene ispravnosti, olakšavanja transporta i slično • Ambalažni otpad mnogi smatraju najvećim zagađivačem, što je djelomično rezultat neznanja, ali i neodgovrnih građana.

  6. Ambalažni otpad, koji je sastavljen od različitih materijala, plastika, pet, aluminijum, najlon, te kompozitni materijali, tetrapak i sl., često zbog dugog vremena raspadanja u prirodi smatra se najvećim zagađivačem.... • Da li su ove boce same skočile u rijeku?

  7. Ukoliko se ispravno postupa sa ambalažnim otpadom, te se odvojeno sakupi, velika većina ambalažnog otpada može se uspješno preraditi i reciklirati. • Šta je reciklaža?(re+cycle, znači ponovno kruženje) to je izdvajanje korisnog materijala iz otpada i njegova ponovna obrada i upotreba • Korisne sirovine se mogu izdvojiti iz otpada • Izdvojene postaju sekundarne sirovine • Potrebno izdvajanje radi velikog broja vrsta otpada • Reciklažna dvorišta ili sortirnice

  8. Neke od ambalažnih materijala skoro je nemoguće reciklirati, odnosno reciklaža bi bila preskupa • Ti materijali nazivaju se kompozitnim materijalima, i sastavljeni su od više različitih slojeva • Primjer za takav materijal je tetrapak

  9. Sortirnica – na deponiji • Zapošljavaju ljude koji razvrstavaju odvojeno sakupljeni otpad i šalju na ponovnu preradu

  10. Sortirnica -Aktivnosti

  11. Kada bi izdvajali otpad koji se može ponovo preraditi, a koji je korisna sirovina mogli bi smanjiti količine otpada za 89% • Odnosno od 1,08 kg, na 0,12 kg

  12. Životni ciklus papira • Papir se proizvodi na sličan način kao i prije 2000 godina kada je otkriven u drevnoj Kini • Drvo se melje u sitne komadiće, rastapa u vodi, izbjeljuje hemikalijama i prolaskom kroz velike prese pretvara se u papir različitih namjena • Papir je ekološki prihvatljiv materijal jer je biorazgradiv i može se uspješno reciklirati • Ukoliko je papir odbačen skupa sa ostalim otpadom, u tijelu deponije zauzima prostor i sporo se raspada • Papir se uspješno reciklira do sedam puta (radi dužine celuloznih vlakana) • Kad bi smo poredali papir po redosljedu recikliranja onda bi to izgledalo ovako: Karton, papir za vreće (cement), fini kartoni (pakovanje za čokolade), papir za knjige i kancelariju, novinski papir, ubrusi, maramice i toalet papir

  13. U našoj zemlji postoje firme koje uspješno recikliraju papir i od njega proizvode nove papirne proizvode. • Primjeri za takve fabrike su Natron-Maglaj i Violeta –Široki Brijeg. • Reciklažom papira štede se prirodni resursi (šume), a od starog papira se uspješno proizvodi novi papir i pritom se štedi drvo, hemikalije, voda i energija • Za dobivanje 1 t recikliranog papira, u procesu proizvodnje se utroši: • 65% manje energije • 50% manje vode • 74% manje zagađuje zrak • sačuvaju se 2 stabla • u odnosu na dobivanje novog, bijelog papira

  14. ŽIVOTNI CIKLUS PLASTIKE • Plastika je sintetički materijal, koji se prvi put pojavio u 19 vijeku. Proizvodi se od nafte. • Danas, postoji mnogo vrsta različite plastike, za različite potrebe. (Flaše za sok, jogurt, pakovanja za kreme, ili deterdžente, igračke i sl.) • Uglavnom se razliku po oznaci (PET, PP, PVC, PE, PS, i sl.) • Svaka od ovih vrsta plastike, i kada se odvojeno sakupi zahtijeva poseban proces prerade da bi se ponovo reciklirala. Zbog toga plastika se mora odvajati prema oznakama, što se radi u sortirnicama i postrojenjima za reciklažu.

  15. Plastična ambalaža zauzima 20- 30% kućnog otpada. • Zauzima i zagađuje životni prostor i prostor na deponiji. • Razgrađuje se od 100-1000 god. • Pri proizvodnji plastike troše se prirodni resursi (nafta) i energija. • Spaljivanjem plastike stvaraju se kancerogene materije i opasni staklenički plinovi koji utiču na promjenu klime.

  16. Metali • Sve vrste metala uspješno se recikliraju • Metale je moguće reciklirati skoro neograničen broj puta • U BiH postoje kapaciteti za reciklažu različitih metala (željezo – Zenica, aluminij – Mostar, Bugojno, itd... • Metalima se trguje na mnogim otpadima/skladištima sekundarnih sirovina • Neke vrste metala kao npr. čelik nemoguće je proizvesti bez starih metala (reciklaža obavezna) • Reciklažom metala štede se prirodni resursi, rude

  17. Sav otpad koji se ne odvoji za recilažu, mora se negdje odložiti... • Divlje deponije – ugrožavaju zdravlje stanovništva, opasne!!!

  18. Sloj otpada u visini 50 cm, zatim interni sloj u visini 10 cm • Podloga je od nabijene gline i zaštitne PEHD folije. • Ukupno 16 planiranih regionalnih deponija.

  19. Sistem odplinjavanja • Sistem za prikupljanje procjednih voda • Procjedne vode sa deponije i prečistać

  20. Od prikupljenog plina može se praviti struja

  21. Procjedne vode jako opasne – prečistač neophodan

  22. Integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom i njegove prednosti • Integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom funkcioniše po principu tzv. „produžene odgovornosti proizvođača“, što znači da onaj koji ambalažu ili proizvode u ambalaži stavlja na tržište (proizvođač, uvoznik, distributer, punilac, krajnji korisnik) treba uspostaviti sistem prikupljanja i reciklaže. • Integrisani sistem obuhvata sve vrste ambalažnog otpada bez obzira na vrstu materijala, njegov sadržaj i porijeklo (kućni, komercijalni, industrijski otpad) • Uspostavom takvog sistema ne dolazi do poskupljenja proizvoda, kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj kada su cijene proizvoda porasle i do 30%.

  23. Depozitni sistem upravljanja ambalažnim otpadom • 2006. godine, u Hrvatskoj je uveden depozitni sistem upravljanja ambalažnim otpadom. • U Hrvatskoj postoje dva uporedna sistema - jedan za ambalažu pića i napitaka, a drugi za ostalu ambalažu. Važeći Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu ne rješava problem zbrinjavanja cjelokupnoga ambalažnoga otpada, već samo 25-30 posto otpada koji se odnosi isključivo na pića i napitke.  • Pravilnik ne tretira sve vrste ambalaže jednako, već stvara diskriminaciju prema vrsti proizvoda koji se nalazi u ambalaži. • Pravilnik ne tretira ambalažni otpad na jednak način po načelu da „zagađivač“ plaća prema količini i kvaliteti ambalažnog otpada, nego stvara diskriminaciju proizvoda po sadržaju u ambalaži.  • Uvođenjem tri različite vrste naknada za jednokratnu ambalažu, Pravilnik ambalažu za pića stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na svu ostalu. Npr. ako je u višeslojnoj kartonskoj ambalaži zapakovan deterdžent, naknada za zbrinjavanje je 750 kuna po toni. Ako je riječ o mlijeku- naknada iznosi 1150 kuna po toni. Ali, ako je riječ o soku, iznos se penje i do 4100 kuna!

  24. KAZNA ZA NEISPUNJENE CILJEVE MINISTARSTVO OKOLIŠA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA IZVJEŠTAVANJE DOZVOLA Naknade za ambalažni otpad (KM) Troškovi usluga (KM) € ORGANIZACIJA ZA POSTUPANJE SA AMBALAŽNIM OTPADOM NEPROFITNA! • LOKALNA ZAJEDNICA – KOMUNALNA PREDUZEĆA, SAKUPLJAČI, • RECIKLAŽERI UGOVOR O PRENOSU OBAVEZA UGOVOR O PARTNERSTVU PROIZVOĐAČI, PUNIOCI, UVOZNICI TRGOVCI EDUKATIVNE KAMPANJE PROIZVODI U AMBALAŽI POTROŠAČI (GRAĐANI, HOTELI, RESTORANI….) AMBALAŽNI OTPAD Pravilnik o ambalažnom otpadu – shema sistema

  25. Prenesite poruku drugarima u razredu • Najbolje na času odjeljenske zajednice • Takmičenje u znanju – kvizovi • Takmičenje u količinama sakupljenog ambalažnog otpada • (Karton i boce – zelene i bijele) • Više informacija o raznim vrstama otpada, kao i rezultati sedmičnog sakupljanja otpada biće objavljivani na stranicama: • www.ekopak.bawww.ekotim.net • Te zasebnim facebook i twiter profilima koji će biti kreirani za potrebe ovog projekta

  26. Ako proizvedemo danas 1 kg otpada, nismo uradili ništa korisno. Ako smanjimo na 500 g otpada dnevno, produžavamo vijek trajanja deponije koja je veoma skupa, a iskoristili smo sirovine umjesto da budu zakopane sa otpadom! • HVALA NA PAŽNJI!

More Related