prof dr hasan muratovi n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Prof. Dr. Hasan Muratović PowerPoint Presentation
Download Presentation
Prof. Dr. Hasan Muratović

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 22

Prof. Dr. Hasan Muratović - PowerPoint PPT Presentation


  • 87 Views
  • Uploaded on

Prof. Dr. Hasan Muratović. UZROCI I POSLJEDICE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE I NJENI UTJECAJI KOD NAS. ZAKONITOST DUGOROČNIH KRETANJA. Makroekonomski trendovi Berze Životni standard Povjerenje u ekonomski sistem. IZVORI SADAŠNJE FINANCIJSKE I EKONOMSKE KRIZE. Principijelni izvori:

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Prof. Dr. Hasan Muratović' - yetta


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
prof dr hasan muratovi

Prof. Dr. Hasan Muratović

UZROCI I POSLJEDICE

SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE I NJENI UTJECAJI KOD NAS

zakonitost dugoro nih kretanja
ZAKONITOST DUGOROČNIH KRETANJA
  • Makroekonomski trendovi
  • Berze
  • Životni standard
  • Povjerenje u ekonomski sistem
izvori sada nje financijske i ekonomske krize
IZVORI SADAŠNJE FINANCIJSKE I EKONOMSKE KRIZE

Principijelni izvori:

  • Potraga za lakim visokim profitom
  • Veliki broj financijskih proizvoda
  • Dominacija finansijskog nad realnim ekonomskim sektorom
  • Visok životni standard bez realnog pokrića (iznad mogućnosti)
  • Loša kontrola banaka i drugih financ. institucija
  • Suviše liberalizacije u financijskom sektoru
slide4
Praktični izvori:
  • Sekuritizacija
    • Stvaranje utrživih dužničkih instrumenata na temelju pojedinih neutrživih oblika potraživanja i zamjena klasičnih kreditnih oblika emisijom vrijednosnih papira
    • Hipotekarni krediti
    • Zajmovi za automobile
    • Potraživanja od kreditnih kartica
slide5
Leasing potraživanja
    • Potraživanja po akceptnim nalozima
    • Sekuritizacija svih oblika kredita i ukupne aktive
  • Uvjet: znanje i financijska kombinatorika
slide6
Prvi pojavni oblici krize u SAD

“Napuhani baloni”

    • Hipoteke
    • Investicijski bankari
    • Berze
    • Sve vrste kredita
    • Pad cijena nekretnina
    • Rast kamatnih stopa
slide7
Brzi razvoj krize
    • Pad povjerenja na financijskom tržištu
    • Propast (bankrot) nekoliko velikih banaka
    • Strmoglavljenje berzi
    • Pokušaji državnih intervencija
    • Odustajanje od liberalne ekonomije (pad totalno liberaliziranog ekonomskog koncepta)
slide8
Prve kratkoročne posljedice i akcije:
    • Zasjedanje vlada
    • Smanjenje kvaliteta života
    • Analiza upravljanja bankama i korporacijama
    • Kako pojačati superviziju?
    • Realni sektor – oslonac stvarnog preokreta
    • Subvencije – prvi pokušaj spašavanja od sloma
    • TARP – Troubled Assets Relief Programm
    • Garancije štednje, posuđivanje, osiguranje likvidnosti
    • “Paketi podrške”
    • Samiti (G-20, EU, ...)
slide9
Dalje posljedice i akcije
    • Jačanje regulative – financijska supervizija
    • Jačanje transparentnosti
    • Novo upravljanje rizikom
    • Jačanje međunarodne suradnje
    • Nove strukture upravljanja
    • Jače korištenje kreditnih rejtinga
generalni utjecaji krize generiranje novih kriznih segmenata
GENERALNI UTJECAJI KRIZEGENERIRANJE NOVIH KRIZNIH SEGMENATA

Pad potražnje – prodaje

Pad proizvodnje, pad trgovine

Pad zaposlenosti

Pad uplate poreza i doprinosa

Pad izvoza i uvoza

Smanjenje budžeta na svim nivoima

Povećanje socijalnih problema i tenzija

Nekontrolirana ponašanja

slide11
Rezultati državnih intervencija
  • Štampanje novca
  • Povećanje inflacije
  • Protekcionizam
  • Rušenje međunarodnog ekonomskog sistema
  • Spašavanje banaka (a ne privrede)
utjecaj svjetske krize na bih
UTJECAJ SVJETSKE KRIZE NA BIH

Direktni utjecaji:

  • Bankarski sistem oslonjen na strane banke (85%)
  • Otežan pristup međunarodnim tržištima novca (Federacija traži izlaz iz krize zaduženjem u inozemstvu)
  • Potencijalni problemi likvidnosti banaka
  • Usporenje ekonomskog rasta
  • Smanjenje kreditiranja privrede i građana
  • Gubitak zbog držanja novca van banaka (izvlačenje gotovne iz banaka)
  • Usporenje direktnog stranog investiranja
  • Usporenje privatizacije (prodaje poduzeća)
  • Pad ekonomskih performansi, psihološki i socijalni aspekti
slide13
Indirektni utjecaji
  • Strogi uvjeti kreditiranja
  • Promjene (povećanje) kamatnih stopa
  • Pad potražnje
  • Rizici financijske nestabilnosti
  • Povećanje nelikvidnosti (od poduzeća do države)
  • Povećanje deficita tekućeg računa (spoljni debalans) 2007 deficit je iznosio 13% BDP, trgovinski deficit oko 10 milijardi
  • Povećana inflacija (2007-4,9%, 2008-8%)
  • Novi režim trgovine zbog pridruživanja EU.
karakteristi ni podaci
Karakteristični podaci

Banke

Banke u državnom vlasništvu 2000 2008

19 2

slide15
Karakteristični financijski pokazatelji
  • DSI 2,9 milijardi
  • Doznake iz inozemstva 2,7 milijardi
  • Krediti iz inozemstva 4,7 milijardi
  • Trgovinska razmjena 10,0 milijardi
osnovni makroekonomski podaci
Osnovni makroekonomski podaci
  • Devizne rezerve 7,2mlrd KM
  • Prosječna plaća (avgust 08) 764 KM
  • Nezaposlenost 23,40% (42%)
  • Inflacija 10/2007 – 10/2008 7,95%
  • Javni dug 3,9 mlrd KM
  • Ukupan dug 7,8 mlrd KM
  • Spoljnotrgovinski deficit 10,00 mlrd KM
  • Nisko zaduženje – mogućnost zaduživanja
ta se mo e u initi
Šta se može učiniti?
  • Ne trošiti više nego što imamo.
  • Promijeniti način života i privređivanja.
  • Zaustaviti pad privrede održati i razvijati proizvodnju.
  • Smanjiti opću i osobnu potrošnju
  • Održavati, pomagati, stimulirati, subvencionirati i razvijati realni sektor ekonomije
  • Razvijati elektro-energetski sektor i kapacitete
  • Ubrzavati privatizaciju
slide18
Aktivirati dio deviznih rezervi za razvoj
  • Aktivirati i na sve načine pomoći poljoprivredu
  • Subvencionirati i na druge načine pomagati izvoz
  • Napraviti efikasnijim i manje rastrošnim javna poduzeća
  • Kreirati novu (privremenu) socijalnu politiku i zaštitu
  • Promijeniti sistem plaća u državnim institucijama i javnim poduzećima
slide19
Subvencionirati kamate za mala i srednja poduzeća
  • Subvencionirati razvojne projekte (i povrat kredita)
  • Dati poticaje industriji obuće i tekstila
  • Rebalansirati budžete 2x godišnje
  • Odlagati sve investiranje osim produktivnog (zapošljavanja)
  • Obrazovati mlade za industrijska-proizvodna zanimanja
slide20
Orjentirati se na unapređenje vlastitog (mini) sistema. Ne uzdati se u centralni – viši sistem.
  • Požuriti sa koncesijama
  • Proizvoditi i “na malo”
  • Stvoriti nove izvore za budžet
  • Prodati nepotrebno
  • Zadužiti se
ta e se dalje doga ati
Šta će se dalje događati?
  • Nikad niko nije predvidio razvoj na duži rok sa sigurnošću.
  • Predviđanja se baziraju na ekstrapolacijama (pretpostavkom da zakonitosti poznatog vrijede za nepoznato)
  • Optimisti i pesimisti ekstrapoliraju različito
  • Postoji pozitivni i negativni trendovi
  • Teško je predvidjeti koji od njih će dominirati
  • Mintzberg “Ovo je vrijeme herojskog menadžmenta” Hrabri, uporni, odani poslu i odlučni jedino mogu stalno unapređivati sisteme”
dugoro ne posljedice
Dugoročne posljedice
  • Promjenit će se svjetski ekonomski poredak
  • Liberalizacija u dosadašnjem obliku će nastati
  • Promjenit će se financijski sistem
  • Drugačije ćemo živjeti
  • Proizvodnja će dobiti na značaju – realni sektor
  • Kriza će se smiriti u dužem periodu
  • Doći će do nove krize i sloma u drugom dužem periodu.
  • “Na dugi rok svi ćemo biti mrtvi”.