1 / 41

URAVNOTEŽEN RAZVOJ DJETETA POKRETOM I PLESOM

Ivančica Janković, prof. mentor Škola suvremenog plesa Ane Maletić Laginjina 13 10000 Zagreb Kontakt: mob. 098/9183 647 091/5102 858 email: ivjankovic@mail.inet.hr. URAVNOTEŽEN RAZVOJ DJETETA POKRETOM I PLESOM. Osnovni principi kreativnog odgojnog plesa.

virgil
Download Presentation

URAVNOTEŽEN RAZVOJ DJETETA POKRETOM I PLESOM

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ivančica Janković, prof. mentorŠkola suvremenog plesa Ane MaletićLaginjina 13 10000 ZagrebKontakt:mob. 098/9183 647 091/5102 858email: ivjankovic@mail.inet.hr

  2. URAVNOTEŽEN RAZVOJ DJETETA POKRETOM I PLESOM Osnovni principi kreativnog odgojnog plesa

  3. Ples je za djecu najprirodnije sredstvo izraza • slobodno i nesputano ritmičko kretanje pruža radost i zadovoljstvo • istraživanje u pokretu razvija kreativnost • ponavljanjem se usvaja vještina i postiže sklad pokreta

  4. Odgoj i obrazovanje cjelovite stvaralačke ličnosti može se postići samo jednakovrijednim tretiranjem odgoja tijela i duha te razvijanjem spoznaje o pokretu i plesu kao snažnoj poveznici fiziološkog, kognitivnog i afektivnog područja.

  5. Umjetnički odgojni ples razvija spoznaju o brojnim mogućnostima prirodnog kretanja u samostalnom i interaktivnom odnosu s drugima, što rezultira prihvaćanjem sebe i razumijevanjem drugih te poštivanjem razlika. • U svojoj biti odgojni ples je društvena djelatnost koja bi trebala biti dostupna svakom djetetu jer ne poznaje i ne priznaje granice između kultura, jezika, roda, nacija, socijalnog statusa i osobnih sposobnosti.

  6. Plesno-ritmički odgoj djeluje odgojno na cjelokupni razvoj, uravnoteženost i osobnost djeteta jer razvija: • kinestetski senzibilitet osvješćujući doživljaje koje izaziva tijelo u pokretu • motoriku tijela • stvaralački pristup pokretu i plesu • kreativno izražavanje i komunikaciju putem plesnog pokreta • smisao za estetiku pokreta • koncentraciju, opservaciju, pamćenje, samodisciplinu i usredotočenost • međusobno uvažavanje i suradnju pokretom • korelaciju sa sadržajima ostalih odgojno-obrazovnih područja • iskonsku sinkretičnost zvuka i pokreta, odnosno glazbe i plesa

  7. Plesno-ritmički odgoj djeluje na: kognitivnu, perceptivnu, kinestetsku i stvaralačku razinu učenja. Sadržaji plesno-ritmičkog odgoja potiču: razvoj svih inteligencija. Metodički postupci razvijaju: kreativnost, kritičko mišljenje i prosocijalno ponašanje.

  8. RUDOLF LABAN (1879-1958) • reformator europske plesne umjetnosti • poznavalac likovne umjetnosti (slikar), arhitekture, kazališta, režije, plesa, koreografije, tradicionalnoga plesnog naslijeđa, anatomije, psihologije i kristalografije • doprinos racionalizaciji pokreta u industriji • definirao temeljne principe na kojima počiva i pomoću kojih se može klasificirati svaki ljudski pokret • teorijske spoznaje o univerzalnoj harmoniji kretanja razradio i praktično primijenio u svom pedagoškom radu pod nazivom moderni odgojniples (modern educational dance)

  9. EMIL JAQUES DALCROZE (1865-1950) • švicarski kompozitor i glazbeni pedagog • ističe važnost pokreta u poučavanju i izražavanju glazbe • osnivač ritmičko-glazbene pedagogije ► ritmika

  10. Metodičku razradu i integraciju učenja ovih dvaju reformatora 20. st. provela je plesna pedagoginja i umjetnica Ana Maletić (1904-1986) pa danas nakon više od pola stoljeća primjene njene metode možemo slobodno govoriti o plesno-ritmičkom odgoju kao brendu hrvatske plesne edukacije.

  11. ANA MALETIĆ (1904-1986) • učenica Mage Magazinović i Rudolfa Labana • plesna umjetnica, pedagoginja, koreografkinja, publicistkinja i teoretičarka • osnivačica Škole za ritmiku i ples 1954. god. • provodi metodičku razradu Labanovog učenja i Dalcrozeove ritmike • knjige: • Pokret i ples: (Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1983.) • Knjiga o plesu(Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb,1986.) • Povijest plesa starih civilizacija (Matica Hrvatska, Zagreb, 2002.)

  12. PODRUČJA/KONCEPTI LABANOVE TEORIJE POKRETA I PLESA 1. PROSTORNA HARMONIJA (KOREUTIKA) - sklad i suodnos tijela i prostora 2. DINAMIČKA STRUKTURA POKRETA (EUKINETIKA) - izražajnost pokreta i efort kao unutarnji poticaj na pokret 3. LABANOTACIJA ili KINETOGRAFIJA-LABAN - sustav bilježenja pokreta kao rezultat opservacije, analize i opisivanja pokreta

  13. SADRŽAJI OSAM OSNOVNIH TEMA ODGOJNOG PLESA 1. tema : Svijest o tijelu u pokretu (senzibiliziranje kinestetičke percepcije) 2. tema : Spoznaja dinamike/jačine i tempa/vremena kao elemenata ritma 3. tema : Spoznaja prostora 4. tema : Spoznaja toka pokreta 5. tema : Prilagodba partneru i suradnja s drugima 6. tema : Tijelo kao instrument plesnog izraza 7. tema : Osnovne izražajne akcije – eforti 8. tema : Radni pokreti i ritmovi

  14. KONCEPTI ODGOJNOG PLESA • potiču, pobuđuju i razvijaju osjet za artikulaciju pokreta • razvijaju svijest o prostoru u kojem se pokret ostvaruje • razvijaju osjećaj za ritam, fraziranje i tok pokreta • osjećaj za oblik i kvalitetu pokreta • potiču stvaralačku suradnju s ostalom djecom • prepoznaju i osvješćuju unutarnje poticaje na pokret • razvijaju maštu i stvaralaštvo kroz pokret

  15. Laban-Dalcroze sadržaji u radu s predškolskim uzrastom predstavljaju se kroz tri osnovna segmenta u skladu s psihofiziološkim značajkama rasta i razvoja djeteta: • funkcionalna tjelesna tehnika • ples • ritmika

  16. 1. TEMA : SENZIBILIZIRANJE KINESTETIČKE PERCEPCIJE ZA TIJELO U POKRETU Područja istraživanja: • čitavo tijelo u kretanju i mirovanju • simetrija i asimetrija tijela u kretanju i mirovanju • prirodna uloga pojedinih dijelova tijela i njihovo prenošenje na druge dijelove • glava: pažnja/fokus i prirodna mimika • trup: držanje/stav • noge: lokomocija (hod/prijenos težine, trk, skok, okret/vrtnja) • ruke: radnje i geste (ka tijelu i od tijela) • izolirano kretanje iz pojedinih zglobova • odnosi između pojedinih dijelova tijela: kontakti i podupiranja • vođenje pokreta dijelovima tijela

  17. 2. TEMA : SPOZNAJA DINAMIKE/JAČINE I TEMPA/VREMENA KAO ELEMENATA RITMA Područja istraživanja: • organska podloga ritma (rad srca, disanje, napetost- popuštanje) • subjektivni doživljaj faktora jačina(suprotne kvalitete intenziteta) snažno/teško/napeto – lagano/opušteno • subjektivni doživljaj faktora vrijeme (suprotne kvalitete trajanja) • trenutačno/brzo – dugotrajno/sporo • puls, metar, ritam • slobodni ritam

  18. 3. TEMA: SPOZNAJA PROSTORA Područja istraživanja: • komunikacija s prostorom čitavim tijelom • osobni i opći prostor • veličina pokreta • razine prostora • zone tijela • osnovna prostorna orijentacija • izravno i neizravno/fleksibilno (suprotne kvalitete usredotočenosti na prostor) • prostorni putovi • preorijentacija i promjena fronte

  19. 4. TEMA: SPOZNAJA TOKA POKRETA Područja istraživanja: • kontinuitet i prekid pokreta • stanka (u odnosu prema faktorima jačina, vrijeme i prostor) • vezano/sputano i slobodno/nesputano (suprotne kvalitete toka pokreta) • artikulacija pokreta (simultano i sukcesivno) • fraziranje pokreta

  20. 5. TEMA: PRILAGODBA PARTNERU I SURADNJA S DRUGIMA Područja istraživanja: • opservacija i imitacija • zrcalno kretanje • komunikacija pokretom (istovremeno, dijalog, kontrast) • voditi i slijediti, preuzimati i davati

  21. 6. TEMA: TIJELO KAO INSTRUMENT PLESNOG IZRAZA Područja istraživanja: • lokomocija • uporišta i prijelazi položaja • geste • skokovi • okreti/vrtnje • padovi • mirovanje/ravnoteža

  22. Jačina,Vrijeme, Prostor i Tok predstavljaju sastavnice svakog pokreta. Laban je definirao postojanje četiri univerzalna faktora koji predstavljaju srž svakog pokreta jer se svaki ljudski pokret odvija izvjesnim intenzitetom, kroz vremensko trajanje, određenim prostornim putem i tokom. • Kod svakog faktora možemo izdvojiti i doživjeti dvije suprotne kvalitete čime se ljudski pokret osvješćuje kao odraz neraskidive veze između unutrašnjeg poticaja na kretanje i njegove tjelesne manifestacije. Fizičku manifestaciju unutrašnjeg doživljaja Laban je nazvao efortom.

  23. 7. TEMA: OSNOVNE IZRAŽAJNE AKCIJE - EFORTI Područja istraživanja: • kombinacije faktora pokreta jačina, vrijeme i prostor • faktor pokreta tok?

  24. EFORT AKCIJE Područja istraživanja: • efort obrasci • artikulacija eforta • kontrastni eforti i prijelazi između eforta

  25. 8. TEMA: RADNI POKRETI I RITMOVI Područja istraživanja: • ritam radnog procesa (priprema, akcija, predah) • ozvučenje radnih ritmova • od oponašanja radne akcije do stiliziranog plesnog izraza

  26. Imperativ odgojno-obrazovne prakse je aktivan i kreativan pristup odgajatelja temeljnim principima kreativnog odgojnog plesa koji su sadržani u Labanovim temama. Takav pristup neprestano potiče odgajatelja i djecu na istraživanje u pokretu što izaziva radost, zadovoljstvo, maštovitost i nesputanost.

  27. Suština odgojno-obrazovne prakse nije u zapamćivanju i ponavljanju pokazanih pokreta već u poticanju djece da u skladu sa svojim psiho-fizičkim sposobnostima istražuju u pokretu na različite poticaje, kao što su primjerena i kvalitetna glazba, zvuk, dramatizacija, metar i metrički ili slobodni ritam, rekvizit, osvješćivanje subjektivnog osjećaja za faktore pokreta, a sve u kontekstu sadržaja tema umjetničkog odgojnog plesa.

  28. PRIMJENA PLESNO-RITMIČKOG ODGOJA • institucionalizirana plesna edukacija • rehabilitacija, edukacija i integracija djece oštećena sluha i/ili govora u Poliklinici SUVAG • psihoterapija pokretom i plesom • različiti oblici neformalne plesne edukacije (predškolske ustanove, tečajevi)

  29. PLES ►JEDINSTVENA NEVERBALNA UMJETNIČKA FORMA • TIJELO ► SREDSTVO IZRAZA I KOMUNIKACIJE • Budući da koristi tijelo kao sredstvo izraza i komunikacije, ples kao jedinstvena neverbalna umjetnička forma, razvija afirmativan odnos prema svojem i tuđem tijelu te tako blagotvorno djeluje na različite poremećaje djece i mladih.

  30. Kad bi se svako dijete kreativno izražavalo pokretom te kad bi svako dijete već od najranije dobi bilo uključeno u kvalitetne odgojne plesne programe, mnogi bi istaknuti problemi današnje djece i mladeži, kao što su pretilost, poremećaji ponašanja i učenja, eskalacija agresivnosti i pomanjkanje empatije bili manji. A. G. Gilbert (SAD) u članku Dance in the 21st Century: A Global Perspective. (JOPERD Volume 76 No. 5, May/June 2005, str. 26-35)

  31. Plesna kultura nema jednakovrijedni tretman kao ostala odgojno obrazovna područja. ZAŠTO? • nedostatak kvalitetno educiranog kadra • neupućenost u razliku između kreativnog plesa i reproduktivnih plesnih izraza • kultura pokreta potpuna nepoznanica • nedovoljno osviješteni stav o tijelu - kao izuzetno važnom sredstvu neverbalne komunikacije - koje živi i kreće se u prostoru, u određenom vremenu i izvjesnim intenzitetom - koje posjeduje kvalitativne obrasce koji utječu na naš odnos prema samima sebi i prema drugima • predrasude vezane uz bavljenje pokretom i plesom

  32. GDJE SU DEČKI? Bavljenje suvremenom plesnom umjetnošću zbog pokreta koji su prirodniji i bliži ljudskom habitusu, zbog mogućnosti kreiranja različitog plesnog vokabulara te razvijanja svijesti o mogućnostima različitih kombinacija kvaliteta pokreta, također pogoduje dječacima jer ih ne zatvara u obrasce plesnog vokabulara i kvaliteta pokreta akademskog stila.

  33. Kad govorimo o cjelokupnom razvoju svakog djeteta, krajnje je vrijeme da se prepozna ključna uloga koju odgojni plesima u tjelesnom, emocionalnom, socijalnom, intelektualnom i duhovnom razvoju svakog djeteta. Nedopustiva je segregacija u umjetničkom području na djecu čiji roditelji mogu svojem djetetu priuštiti umjetnički odgoj kroz pokret i ples i na one koji to ne mogu ili o tome ništa ne znaju. • Još od vremena osnutka ondašnje Škole za ritmiku i ples pred 55 godina, cilj Ane Maletić, kao Labanove učenice i sljedbenice, bio je učiniti kinestetički, kognitivni i estetski doživljaj glazbe i pokreta dostupnim svakome, bez obzira na rasnu, spolnu, vjersku, etničku ili nacionalnu pripadnost te socijalni status, a s krajnjim ciljem uvođenja odgojnog plesa u kurikulum.

  34. Plesno-ritmički odgoj je specifični oblik umjetničkog odgoja koji je moguće povezati s drugim odgojno-obrazovnim područjima pa smatram nužnim da u stoljeću globalizacije pokret i ples, kao prvobitni izraz neverbalne komunikacije, konačno postane dostupnim svakom djetetu te tako doprinese njegovom fizičkom, afektivnom, kognitivnom, kreativnom i socijalnom razvoju.

  35. Literatura uz tekst: • Laban, Rudolf. Modern Educational Dance. London: Macdonald & Evans. 1948. • Maletić, Ana. Pokret i ples. Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske. 1983. • Preston-Dunlop, Valerie. A Handbook for Modern Educational Dance. London: Macdonald & Evans, second ed. 1980. • Gilbert Green, Anne. Creative Dance for All Ages. National Dance Association (USA). 1992. (ISBN 0-88314-532-4)

More Related