1 / 15

FERMENTIRANI MESNI PROIZVODI

PREHRAMBENO BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET. Principi biotehnološke proizvodnje hrane. FERMENTIRANI MESNI PROIZVODI. Mentor: izv.prof.dr.sc. Jasna Mrvčić. Sandra Cetin Marijana Fiket Tina Krištić. Zagreb, 2014. Meso je….

vevay
Download Presentation

FERMENTIRANI MESNI PROIZVODI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PREHRAMBENO BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET Principi biotehnološke proizvodnje hrane FERMENTIRANI MESNI PROIZVODI Mentor: izv.prof.dr.sc. Jasna Mrvčić Sandra Cetin Marijana Fiket Tina Krištić Zagreb, 2014.

  2. Meso je… • Nezamjenjiv izvor bjelančevina, vitamina, minerala, masti i drugih nutritivno važnih sastojaka • Pogodan medij za rast i razmnožavanje mikroorganizama zbog svog kemijskog sastava te je izrazito pokvarljiva namirnica Biokonzerviranje= fermentacija + konzerviranje - produžuje održivost i povećava sigurnost hrane upotrebom mikroorganizama i/ili njihovih produkata. • Fermentacijom mesnih proizvoda događaju se različite reakcije u kojima ključnu ulogu imaju mikroorganizmi (autohtoni m.o. ili starter kulture) koji proizvode spojeve i enzime kojima se postižu nova fizikalno-kemijska i organoleptička svojstva mesa • Inhibicija patogenih MO postiže se nadmetanjem primijenjenih MO za hranjivim tvarima i/ili njihovom proizvodnjom jednog ili više antimikrobnih metabolita poput organskih kiselina (mliječna, octena), vodikovog peroksida antimikrobnih enzima, bakteriocina i reuterina.

  3. Najpoznatiji fermentirani proizvodi su kulen, kulenovaseka, zimska kobasica, čajna kobasica, srijemska kobasica, mađarska salama, talijanska salama i dr. • Fermentirani mesni proizvodi mogu se podijeliti u dvije grupe: • brzofermentirane proizvode - kratko sušene kobasice • trajne ili sporofermentirane proizvode – dugo sušene kobasice

  4. Tablica 1. Razlike u proizvodnji brzo- i sporofermentiranih kobasica

  5. PRIPREMA PROCESA Priprema sirovine • Sirovina za proizvodnju trajnih kobasica - meso i čvrsto masno tkivo biološki zrelih mesnatih životinja • Meso mora biti zrelije, odnosno otvorenije strukture a to se postiže npr. hlađenjem minimalno 48 sati nakon klanja pri 0 – 2°C, a zatim zamrzavanjem i skladištenjem nekoliko dana pri -3 do -8°C • Takvo meso se usitnjava i miješa u smjesu za kobasice. Tijekom salamurenja se mesnom tijestu dodaju aditivi (GDL, šećer i škrobni sirup i starter kulture) te smjesa specifičnih začina. • Nakon nadijevanja i hladnog dimljenja, koje obično traje 5-7 dana pri 10 do 15°C kobasice se prenose u komore za zrenje koje imaju mogućnost regulacije Rh, T i brzine strujanja zraka (uspostavljanje optimalnih uvjeta za bioproces!)

  6. PRIPREMA PROCESA Priprema inokuluma • Tradicionalna proizvodnja fermentiranih mesnih proizvoda - prirodno prisutni mikroorganizmi • Industrijska proizvodnja – komercijalne starter kulture • Najvažniji MO zastupljeni u komercijalnim starter kulturama za zrenje fermentiranih proizvoda su: a) bakterije iz rodova Staphylococcus i Micrococcus b) bakterije mliječne kiseline iz rodova Lactobacillus i Pediococcus c) kvasac Debaryomyceshansenii d) plijesni iz roda Penicillium Glavni kriterij za odabir starter kultura za proizvodnju FMP je da ne proizvode biogene amine

  7. BIOPROCES – ZRENJE FMP • Zrenjem se, djelovanjem mikroorganizama i enzima, dobiva specifična aroma, boja i okus trajnih kobasica. Posebno su tijekom zrenja značajne fizikalne promijene nadijeva, odnosno gubitak vode • Zrenje se provodi u dvije faze: • FAZA INTENZIVNOG ZRENJA u kojoj zbog aktivnosti denitrificirajućih bakterija dolazi do stabilizacije boje, konzistencije i okusa proizvoda b) FAZA USPORENOG ZRENJA koja se provodi pri T > 10°C i smanjenoj Rh (70 – 85%) a obilježava je i česta pojava bijele plijesni koja obrasta kobasicu

  8. BIOPROCES – ZRENJE FMP Tablica 1. Optimalni uvjeti u prostorijama za zrenje kulena i kobasica

  9. Bioproces – uloga starter kultura • bakterije iz rodova Staphylococcus i Micrococcus - doprinose redukciji nitrata, razgradnji vodikovog peroksida, inhibiciji procesa oksidacije, te doprinose nastanku specifičnog mirisa i okusa proizvoda - sadrže nitrat-reduktazu koja reducira nitrate u nitrite koji stabiliziraju crvenu boju -katalaza su pozitivni – razgrađuju vodikov peroksid koji je jako oksidacijsko sredstvo - stabilizacija boje i okusa proizvoda - najčešće vrste su Staphylococcuscarnosusi Staphylococcusxylosus Stafilokoki - lipolitička i proteolitička aktivnost - nastaju spojevi male molekulske mase - aminokiseline, peptidi, slobodne masne kiseline, aldehidi i amini koji doprinose razvoju specifične arome fermentiranih mesnih proizvoda - osjetljivi su na kiseline pa se redukcija nitrata u nitrite odvija prije fermentacije, odnosno prije nego što BMK postanu dominantna mikroflora

  10. Bioproces – uloga starter kultura b) bakterije mliječne kiseline iz rodova Lactobacillus i Pediococcus - razgrađuju ugljikohidrate do mliječne kiseline, snižavaju pH nadijeva i tako utječu na razvitak i održivost boje i konzistencije, brzinu zrenja, sigurnost zrenja te kvalitetu i zdravstvenu ispravnost proizvoda Mliječna kiselina - inhibicija većine nepoželjnih mikroorganizama - izlučuju i ruterin i bakteriocine - bakteriociogeni spojevi koji su dio prirodne mikroflore fermentiranih kobasica su Lactobacilluscurvatusi Lactobacillussakeikoji podnose veće koncentracije soli i nitrita Antimikrobno djelovanje bakterija mliječne kiseline temelj sigurnosti fermentirane hrane

  11. Bioproces – uloga starter kultura c) kvasac Debaryomyceshansenii koji povoljno utječe na razvitak arome i stabilnosti boje proizvoda d) plijesni iz roda Penicillium - doprinose razvitku specifičnih svojstava fermentiranih sušenih proizvoda pokrivenih slojem plemenite plijesni

  12. BIOPROCES - fizikalne promijene nadijeva djelovanjem m.o. i enzima • Fermentacija šećera - nastaje mliječna kiselina koja snizuje pH nadjeva - oko 5,3-5,4 je izoelektrična točaka - proteini mesa prelaze u gel stanje u kojem pokazuju najmanju sposobnost vezanja vode - odvajanje vode iz nadjeva sušenjem. Ti proteini su također ljepljivi pa utječu na povezivanje mišićnog i masnog tkiva i na nastanak poželjne konzistencije proizvoda • Razgradnja proteina mišićnog tkiva tijekom zrenja - stalno povećanje slobodnih masnih kiselina (alanin, leucin, izoleucin i glutaminska kiselina) i neproteinskih dušikovih spojeva. Dio slobodnih aminokiselina se razgrađuje, osobito pri kraju zrenja, uz nastanak amonijaka, a dio se može dekarboksilirati u nepoželjne biogene amine, u prvom redu histamin. • Tijekom zrenja odvijaju se i značajne promjene u masnom tkivu - djelovanje tkivnih lipaza i lipazamikrokoka - postupno se razgrađuju neutralne masti, esteri kolesterola i fosfolipidi - nastaju nezasićene, a djelomično i zasićene masne kiseline koje pomoću enzima mogu prijeći u hlapljive karbonile te doprinijeti nastanku karakteristične arome.

  13. Fermentirani mesni proizvodi = “Mikrobno promijenjena hranjiva podloga s mikrobnim stanicama”- nema izdvajanja biomase niti izdvajanja proizvoda NOVI trend u proizvodnji FMP autohtoni mikroorganizmi + kontrolirana fermentacija Tradicionalni FMP - bez upotrebe komercijalnih starter kultura, što može rezultirati različitom mikrobiološkom (ne)kvalitetom proizvoda te promjenjivom kvalitetom u okusu i konzistenciji. Komercijalni starteri se ne mogu uvijek natjecati sa autohtonom prirodnom mikrobnom populacijom, a nisu niti prilagođeni uvjetima rasta u određenom mesnom proizvodu, pa ponekad ne postižu ni zadovoljavajući stupanj rasta, a time ni zadovoljavajuća senzorska svojstva. Rješenje = izolacija i proizvodnja prirodnih autohtonih starter kultura iz tradicionalnih mesnih proizvoda, koje će biti prilagođene rastu u određenim specifičnim mesnim proizvodima te kontrolirana fermentacija tim m.o.

  14. Da bi se produžila održivost mesa, smanjio rizik od kvarenja i spriječila kontaminacija mesa i mesnih proizvoda neophodna je stalna kontrola proizvodnje, odnosno poduzimanje mjera i postupaka koji se temelje na načelima sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) zajedno s provedbom dobre higijenske prakse.

  15. HVALA NA PAŽNJI!!

More Related