1 / 17

PROIZVODI INDUSTRIJE NEMETALA

PROIZVODI INDUSTRIJE NEMETALA. MEDJUNARODNA TRGOVAČKA KLASIFIKACIJA nemetalne sirovine (sirovine na bazi nemetalnih elemenata, bez uglja) tržišni proizvodi na bazi nemetalnih sirovina (keramika, gradjevinski materijali, staklo ... ) DOMAĆA KLASIFIKACIJA

kane
Download Presentation

PROIZVODI INDUSTRIJE NEMETALA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PROIZVODI INDUSTRIJE NEMETALA • MEDJUNARODNA TRGOVAČKA KLASIFIKACIJA • nemetalne sirovine • (sirovine na bazi nemetalnih elemenata, bez uglja) • tržišni proizvodi na bazi nemetalnih sirovina • (keramika, gradjevinski materijali, staklo ... ) • DOMAĆA KLASIFIKACIJA • industrija porcelana, stakla, vatrostalnih materijala ... • industrija gradjevinskih materijala

  2. KERAMIČKI MATERIJALI Pod keramičkim materijalima podrazumevaju se proizvodi dobijeni od mineralnih sirovina na bazi glina (složena neorganska jedinjenja na bazi oksida silicijuma (aluminosilikati-kaolin). • Vrste glina: • Grnčarska glina (“meka glina” koja sadrži najmanje primesa od kojih zavisi plastičnost, boja i vatrostalna svojstva ove gline) • Ilovače su gline sa većim sadržajem SiO2 (imaju manju plastičnost i nisu vatrostalne) • Laporasta glina ima velik sadržaj krečnjaka i koristi se za proizvodnju gradjevinskih veziva (cementa) • Glinasti škriljci sadrže veoma malo vode, malo primesa i pogodni su za izradu velikog broja keramičkih proizvoda

  3. KERAMIČKI MATERIJALI I PROIZVODI • Keramički materijali se dele na: • materijale za široku potrošnju koji se koriste u domaćinstvu, gradjevinarstvu, itd. • nove keramičke materijale koji se koriste u elektronici, tehnici, avioindustriji, itd.

  4. KERAMIČKI MATERIJALI I PROIZVODI • Keramički proizvodi se dele na: • neporozne keramičke proizvode • porozne keramičke proizvode • gradjevinsku keramiku • vatrostalne proizvode • oksidne i neoksidne proizvode i kermete

  5. NEPOROZNI KERAMIČKI PROIZVODI • Porcelani su najkvalitetniji keramički proizvodi. Bele su boje, sjajni su i staklastog izgleda. Prema sirovinama i temperaturi pečenja dele se na meke i tvrde (od 35% do 60% kaolina). • Elektroporcelan je posebna vrsta porcelana namenjena izradi elektroizolatora. Za izradu ovih proizvoda koriste se materijali koji ne sadrže primese gvoždja. • Sanitarna keramika. U ovu grupu spada velik broj proizvoda koji se izradjuju od različitih keramičkih materijala (kamenina, kamenština, fajerton, sanitarni porcelan). Najkvalitetniji materijal je sanitarni porcelan koji je bele boje a može da ima različito obojenu postojanu glazuru.

  6. POROZNI KERAMČKI PROIZVODI • Fajans obuhvata veliku grupu proizvoda dobijenih od gline osrednjeg kvaliteta ali se obradom i glazurom dobijaju kvalitetni (i neporozni) proizvodi. Deli se na fini i obični fajans. Od finog se izradjuju ukrasni predmeti, a običan se (sa odgovarajućom glazurom) koristi za izradu svih vrsta sanitarnih elemenata i pločica. Veoma uspešno zamenjuje porcelan. • Majolika se izradjuje od sirovina slabijeg kvaliteta. Služi za izradu upotrebnih ili ukrasnih predmeta. Sa glauzrom se mogu izradjivati i neki sanitarni elementi. • Terakota je keramički materijal koji sadrži veće količine oksida gvoždja, crvene je boje i služi za izradu posudja, umetničkih predmeta i sl.

  7. VATROSTALNI MATERIJALI • Pretežno keramički materijali ali, sem gline, za njihovu proizvodnju koriste se i boksit (Al2O3 x nH2O), kvarc (SiO2), hromiti (sadrže okside hroma Cr2O3), magneziti (MgCO3), dolomit, itd. • Vatrostalni materijali imaju karakteristiku da ne trpe promene pri visokim temperaturama, da su hemijski i mehanički stabilni i pri uslovima visokih temperatura i visokog pritiska i da su po potrebi propustljivi (ili ne) za različite gasovite materije). • Prema temperaturama na kojima se koriste razlikujemo: • vatrostalne materijale (1500 – 1770oC) • visoko vatrostalni materijali (1770 – 2000oC) • materijali najviše vatrostalnosti (preko 2000oC)

  8. NOVI KERAMIČKI MATERIJALI Svojstva ovih materijala su velika tvrdoća, hemijska otpornost, otpornost prema visokim temperatu-rama, trenju, itd. Koriste se u vojnoj i avio industriji, kompjuterskoj tehnici i tehnologiji prenosa (optička vlakna), nuklearnoj tehnologiji (borsilicid), medicini (izrada veštačkih ortopedskih elemenata). Posebna grupa ovih materijala nastaje tehnološkim postupkom “rastvaranja” metala u keramičkoj masi (kermeti) i odlikuje se izuzetnom otpornošću prema visokim temperaturama i velikom tvrdoćom.

  9. GRADJEVINSKI MATERIJALI • Podela gredjevinski materijala: • gradjevinska veziva (cement, kreč, gips, novi materijali) • konstrukcioni materijali (gradjevinska keramika, kamen, betonski elementi ...) • specijalni hidroizolacioni i termoizolacioni materijali

  10. Nehidraulična gradjevinska veziva • Gips se dobija pečenjem gipsnog kamena koji je po sastavu kalcijum sulfat (CaSO4 x 2H2O), sve dok sadržaj vlage ne padne ispod 6%. Vrste gipsa: modelarski, alabaster, gips za maltere i podloge itd. • Kreč se dobija pečenjem krečnjaka (CaCO3) i njegovim termičkim razlaganjem do kalcijum oksida (CaO) poznatog kao “živi” ili “negašeni” kreč. Gašenje kreča odvija se rastvaranjem “živog” kreča u vodi pri čemu se dobija “gašeni” kreč (Ca(OH)2). Ukoliko u kreču ima više primesa (glinovite materije) kreč može biti i hidraulično vezivo.

  11. Hidraullično vezivo – cement • Hidraulična veziva sa vodom postaju plastična a na vazduhu očvršćavaju u različitim vremenskim intervalima. • Prema brzini vezivanja cemente delimo na: • brzovezujući sa početkom vezivanja do 15 min. od momenta mešanja sa vodom, • srednjevezujući sa početkom vezivanja od 15 do 60 minuta, • sporovezujući sa početkom vezivanja preko 60 minuta. • Prema kvalitetu cemente delimo na: • cemente na bazi portlandnog klinkera • specijalne vrste cementa (npr. metalurški cementi)

  12. Drobljenje, usitnjavanje, mlevenje Vlaženje i granulacija Pečenje u rotacionim pećima (1400oC) Klinker Mlevenje, prosejavanje Laporac (kamen koji je po sastavu smeša kreča i gline) DOBIJANJE PORTLAND CEMENTA

  13. BETON je očvrsnuta masa veziva i punila • Običan beton je smeša šljunka, peska i cementa • Armirani beton je običan beton koji se naliva u gradjevinske elemente koji u sebi imaju čelično pojačanje u vidu mreže ili snopova čeličnih šipki (imaju povećanu otpornost na istezanje u odnosu na običan beton) • Prednapregnuti beton je gradjevinski materijal sa posebnim svojstvima. Dobija se nalivanjem betona na čelične šipke koje se nalaze pod deformacijom suprotnoj onoj kojoj će biti izložene u toku upotrebe. • Laki beton u svom sastavu ima razne materijale organskog i neorganskog porekla (veoma često otpadne materijale od žitarica i drveća, trosku, pepeo itd.). Koristi se za oblaganje površina i ima izolaciona svojstva.

  14. STAKLO • Staklo je čvrst rastop silicijum oksida sa oksidima drugih metala. Osnovna sirovina za proizvodnju stakla je kvarcni pesak (SiO2) a u zavisnoati od pomoćnih materijala razlikujemo: • Natrijum-kalcijumova stakla (normalna stakla) koja sadrže Na2O i CaO. • Kalijum-kalcijumova stakla (kristalna stakla) umesto natrijumovog oksida sadrže kalijumov oksid. • Bor-aluminijumova stakla pored oksida bora i aluminijuma mogu da sadrže i okside natrijuma, kalijuma i kalcijuma i imaju veliku otpornost prema visokim temperaturama (vatrostalno posudje). • Sva stakla imaju veliku otpornost prema hemikalijama (sem prema fluorovodoničnoj kiselini (HF) koja ga odmah nagriza rastvarajući alkalne komponente).

  15. RAVNO STAKLO • Pod ravnim staklom podrazumevaju se ploče različitih debljina i kvaliteta stakla dobijenih presovanjem ili izvlačenjem a mogu se i doraditi naknadnim procesima. • Prozorska stakla dobijaju se izvlačenjem iz staklene mase. Po sastavu su uglavnom natrijumova stakla. Debljina ploča se kreće od 2 do 4 mm. • Stakla za ogledala (i veće ravne površine) su debljine od 5 do 8 mm. Dobijaju se livenjem i izvlačenjem, a za izradu ogledala dodatno se obradjuju brušenjem i glačanjem. • Sigurnosna stakla koja se prilikom udara rasprskavaju u sitne komadiće bez oštrih ivica (kaljena stakla) ili pucaju u vidu mreže (dupleks stakla). • Armirana stakla se dobijaju utiskivanjem metalne mreže u staklenu masu. Otporna su na udar. • Ornament stakla se dobijaju valjanjem preko reljefnih površina.

  16. ŠUPLJE STAKLO • Ambalažno staklo se dobija duvanjem ili presovanjem, a koristi se uglavnom natrijumovo (jeftinije) staklo, koje može biti obojeno (najčešće žuto ili zeleno). • Industrijsko i tehničko staklo obuhvata proizvode koji su deo nekog proizvoda (npr. sijalice). Dodavanjem kalaja ova stakla dobijaju posebna svojstva koja se odnose na boju, prozirnost itd. • Gradjevinsko staklo obuhvata proizvode koji se koriste kao gradjevinske ploče (zidne ili krovne) različito ornamentisane ili obojene. • Laboratorijsko i medicinsko staklo je bor-aluminijumovo staklo, otporno na dejstvo hemikalija i postojano na visokim temperaturama.

  17. SPECIJALNA STAKLA • Optička stakla (naočare, sočiva, sočiva za fotoaparate i drugi optički instrumenti) moraju da budu potpuno prozirna i bezbojna i da ispunjavaju zahteve za odredjnim načinom prelamanja svetlosti. Iz tih razloga nekada se koriste i različete kombinacije stakala. • Filter stakla mogu da budu apsorpciona i selektivno apsorpciona (npr. sa velikim sadržajem olova apsorbuju rendgenske zrake). • Staklena vuna je elektro i toplotni izolacioni materijal. Dobija se brzim izvlačenjem rastopljenog stakla i ubrizgavanjem pare pod visokim pritiskom usled čega se dobijaju kratka vlakna.

More Related