1 / 1

POLAZNE PRETPOSTAVKE I CILJ PROJEKTA

MEDIJACIJSKA ULOGA EMOCIJA U PROCESU SAMOREGULACIJE UČENJA. Voditelj projeka: prof. dr.sc. Izabela Sorić Suradnici na projektu : Doc. dr. sc.Anita Vulić-Prtorić Doc. dr.sc. Zvjezdan Penezić Znanstveni novak: Irena Nekić. PLAN I POSTUPCI ISTRAŽIVANJA

shirin
Download Presentation

POLAZNE PRETPOSTAVKE I CILJ PROJEKTA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MEDIJACIJSKA ULOGA EMOCIJA U PROCESU SAMOREGULACIJE UČENJA Voditelj projeka:prof. dr.sc. Izabela SorićSuradnici na projektu:Doc. dr. sc.Anita Vulić-PrtorićDoc. dr.sc. Zvjezdan PenezićZnanstveni novak:Irena Nekić PLAN I POSTUPCI ISTRAŽIVANJA Istraživanje će uključiti sve sudionike procesa učenje-poučavanje: učenike, njihove razrede (vršnjake) i nastavnike. Može se podijeliti u dva, međusobno povezana, dijela: prvi, koji će biti proveden na uzorcima učenika osnovne i srednje škole, te studenata hrvatskih sveučilišta (Zadar, Rijeka, Zagreb); i drugi, koji će biti proveden na nastavnicima osnovnih i srednjih škola. Oba dijela istraživanja uključivat će dvije faze. U prvoj fazi istraživanja konstruirat će se novi ili adaptirali neki od već postojećih mjernih instrumenta za zahvaćanje relevantnih varijabli. Pri tome je poseban naglasak na konstrukciji i validaciji kvalitetnog mjernog instrumenta za mjerenje emocija koje učenici/nastavnici doživljavaju u školi (u procesu samoreguliranog učenja). U drugoj fazi istraživanja, nakon provjere metrijske valjanosti adaptiranih ili konstruiranih mjernih instrumenta, tim će se instrumentima mjeriti za istraživanje relevantne varijable, te utvrditi njihove međusobne odnose i provjeriti postavljene hipoteze istraživanja. POLAZNE PRETPOSTAVKE I CILJ PROJEKTA Učenici su samoregulirani u onom stupnju u kojem su metakognitivno, motivacijski i ponašajno aktivni sudionici u vlastitom procesu učenja. Zimmerman (2001) samoregulaciju određuje u terminima procesa (kognitivnih, afektivnih i ponašajnih), specifičnih za određeni kontekst, koji se upotrebljavaju ciklički za postizanje osobnih ciljeva kroz tri faze: fazu promišljanja (prije), fazu kontrole izvedbe (za vrijeme) i fazu refleksije (nakon djelovanja). Iako su emocije važna komponenta svih faza samoreguliranog učenja, istraživanja emocija prilično su rijetka, i pri tome najčešće tretiraju emocije kao izlaznu varijablu vezanu uz postignuće (Schutz i Davis, 2000). Proces samoregulacije učenja predstavlja recipročnu interakciju osobnih faktora, okolinskih varijabli i ponašanja. Meyer i Turner (2002) ističu da optimalna iskustva učenja zahtijevaju kompleksni balans između osobnih i kontekstualnih faktora. Kako sugeriraju Marchant i sur. (2001) dva konteksta (npr. obiteljski i školski) mogu biti komplementarni, ali i suprotni s obzirom na način na koji djeluju na dijete i njegovo postignuće. Stoga se od istraživanja povezanostI određenog konteksta (obiteljskog ili školskog) sa školskim postignućem, boljim čini istraživanje kombiniranih ili interakcijskih kontekstualnih utjecaja na to postignuće. Hidi, Renninger i Krapp (2001) naglašavaju da je do sada postojala tendenciju proučavanja kognitivnih, motivacijskih i emocionalnih procesa odvojeno, pri čemu su se suvremene teorije najčešće bavile kognicijama i motivacijom dok emocije nisu bile u centralnom fokusu tih teorija. K tome, iako su rijetki teoretičari prepoznali da su emocije važna komponenta svih faza samoreguliranog učenja, primjetan je nedostatak empirijskih studija o doživljenim emocijama i regulaciji tih emocija kod učenika (Pintrich, 2000; Schutz & Davis, 2000). Cilj ovog istraživanja je utvrditi koje su intrapersonalne varijable i koje interpersonalne varijable prediktori doživljenih emocija kod učenika i nastavnika tijekom različitih faza samoregulacije učenja. Nadalje, provjerit će se kako učenici reguliraju doživljene emocije i kako to doprinosi njihovom školskom postignuću. Posebno će, s obzirom na cikličku prirodu procesa samoregulacije učenja, biti provjerena medijacijska uloga doživljenih emocija u odnosu između kontekstualnih varijabli (obiteljski i školski kontekst) i školskog postignuća, kao i u odnosu između kauzalnih atribucija školskog postignuća i motivirajućih vjerovanja koje učenici izgrađuju. DOPRINOSI PROJEKTA Teorijski: Istraživanje će doprinijeti provjeri osnovnih postavki socijalno kognitivnog pristupa samoreguliranom učenju, odnosno, provjerit će se Zimmerman-ov (2000) ciklički model samoregulacije učenja koji je u okviru te perspektive postavljen. Posebice bi nalazi doprinijeli razjašnjavanju medijatorskih utjecaja emocija u odnosima između ispitivanih varijabli u različitim fazama procesa samoregulacije učenja, što bi bilo značajno jer je upravo uloga emocija u tim procesima u dosadašnjim istraživanjima bila prilično zanemarena (Zeidner, Boekaerts i Pintrich, 2000; Schutz i DeCuir, 2002). Metodološki: Nalazi ovog istraživanja koji se tiču niza novo konstruiranih ili usavršenih adaptiranih mjernih instrumenta, obogatit će ovo područje istraživanja i olakšati posao, u smislu operacionalizacije istraživanih varijabli, u budućim istraživanjima. Praktične implikacije: Rezultati ovog istraživanja mogu pomoći učenicima i nastavnicima, a i svima drugima koji su uključeni u oblikovanje školskog konteksta učenja, da oblikuju taj kontekst na način koji će potaknuti razvoj samoreguliranog učenja, odnosno poboljšati školsko postignuće učenika i njihovu daljnju motivaciju za učenje. Nadalje, provođenje ovog istraživanja može potaknuti osvješćivanje učenika o važnosti samoregulacije u učenju (poticanjem pozitivnih motivirajućih vjerovanja, povećanjem njihova znanja o učinkovitim strategijama učenja, razvijanjem vještina izbora i primjene odgovarajućih strategija u specifičnom školskom kontekstu i sl.), te osvješćivanje njihovih roditelja i nastavnika o tome kako svojim postupcima mogu pridonijeti razvoju onih vještina kod svoje djece/učenika koje će povećati njihovu motivaciju i postignuće u školi.

More Related