Download
mirovinski sustav socijalna politika poslijediplomski studij n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
MIROVINSKI SUSTAV Socijalna politika - poslijediplomski studij PowerPoint Presentation
Download Presentation
MIROVINSKI SUSTAV Socijalna politika - poslijediplomski studij

MIROVINSKI SUSTAV Socijalna politika - poslijediplomski studij

124 Views Download Presentation
Download Presentation

MIROVINSKI SUSTAV Socijalna politika - poslijediplomski studij

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. MIROVINSKI SUSTAVSocijalna politika - poslijediplomski studij Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zagreb, 18. i 19. siječnja 2007.

  2. Prvi dioMIROVINSKI SUSTAVI U SVIJETU

  3. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 1. Definicija mirovinskog sustava • elementi: pravne norme, institucije, financije 2. Značenje u današnjem društvu • socijalno: tiče se egzistencije gotovo svih ljudi • ekonomsko: na mirovine se troše ogromna sredstva koja utječu na javne financije • političko: umirovljenici imaju značajnu ulogu u političkim borbama 3. Funkcije mirovinskog sustava • preraspodjela potrošnje tijekom životnog vijeka • individualna i nacionalna štednja • vertikalna i horizontalna redistribucija

  4. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 4. Povijest mirovinskih sustava • neformalno zbrinjavanje starih i nemoćnih u tradicionalnom društvu u okviru srodničkih skupina • mutualne udruge – oblik formalnog zbrinjavanja u opasnim profesijama (rudari) • mirovine za državne službenike • Bismarckov zakon 1889. – prvi zakon o mirovinama u svijetu; motivi koji su pokrenuli donošenje zakona; glavni njegovi parametri - početak socijalnog osiguranja • danski zakon iz 1891. i švedski zakon 1913. – razlike u odnosu na bismarckovski zakon – temelj univerzalizma • eksperimentalno razdoblje mirovinskih sustava – do Drugog svjetskog rata • Ekspanzija mirovinskih sustava nakon Drugog svjetskog rata (kenzijanska država) • Kriza mirovinskih sustava u posljednja tri desetljeća – mirovinske reforme

  5. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 5. Osnovne mirovinske sheme - način financiranja: socijalno osiguranje – univerzalne mirovine - način raspodjele: tekuća raspodjela (PAYG) – kapitalizacija - način utvrđivanja mirovina: definirana davanja - definirani doprinosi - način upravljanja: javne mirovine - privatne mirovine; obvezne mirovine – dobrovoljne mirovine - U većini zemalja dana je uobičajena kombinacija različitih mirovinskih shema! Tipologija sustava (B. Palier) • tri generacije bismarckovskih sustava • rezidualni anglosaksonski tip sustava Mirovinski stupovi • komponente mirovinskih stupova Preporuke EU (Lisabon 2000. i Laeken 2001.)

  6. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 6. Kriza mirovinskih sustava • ekspanzija nakon Drugog svjetskog rata • uzroci ekspanzije: ekonomski rast, visoka i stabilna zaposlenost, solidarizam Uzroci krize • starenje stanovništva i povećanje indeksa ovisnosti starijeg o radnom kontingentu • opadanje stope fertiliteta i opasnost od demografskih poremećaja u budućnosti • porast mirovinskih troškova u BDP-u • nezaposlenost i promjene u strukturi rada - fleksibilizacija i prekarizacija zaposlenosti • globalizacija, nadnacionalno financijsko tržište, slabljenje države-nacije, pritisak na smanjenje javnih troškova i troškova rada • individualizacija i kapitalizacija mirovina

  7. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 7. Mirovinske reforme Dvije vrste reformi • prilagodba postojećih sustava: parametri koji se mijenjaju: dob i modalitet odlaska u mirovinu, vremensko razdoblje obračuna mirovine, formula utvrđivanja visine mirovine, indeksacija mirovina, kriteriji za odlazak u invalidsku ili prijevremenu mirovinu. Itd. • radikalna promjena mirovinske paradigme: od PAYG-o prema sustavima kapitaliziranih mirovina; od sheme definiranih davanja prema shemi definiranih doprinosa; umjesto javnih privatne mirovine. Primjeri mirovinskih reformi • čileanska i argentinska reforma • reforme u Zapadnoj Europi: Italija, Švedska, Francuska, Njemačka • reforma u postsocijalističkim zemljama Svjetska banka - pokretač i nadziratelj mirovinskih reformi u postsocijalističkim zemljama

  8. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 8. Neki indikatori uređenja mirovinskih sustava - Dob umirovljenja: • većina razvijenih zemalja ima starosnu granicu - 65 godina, a neke i više od toga. U većini zemalja izjednačena je dob umirovljenja za muškarce i žene. Nagovještaji nekih zemalja za izjednačavanje dobi umirovljenja za oba spola. Inicijative zemljama za podizanje dobi umirovljenja za sve (Njemačka, Španjolska). - Indeksacija mirovina: • najčešća je indeksacija prema troškovima života (cijenama), a rjeđa prema plaćama; neke zemlje koriste kombiniranu formulu indeksacije (Hrvatska). - Zamjenska stopa (replacement rate): • indikator koji govori o visini individualne prosječne mirovine prema prosječnoj plaći (u trideset zemalja OECD-a projicirana neto zamjenska stopa za puni radni staž iznosi 68, 7% od prosječne plaće). - Očekivana ukupna vrijednost mirovina (pension wealth): • vrijednost mirovina koju će, prema procjeni, ostvariti umirovljenik do kraja svog života. (Za trideset zemalja OECD-a prosjek je 8,9 godišnjih plaća).

  9. Neto zamjenske stope u zemljama OCDE-a Neto zamjenska stopa - postotak od neto plaće pojedinca ostvarene tijekom radnog vijeka

  10. MIROVINSKI SUSTAVSocijalna politika - poslijediplomski studij Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zagreb, 18. i 19. siječnja 2007.

  11. Drugi dioHRVATSKI MIROVINSKI SUSTAV

  12. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 1. Povijest hrvatskog mirovinskog sustava Razdoblje do 1918. godine • mirovinske rente za neke državne službenike; bratinske blagajne • austrijski zakon - osiguranje u nekim poduzećima (npr. bankama) Razdoblje između dva rata • Zakon o socijalnom osiguranju 1922. • uzroci zakašnjele primjene tog zakona Razdoblje socijalizma • osiguranje za zaposlene u društvenom sektoru; postupna decentralizacija osiguranja • širenje obuhvata mirovinskog osiguranja • pogoršanje socijalnih prilika osamdesetih godina; nezaposlenost, socijalni problemi – nagovještaj krize mirovinskog sustava

  13. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 2. Osnovni pokazatelji o mirovinskom sustavu nakon stjecanja neovisnosti • kretanje broja osiguranika i umirovljenika • struktura umirovljeničke populacije s obzirom na socijalni status, način stjecanja i financiranje mirovina • kretanje mirovinskih troškova u BDP-u • relativna visina mirovina i zamjenska stopa • osnovni problemi strukture hrvatskih mirovina

  14. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 3. Hrvatske mirovinske reforme Prva mirovinska reforma 1999. • ciljevi reforme: - racionalizacija i jačanje održivosti sustava - usporiti rast mirovinskih troškova - povećati individualnu odgovornost za mirovine (čvrsta veza doprinosa i davanja) • osnovne mjere prve reforme: - podizanje dobi odlaska u mirovinu - proširenje razdoblja za obračun mirovina - promjena formule usklađivanja mirovina - strožiji kriteriji za invalidske mirovine Druga mirovinska reforma 2002. - utjecaj Svjetske banke (uzor: argentinski model) - uvođenje tri mirovinska stupa (sloja) - raspodjela mir. doprinosa na prvi i drugi stup - obilježja drugog stupa - kapitalizirana štednja, individualni računi u mirovinskim fondovima - treći, dobrovoljni mirovinski stup

  15. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 4. Osnovni problemi mirovinskog sustava Aktualni problemi - mirovinski dug: - nastanak mirovinskog duga početkom devedesetih; zahtjev umirovljeničkih udruga; odluka Ustavnog suda iz 1998. - povrat duga: (a) dodacima na mirovinu te (b) sporazumom Vlade i umirovljenika - niska razina „novih“ mirovina: - pokazatelji o „novim“ mirovinama - uzroci zaostajanja „novih“ mirovina Dugoročni problemi - niska razina zaposlenosti : - niska razina opće zaposlenosti - niska razina zaposlenosti mlađeg i starijeg radnog kontingenta stanovništva - nestabilna struktura rada: - fleksibilizacija i prekarizacija rada, siva ekonomija, problemi prikupljanja doprinosa i kontributivna evazija - nepovoljna struktura umirovljeničke populacije

  16. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 5. Perspektive razvoja mirovinskog sustava - nadogradnja i „krpanje“ postojećeg mirovinskog sustava (npr. provizorno rješenje pitanja „novih“ mirovina) - prilagodba parametara mirovinskog sustava: - porastu udjela stare u ukupnoj populaciji (povećanje koeficijenta ovisnosti) - novoj strukturi rada - Neka moguća rješenja: - izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu za oba spola - podizanje dobi odlaska u mirovinu - fleksibilizacija odlaska u mirovinu - promjene institucionalne strukture sustava: - redefiniranje solidarnosti unutar mirovinskog sustava („nulti“ stup) - prvi stup transformirati u “mirovine definiranih doprinosa“ - diversifikacija dobrovoljnih mirovina. - Uloga države: - zbog svog velikog značenja mirovinski sustav treba ostati pod državnim regulativnim i financijskim ovlastima

  17. Osnovna literatura (1) Puljiz, V., Mirovinski sustav, u: Puljiz, V. i sur. (2005.) Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Pravni fakultet, Zagreb. (2) HZMO (2002.) 80 godina mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, HZMO, Zagreb (3) Marušić, Lj. (2003.) Primjena i efekti reforme I. stupa u razdoblju 1999. – 2003., Mirovinsko osiguranje br. 8. (4) Vuković, S. (2005.) Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj – temeljni pokazatelji, Revija za socijalnu politiku 3-4/2005. (5) Müller, K. (1999.) The Political Economy of Pension Reforme in Central-Eastern Europe. Cheltenham UK, Northampton M. A, USA. Edvard Elgar. (6) OECD (2005.) Pension at a Glance. Public policies accross OECD countries. Paris. (7) Queisser, M., Whitehouse, E. (2006.) Comparing the Pension promises of 30 OECD countries, International Review of Social Security, Vol. 59, No. 3. (8) The World Bank(1994.) Averting the Old Age Crisis. Policies to protect old and promote the Growth. Washington D.C.

  18. Kretanje broja osiguranika i umirovljenika

  19. Kretanje mirovinskih troškova u BDP-u

  20. Relativna visina mirovina i zamjenska stopa