POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

1. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

2. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 1.Odnosi u CrnojGori u XVIII vijeku. - Posijepada pod osmanskuvlast 1499. Crna Gora je predstavljala "administrativnu oblast" u okviruosmanskeimperije. - Spoljnipodsticajizatokoslobodilačkihprocesabilisuratovidrugihzemalja, najprijeMletačkeRepublike - Kandijski rat 1645-1669. kao i kasnije vođeni Morejski rat (1684-1699), a onda rat RusijeiAustrije, protivOsmanskogCarstva. - Iakonijesubilipraćeniizgradnjomdržavnihorgana, procesikojisutadaotvoreniuvelisuCrnuGoru u političkiživotBalkanaiEvrope, pretvarajući je u posebanpolitičkisubjekt. GrbdinastijePetrovića

3. 2. SpoljnolitičkapozicijaCrne Gore u XVIII vijeku. - Dajućisvojdoprinostimborbama, većnapočetku XVIII vijekaCrna Gora je stekla "međunarodnuprepoznatljivost", prijesvegazbogsvoggeopolitičkogivojnogznačaja. Ipak, tajprocesnije bio praćenizgradnjomdržavnihorgana. - Nijebiloorganizovanevlasti, “policijenikakvihzakona”.Upogleducrkvenogustrojstva, premaizvještajuaustrijskogpukovnikacrkvenompoglavaruvladicisu “potčinjenisvipravoslavnisvešteniciodPeći do Krojei do Dalmacije”. -Turcisui pored svenjenenepristupačnosti, uspijevalidadođu u CrnuGoru, dadopruipoharajuCetinje 1692., 1714. i 1785. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

4. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 3. Uspostavljanje političkih veza s Rusijom -Za početak borbe za izvlačenje Crne Gore ispod turske vlasti bile su važne i spoljne okolnosti. - Napredak upravcu veza sa Rusijom biće ostvaren početkom XVIII vijeka, kada su se oslobodilački napori Crnogoraca poklopili s državnim jačanjem i spoljnopolitičkim snaženjem Rusije Petra Velikog. -InteresRusijedapodstaknebalkanskehrišćanenaustanak, kaopomoćnusnagunakonnjenogulaskauratprotivTurskeujesen 1711.dovešćedouspostavljanjapolitičkihodnosasRusijom.

5. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Grb iz vremena vladike Save Grb iz vremena vladike Danila i Vasilija

6. 4. Prvicrnogorskiizaslanicinaruskomdvoru -U prvojmisijiizCrne Gore u Rusijuizaslanik je bio brat pukovnikaMihailaMiloradovića - GavriloMiloradović. On je posjetioRusiju u oktobru 1711. raditraženjamaterijalnepomoćizaotvaranješiregfrontanaBalkanu -U drugumisijuotišao jeMihailoMiloradović,daposlijeCarevogLaza 1712. izmoliRusiju"da ne ostavljaCrnuGorusamu. -Vladika Danilo u treće izaslanstvo šalje vojvodu Slavuja Đakovića i Ivana Albaneza radi hitne pomoći. -Učetvrtumisijuruskomcaruposlao je brataDamjanaŠćepčevaPetrovićaiarhiđakonaMaksima. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

7. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Mihail Miloradovic

8. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 5.Misija vladikeDanila u Rusiji - Misija je iznuđenaĆuprilićevimnapadomnaCrnuGoru 1714. - U ruskuprijestonicuvladikaDanilo je doputovao u aprilu 1715. Primljenje odvisokihpolitičkihličnosti, uključujućiicara - imperatora Petra I Aleksejeviča. -Danilonije bio zadovoljanrezultatimaobavljenihrazgovorazbogsaznanje o promijenjenompravcuruskespoljnepolitike. CrnojGori je dodijeljeno 10.000 rubalja, 5.000 rubaljazapomoćpostradalomnarodu, a 5.000 vladicizatroškoveučinjene u ratu 1711-1714. Cetinjskommanastiru je dodijeljenastalnasubvencijaod 500 rubalja, koja se imalaisplaćivatidvogodišnje. U CrnuGoru je poslato 160 zlatnihmedalja, iisplaćeni su putnitroškoviVladici. Vladika Danilo

9. 6. Političke veze sa Venecijom u XVIII vijeku -Veza s RusijomikontaktisaBečom (EvgenijemSavojskoim) ocjenjenisuštetnimzaintereseRepublike. Donijeta je odluka da se vladikaukloni. - Radnapridobijanjucrnogorskihibrdskihplemenarezultirao je odlaskomzaVenecijudelegacija tri crnogorskenahijeiKuča, kojesupredaleSenatusvojepredloge o odnosima s Republikom. - Senat je predlogeposebnorazmatraoisačinioposebandukal. Većinazahtjeva je prihvaćena: sudskaivjerskaautonomija, carinskeitrgovačkepovlasticeiizborjednogguvernadurakao “upravljačaCrnomGorom” i tri, odnosnokasnije pet serdara. -Dukalomiz 1717. Crna Gora je ulazila u interesnusferuVenecije.Tim je uspostavljenanekavrstapolitičkogprotektorata, iako je onazvaničnobila u sastavuturskedržave. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

10. 7. Misijavladike Save u Rusiji -PoslijepritiskaTurakaizauzimanjacrkava u okoliniPodgoriceiŽabljaka, međucrnogorskimglavarimaprevladalo je uvjerenje o potrebiponovnogobraćanjaRusiji. -Bezznanjamletačkihvlasti Sava Petrović je krenuo u Rusijuu oktobru 1742. PutujućiprekoKijevaiMoskve, u Petrograd je stigao 10. aprila 1743. -Realizujućisvrhusvogdolaska, vladika se posebnimpismomobratioKolegijiinostranihdjela, a posebnimmemorandumomcariciJelisavetiPetrovnoj. -ZaobnovucrkavaimanastiravladiciSaviodobrena je pomoćod 3.000 rubalja. Zatroškoveputa, 1.000 rubalja. OdobrenesuisubvencijeCetinjskommanastiruzaprotekle 23 godinetj. pomoćod 500 rubaljavezivanozasvakutrećugodinu,pa je po tom osnovuisplaćeno 3.500 rubalja. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

11. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Vladika Sava Jelisaveta Petrovna

12. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU PolitičkikontaktiVasilijaPetrovićasavenecijanskimiruskimdvorom -ZbogupadaCrnogoracanamletačkuteritorijuSenat je u marta 1741. Crnogorcimazabranjenulaz u Kotornajprije pod oružjem, izuzevglavarima, a kasnijesvimaostalima. -TokomVladičinaposjetaVeneciji 3. maja 1744 . odSenata se tražilo “uklanjanjeBoliceiAlbricijasafunkcija u Kotoru”. -Senat je odlučio: “da se obećaCrnogorcimapremaprilikamaivremenu, nauobičajennačinulaz u grad”, ida se sadužnosti u Kotoruukloni Nikola Bolica. IakosurezultatiVasilijevemisije u Venecijibilipozitivni, Sava je nanjihoštroreagovao. Obraćajući se mletačkimvlastima u Kotoru, pa čakimletačkomduždu u Veneciji, nastojao je damoralnodiskreditujesvogkoadjutoraiponištirezultatenjegovemisije. Vladika Vasilije

13. 9. PrvamisijavladikeVasilija u Rusiji u proljeće 1752. -Osimmaterijalnepomoći, zadatakVasilijevogputa bio je iobezbjeđenjepolitičkogpokroviteljstvaRusijenadCrnomGoromkoje je postavljeno u pismuBestuževu-Rjuminuod 2. marta 1753. -U geografskomopisuCrne Gore provincijesuraspolagalesnagomod 40.000 vojnika. Umjestočetirinahije, premaVasilijevomopisu, Crna Gora je predstavljenakao “principatstvo” koje je imalovlastnadogromnomteritorijomivelikimbrojemljudi. -Shodnogramati Petra Velikogiz 1715. zaCetinjskimanastir, od 1743. do januara 1753. ( po 500 rubaljanasvake tri godine) isplaćeno je 1.666rubalja. TroškoviputazavladikuVasilija. Nagradaod 2.000 rubalja. Kao znakposebnemilostiImperatoricedobio je još 1.000 rubaljaidragimkamenjemukrašenupanagiju. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

14. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Petar Veliki

15. 10.O rezultatimamisijevladikeVasilijanapolitičkomplanu -UdaljavajućiodnoseCrne Gore iRusijeodpitanjamaterijalnepomoćiCetinjskojmitropolijiiusmjeravajućiih ka političkimpitanjimauspio je daobezbijedi donošenjeodluke o prihvatanjumolbe o političkojzaštitiCrne Gore odturskog sultana. To je značilofaktičkitretiranjeCrne Gore kaoposebnogpolitičkogsubjekta. -Rusija je početkom 1756. prvi put u rusko-crnogorskimodnosima, posredstvomdiplomatskogpredstavnika u Carigradu, zvaničnointervenisalazaintereseCrne Gore. Ruskirezident u CarigraduzapitanjeCrne Gore se založionajprijekod Porte, a potom, prekosvogkolegediplomatskogpredstavnikaVenecije u Turskoj, ikodmletačkevlade. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

16. 11. DrugamisijavladikeVasilija u Rusiji -Tokom rata 1756. vladikaVasilije je napustioCrnuGoruikrišom, “daniko ne zna”, u noći 22. novembra 1756. u društvu s TeodosijemMrkojevićemotišao u Rusiju. -OdsustvoizCrne Gore objasnio je interesimacarskogveličanstva, odnosnonjegovogličnogangažovanjaradiodlaska 1.000 Crnogoracanavojnuslužbu u Rusiju. -Ruska vlada je zaistabilapreduzelaobimnepripremezaseobuCrnogoracairadi toga je Šarović s Pučkovomdošao u Trst. Zaprihvatpreseljenikanaturskojgranici u Sremu bio je određen Simeon Piščević. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

17. 12.Misija pukovnikaPučkova u CrnojGori -Data je pomoć “crnogorskomopščestvu” od 15.000 rubaljaza 1760. Novac je s “naročitomosobom” trebalodabudeposlat u CrnuGoru. Prethodno je biloodobreno - 3.000 rubaljanaimešestogodišnjepomoćiCetinjskommanastiru, 1.320 rubaljaodstraneSvetogsinoda, 1.000 cekinanarodui 1.000 rubaljaVasiliju lično. -MisijaStefanaJustinovičaimala je zadatkekojisubilisadržani u posebnomukazuod 15. marta 1759. Pučkov je trebalodajednogodišnjupomoćod 15.000 rubaljazajednosagramatomodnese u CrnuGoruiuruči je vladiciSavi i dapodnesedetaljanizvještaj o prilikama u CrnojGori. - MisijaPučkovainjegovdolazak u CrnuGorubilisunaizvjestannačinspasonosnizavladikuVasilijajer je mogaoda se nesmetanovrati u CrnuGoru. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

18. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 13. RezultatiPučkovljevemisije - RezultatiPučkovljevemisijeimalisulošeposljediceza poziciju vladike na ruskom dvoru. -NištaodpredlogaPučkova, koji je, u stvari, prenosiostavoveruskevlade, Crnogorcinijesuostvarili. Pokušajda se procesi u CrnojGoriusmjere ka ustanovljenjuprvihinstitucijajavnevlasti, odnosnopostavetemeljidržavnogorganizovanja, što se odobravanjemmaterijalnepomoćiiželjelopostići, očiglednonijenailazionapogodnotlo - Zato je u trećumisijuVasilijeotišaoposlijepromjenenaruskomdvoru, kojesu se desilesmrćuJelisavetePetrovne (u decembru 1761).

19. 14. TrećamisijavladikeVasilija u Rusiji - Petar III bio je nova ličnostRusije, kojojsumitropolitiVasilijei Sava uputilisvojezahtjeve. O njima je, ipak, odlučivalanjegovasupruga Katarina II (1762-1796). -Pod izgovoromvelikihnovčanihizdataka,prvobitno je odbijenVasilijevzahtjevzadolazakvladikeVasilija u Rusiju. -I u CrnojGorisuocjenjivalidavladikaVasilijenijenajpogodnija, ličnostzaodlazaknaruskidvor -VladikaVasilije je 5. juna 1765. krenuozaRusiju.U Petrograd je prispiokrajem 1765. Šestognovembra 1765.prisustvovaoje liturgiji u pridvornojcrkvi u Petrogradu, nakojoj je bilai Katarina II. Kadasuzahtjevicrnogorskogmitropolitaušli u fazurješavanjamitropolitVasilije se neočekivanorazbolio, a potomubrzo, početkommarta 1766.iumro. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

20. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Petar III Katarina II

21. 15. MisijaporučnikaTarasova u CrnojGori - Carici je preporučeno “da se dodijeliCetinjskommanastirutrogodišnjapomoćod 1.500 rubalja, a dacaricauputispecijalnugramatuCrnogorcima, kako je to zahtijevaoivladikaVasilije. -Što se tičecrnogorskogzahtjevadaRusijauzme u zaštituCrnuGoruodOtomanskeporte, Kolegija je predložilada se Crnogorcimapreporučidažive u miruisaglasnostisasvimsvojimsusjedima. -Kolegija je sugerisalacaricida se u CrnuGoruuputispecijalnikurirsazadatkomdaličnopredavladiciSaviicrnogorskomnaroduostavštinuvladikeVasilijaigramatuKatarine II. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

22. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 16. MeđunarodnaafirmacijaCrne Gore u dobaŠćepanaMalog -U godini u kojoj je umrovladikaVasilije u CrnojGori se pojavioneznanac,Šćepan Mali. - Predstavljajući se zaubijenogruskogcara Petra III, zahvaljujućiučvršćenomautoritetuRusije “preuzeo je vlast”uCrnojGori. - Dolazak "ruskogcara" u CrnuGoruzvaničnoјеobjavljen, najprije "njegovimličnim" proglasom6. oktobra 1767.kojisupredkapijamaBudvepročitali Marko TanovićiTeodosijeMrkojević, a zatiminaskupuglavaraodržanom u Ćeklićima 11. oktobra 1767. Šćepan Mali

23. 17.MisijeGeorgijaMerka -Ruskidvor je, zvaničnoporicaobilokakvuvezu s pojavomsamozvanogcara. Zbogkrize u kojususvevišezapadalinjeniodnosi s osmanskomdržavom, svakrivica se željelasvalitinaCrnuGoru. -Crnogorci susmatraninajodgovornijimzanastalusituacijuiodnjih je traženodariješe problem. To je bio zadatakMerkovemisije. Istizahtjev je, već 13. aprila 1768, prekoObreskovaupućenvladiciSavi. -Merk je trebalodapribaviiobavještenja o ŠćepanuMalom (ko je on, kakvo je njegovoporijeklo, titula, rang, odakle je došao u CrnuGoru, dali je sam, kako je odnarodaprimljeninakoji je načinmogaosakupitisvojudružinu). POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

24. 18.MisijaknjazaDolgorukova KnezJurijVladimirovičDolgorukov, poznatiRus izvremenaKatarine II je, u pratnjinekolikonižihoficira, nacrnogorskoprimorjestigao 11. avgusta 1769. -Dolgorukov je donio “stobarelaprahaistotovaraolova”. Trebalo je daruskiizaslanicipripremedolazakjošnekolikobrodova s ruskomvojskom - -Očekivanjada je Šćepan Mali u nekojposebnojtajanstvenojvezi s carskimdvoromsrušenasuizdavanjempismenepotvrdeodstraneDolgorukova “da je Šćepan Mali u Rusijinepoznatida je varalica. PriznavanjemŠćepanaMalogzaruskogoficirapopravljenesunjegovepolitičkepozicijepoljuljanenjegovimkukavičkimdržanjem u ratusaTurcima 1768. Dolgorukov jepoodolasku ostavio Šćepana Malog daupravljaCrnomGorom i “naredio ” Crnogorcima “da mu se pokoravajukaosvomgospodaru. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU