ocjena stanja i rje enje provo enja nadzora i za tite na jadranskom moru n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Ocjena stanja i rješenje provođenja nadzora i zaštite na Jadranskom moru PowerPoint Presentation
Download Presentation
Ocjena stanja i rješenje provođenja nadzora i zaštite na Jadranskom moru

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 28

Ocjena stanja i rješenje provođenja nadzora i zaštite na Jadranskom moru - PowerPoint PPT Presentation


  • 77 Views
  • Uploaded on

Ocjena stanja i rješenje provođenja nadzora i zaštite na Jadranskom moru. Radna skupina za pripremu prijedloga rješenja zaštite i nadzora na Jadranskom moru. UNUTARNJE MORSKE VODE, TERITORIJALN O MORE I ZAŠTIĆENI EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS. Površina unutarnjih morskih voda: 12.461 km 2

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Ocjena stanja i rješenje provođenja nadzora i zaštite na Jadranskom moru' - samuru


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
ocjena stanja i rje enje provo enja nadzora i za tite na jadranskom moru
Ocjena stanja i rješenje provođenja nadzora i zaštite na Jadranskom moru

Radna skupina za pripremu prijedloga rješenja zaštite i nadzora na Jadranskom moru

slide3

UNUTARNJE MORSKE VODE, TERITORIJALNOMORE I ZAŠTIĆENI EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS

Površina unutarnjih morskih voda: 12.461 km2

Površina teritorijalnog mora: 19.296 km2

Zajedno: 31.757 km2

Površina zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa: 25.207 km2

Ukupno: 56.964 km2

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas

površina morskog prostora se izjednačila s površinom kopna RH

Dužina granice na moru je 948 km.

Broj otoka, otočića i grebena: 1.242 ,

od toga je 66 naseljeno.

Broj žitelja na otocima je oko 130 000.

Dužina obale: 6.278 km - zajedno s otocima, otočićima i grebenima (kopnena 1.880 km, a otoka 4.398 km).

Ukupna površina zone odgovornosti HRM premašuje 60.000 km2.

odluka vlade rh
ODLUKA VLADE RH
  • 3. listopada 2004. sukladno Odluci o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru započinje primjena zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa
  • Sukladno dopuni Odluke iz lipnja 2004. zazemlje članiceEU njegova primjenazapočet ćenakonsklapanjaUgovoraopartnerstvuuribarstvuizmeđuEuropskezajedniceiRH
  • Radi osiguranja sustavnog i učinkovitog planiranja i djelovanja te korištenja materijalnih i kadrovskih resursa svih tijela državne uprave koji obavljaju poslove nadzora i zaštite na području unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa osniva se

Koordinacija Vlade Republike Hrvatske za usklađivanje obavljanja poslova nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske

sastav koordinacije
SASTAV KOORDINACIJE
  • ministar mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR)
  • ministar unutarnjih poslova (MUP)
  • ministar obrane (MORH)
  • ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG)
  • ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG)
  • ministar financija (MF)
  • ministar kulture (MK) i
  • ministar vanjskih poslova (MVP)
poslovi koordinacije vlade rh
POSLOVI KOORDINACIJE VLADE RH
  • preuzima zapovijedanje u slučaju pomorskih nesreća i onečišćenja na moru
  • utvrđuje usklađeni plan djelovanja područnih jedinica i operativnih tijela ministarstava
  • utvrđuje smjernice za koordinaciju rada područnih jedinica i operativnih tijela ministarstava
  • utvrđuje standardne operativne postupke za sve poslove iz točke III. ove Odluke koji se koordiniraju između ministarstava
  • analizira stanje sigurnosti i zaštite Jadrana
  • predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere za unapređenje stanja sigurnosti i zaštite na Jadranu
  • predlaže ministarstvima mjere za poboljšanje rada u odnosu na poslove nadzora i zaštite mora
  • predlaže Vladi Republike Hrvatske utvrđivanje politike u odnosu na poslove nadzora i zaštite mora
operativni poslovi
OPERATIVNI POSLOVI
  • Nadzor nad odvijanjem plovidbe
  • Traganje i spašavanje na moru
  • Inspekcijski nadzor na moru
  • Zaštita državne granice
  • Zaštita osoba i imovine
  • Sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela
  • Intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora
  • Nadzor nad istraživanjem i iskorištavanjem, očuvanjem i gospodarenjem živim i neživim prirodnim bogatstvima
  • poslovi carinskog nadzora i kontrole plovila, putnika i robe u međunarodnom prometu
  • Tehnički poslovi
kadrovski i materijalni resursi
KADROVSKI I MATERIJALNI RESURSI

5

5

6

47

33

8

6x

4x

1x

Peregrin

9x ORMP

ustrojstvo obalne stra e u dr avama eu
USTROJSTVO OBALNE STRAŽEU DRŽAVAMA EU
  • BELGIJA - Ratna mornarica
  • CIPAR - Ratna mornarica
  • DANSKA - pored ratne mornarice, za zaštitu nacionalnih interesa na moru osnovane su Pomorska domovinska straža, Služba ribarske policije, koja se nalazi pod upravom Ministarstva ribarstva i Pomorska policija pod upravom Ministarstva unutarnjih poslova
  • ESTONIJA- Granična straža je pod Ministarstvom unutarnjih poslova i odgovorna je za traganje i spašavanje i prevenciju zagađenja (300 ljudi)
  • FINSKA - Finska granična straža pod upravom Ministarstva unutarnjih poslova (600 ljudi)
  • FRANCUSKA - ustrojene su brojne pomorske službe na moru koje, pored ratne mornarice, obuhvaćaju Pomorsku policiju, Carinu i Službu spašavanja na moru. Djelokrug odgovornosti ovih službi je priobalje, dok se na otvorenom moru o zaštiti interesa brine Francuska ratna mornarica. Usklađivanje rada 10 ministarstava na moru pod izravnom je odgovornošću premijera i ministarstva koordiniraju svoj rad u okviru Generalnog tajništva (ureda) za more.
ustrojstvo obalne stra e u dr avama eu1
USTROJSTVO OBALNE STRAŽEU DRŽAVAMA EU
  • GRČKA - Obalna straža ustrojena na poluvojnim osnovama. U mirnodopskom stanju nalazi se pod upravom Ministarstva trgovačke mornarice, a u uvjetima neposredne ratne opasnosti pod upravom ratne mornarice
  • IRSKA– Obalna straža ustrojena je u sastavu Ureda za komunikacije, pomorske i prirodne resurse
  • ITALIJA - Obalna straža utemeljena još 1865. kao Jedinice lučkih kapetana. Vojna organizacija postaje 1923. Današnja Obalna straža funkcionalno pripada Ministarstvu prometa i plovidbe, iako obavlja i druge zadatke koji proizlaze iz suradnje sa drugim ministarstvima, primjerice Ministarstvo okoliša, Ministarstvo kulturne baštine itd. Uz Obalnu stražu za obavljanje upravnih poslova na moru zavidno su opremljene i Pomorska policija, čije područje odgovornosti doseže do 3 NM od obale, nakon čega počinje područje nadležnosti Obalne straže te Pomorska carina koja raspolaže s najvećim plovilima sposobnim za uporabu u svim vremenskim uvjetima tijekom čitave godine.
  • LATVIJA- Ratna mornarica
  • POLJSKA - Granična straža-pomorski odjel formiran je 12.07.1991. i dio je Mornaričkog zapovjedništva
ustrojstvo obalne stra e u dr avama eu2
USTROJSTVO OBALNE STRAŽEU DRŽAVAMA EU
  • NIZOZEMSKA - 1987. veliki broj zasebnih pomorskih službi je ujedinjen u Obalnu stražu zasnovanu na koordinaciji među resornim ministarstvima. Od 01.06.1995. operativni nadzor nad Obalnom Stražom je pripao mornarici.
  • NJEMAČKA- Obalna straža (Küstenwache) je ustrojena kao koordinativno tijelo za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe , zaštite mora od onečišćenja, nadzor ribarenja, nadzor i zaštitu nacionalnih granica
  • NORVEŠKA- U travnju 1977. godine osnovana je Obalna straža operativno podređena Zapovjedništvu obrane Norveške
  • ŠPANJOLSKA- Flotom koju koristi Pomorska uprava Španjolske za poslove nadzora pomorskog prometa, sigurnosti na moru i sprečavanja onečišćenja upravlja zasebna državna ustanova pod nazivom Rescue & Pollution Prevention Services State Corporation. Ona posjeduje vlastita plovila, a koristi i usluge Pomorskog crvenog križa. Služba također surađuje i koristi plovila drugih institucija kao što su pogranična straža, carina, te plovila za nadzor ribarenja koja su u nadležnosti regionalnih vlasti. Flotu državne ustanove koordiniraju centri za traganje i spašavanje prilikom akcija traganja i spašavanja na moru, a koriste je i lučke kapetanije za svoje redovne aktivnosti (nadzor plovidbe).
ustrojstvo obalne stra e u dr avama eu3
USTROJSTVO OBALNE STRAŽEU DRŽAVAMA EU
  • ŠVEDSKA - Švedska Obalna straža postala je 01.07.1988. samostalna civilna uprava pod određenim nadzorom Ministarstva obrane. Nadležna je za civilnu kontrolu mora, zone ribarenja i obalnog pojasa, provedbu ribarskih zakona, zaštitu okoliša, sprečavanje onečišćenja, carinu, borbu protiv krijumčarenja droge. Sastavni je dio Švedske službe traganja i spašavanja. Poslovi traganja i spašavanja na moru i organizacije Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Švedskoj su u nadležnosti Pomorske uprave.
  • TURSKA- Za zaštitu državnih interesa na moru, pored ratne mornarice, ustrojena je Obalna straža (Sahil Guvenlik) kao najmlađa od turskih službi na moru i jedina zadužena za sprovođenje sudbene vlasti na području teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa. Namjena Obalne straže je stvaranje preduvjeta za održanje sigurnosti teritorijalnog mora i unutrašnjih voda (što obuhvaća prolaze kroz tjesnace Istanbul i Canakkale, luke i dr.) i za sprečavanje krijumčarenja.
  • VELIKA BRITANIJA - postoji veliki broj pomorskih službi koje obavljaju poslove zaštite i provođenja vlasti na moru. Najpoznatije od njih su Pomorska služba carine i trošarine, Služba spašavanja, Služba za zaštitu ribolova, Pilotske službe. Služba Obalne straže u velikoj Britaniji organizirana je na kopnu u sastavu Vladine agencije pod nazivom Maritime and Coastguard Agency.
nedostaci postoje eg sustava
NEDOSTACI POSTOJEĆEG SUSTAVA
  • Nepostojanje kvalitetne koordinacije
  • Neučinkovito planiranje zadataka na moru
  • Međusobno nerazumijevanje u određivanju prioriteta
  • Neučinkovita komunikacija između rascjepkanih službi u slučajevima kao što su traganje i spašavanje na moru, akcije u slučaju iznenadnog onečišćenja na moru
  • Nije osigurana stalna prisutnost službi na moru – odnosno mogućnost preklapanja poslova na istom području
  • Neučinkovito raspolaganje ljudskim resursima
nedostaci postoje eg sustava1
NEDOSTACI POSTOJEĆEG SUSTAVA
  • Neučinkovito raspolaganje tehničkim resursima (plovila i oprema)
  • Neujednačenost opreme
  • Neučinkovitost rascjepkanih informacijskih sustava
  • Nesustavan pristup nabavkama plovila, što uključuje projektiranje i gradnju
  • Povećani troškovi održavanja
  • Problemi u sustavu osposobljavanja kadrova za obavljanje nadzora na moru
  • Neujednačenost školovanja i obuke kadra
  • Nekoordinirano trošenje financijskih sredstava
ciljevi novog rje enja
CILJEVI NOVOG RJEŠENJA
  • učinkoviti nadzor unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske
  • učinkovito korištenje ljudskih i tehničkih potencijala
aktivnosti za postizanje ciljeva
AKTIVNOSTI ZA POSTIZANJE CILJEVA
  • zajedničko planiranje inspekcijskog nadzora
  • zajedničko obavljanje inspekcijskog nadzora – uz nazočnost djelatnika svih tijela na plovilima
  • učinkovitije obavljanje poslova traganja i spašavanja na moru koordinacijom svih tehničkih resursa
  • zajedničko definiranje projekata i gradnja plovila
  • zajedničko održavanje plovila (II faza)
  • međusobna razmjena informacija vezanih uz zaštitu Jadrana (razmjena podataka o kretanju brodova, radarske slike itd.)
  • zajedničko informiranje javnosti
stru no tijelo koordinacije
STRUČNO TIJELO KOORDINACIJE
  • Koordinacija Vlade RH ima Stručno tijelo kao stalno stručno-tehničko tijelo koje čine predstavnici ministarstava koja sudjeluju u radu Koordinacije Vlade RH
  • Predsjednik Stručnog tijela je pomoćnik ministra zadužen za sigurnost plovidbe i zaštitu mora u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka
  • centralno tijelo koje bi koordiniralo i pripremalo za usvajanje Koordinaciji operativne postupke i provedbene naputke za koordinaciju svih uključenih ministarstava
uskla ivanje planova djelovanja
USKLAĐIVANJE PLANOVA DJELOVANJA
  • Radi učinkovite koordinacije i operativnog postupanja ministarstava u obavljanju poslova nadzora i zaštite mora područne jedinice i operativna tijela ministarstava surađuju i usklađuju svoje planove djelovanja
  • Suradnja i usklađivanje operativnog postupanja obavlja se obveznim redovitim sastajanjem predstavnika područnih jedinica i operativnih tijela ministarstava u sjedištima lučkih kapetanija (Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik), sa ciljem izrade područnih planova djelovanja
  • Područni planovi se dostavljaju Stručnom tijelu radi usuglašavanja i odobravanja
de urstva
DEŽURSTVA

Temeljem međunarodnih konvencija, zakona, drugih propisa i standardnih operativnih postupaka poslove iz nadležnosti Koordinacije Vlade RH za koje je neophodno stalno operativno dežurstvo usklađeno obavljaju:

  • Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru MMTPR-a
  • Operativno-komunikacijski centar MUP-a
  • Centar operativnog rukovođenja Hrvatske ratne mornarice
  • Carinska uprava
slide24

KOORDINACIJA VLADE RH ZA USKLAĐIVANJE OBAVLJANJA POSLOVA NADZORA I ZAŠTITE JADRANSKOG MORA

STRUČNO TIJELO

koordinacija

MMTPR

MUP

MORH

hrm

MZOPUG

MPŠVG

MF

MK

MVP

MRCC

OKC MUP

OC HRM

ODSJEK ZA ZAŠTITU MORA I PRIOBALJA

CARINSKA

UPRAVA

zapovijedanje

VPS SJEVER

VPS JUG

9x POM

8x LK

64x LI

7x PU

9x PPP

7x

INSP. ZO

PJ X 7

RIBARSKI INSPEKTORI

6x KO

OPIP

7x CARINARNICE

koordiniranje operativnog postupanja

ujedna avanje oznaka
UJEDNAČAVANJE OZNAKA
  • Sa ciljem učinkovitog provođenja zakonskih ovlasti i korištenja sredstava i opreme na svim plovilima će prilikom nadzora biti ukrcani ovlašteni djelatnici nadležnih državnih tijela
  • Ministarstva će donijeti, odnosno predložiti izmjenu potrebnih zakonskih, odnosno podzakonskih akata kojima su uređene boje i oznake plovila i letjelica koja se koriste za obavljanje nadzora na moru, sa ciljem ujednačavanja oznaka ministarstava
prednosti
PREDNOSTI
  • ne zahtijeva veća financijska izdvajanja zbog učinkovitijeg korištenja plovila
  • osigurava dijelu HRM-a mirnodopske zadaće i održavanje sigurnosne spremnosti
  • temelji se na već postojećem početnom koraku – stožerima za usklađivanje rada tijela državne uprave na moru
razlozi postupnog pristupa
RAZLOZI POSTUPNOG PRISTUPA
  • do rujna 2004. nije moguće kvalitetno primijeniti rješenje za osnivanje zasebnog tijela zbog potrebne opsežne promjene zakonske regulative vezane uz ustavne ovlasti, nadležnost i postupovne odredbe pojedinih državnih tijela (izmjena približno 15 zakonskih i 50 podzakonskih akata)
  • Prijedlog se u pojedinim elementima temelji na prijedlogu USCG-a iz 1996. godine, te modelima Nizozemske i Francuske, a osigurava Hrvatskoj da se usredotoči, razvija i provodi vlastitu nacionalnu pomorsku strategiju, temeljenu na učinkovitom korištenju postojećih kadrovskih i materijalnih resursa
zaklju ak
ZAKLJUČAK
  • Koordinacija će, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primjene Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru, utvrditi načela za sustavno uređivanje nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa RH te ih uputiti Vladi RH na usvajanje
  • Temeljem usvojenih načela, u roku od mjesec dana, izradit će se prijedlog zakona
  • Predlaže se da sjedište tijela koje bi obavljalo poslove nadzora i zaštite na moru bude zakonom određeno na moru