politi ke ideje u platonovoj filozofiji politike n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Političke ideje u Platonovoj filozofiji politike PowerPoint Presentation
Download Presentation
Političke ideje u Platonovoj filozofiji politike

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 39

Političke ideje u Platonovoj filozofiji politike - PowerPoint PPT Presentation


  • 201 Views
  • Uploaded on

Političke ideje u Platonovoj filozofiji politike. Dr. sc. Anđelko Milardović. Struktura predavanja. Bilješka o Platonu Platon on-line Filozofija Što je filozofija? Što potiče filozofiju? Temeljna pitanja filozofije Odnos filozofije i pojedinačnih znanosti Filozofske discipline

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Političke ideje u Platonovoj filozofiji politike' - ryann


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
struktura predavanja
Struktura predavanja
  • Bilješka o Platonu
    • Platon on-line
  • Filozofija
      • Što je filozofija?
      • Što potiče filozofiju?
      • Temeljna pitanja filozofije
      • Odnos filozofije i pojedinačnih znanosti
      • Filozofske discipline
      • Razdoblja u grčkoj filozofiji
  • Crtice za oris Platonove filozofije
  • Platonova “Država”: raščlamba
      • Knjiga prva
      • Knjiga druga
      • Knjiga treća
      • Knjiga četvrta
      • Knjiga peta
      • Knjiga šesta
      • Knjiga sedma
      • Knjiga osma
      • Knjiga deveta
      • Knjiga deseta
bilje ka o platonu
1. Djela o vrlinama pod

sokratovskim utjecajem

Obrana Sokratova (Apologija)

Kriton

Protagora

Ion

Država

Lised

2. Djela protiv sofista

Gorgija

Etudiem

Kratil

3. Zreli spisi

Gozba(Simpozij ili o ljubavi)

Fedon

Fedar

4. Kasni Platon

Sofist

Fileb

Zakoni

Timej

Kritija

Bilješka o Platonu
  • Grčki filozof (427-.-347 pr.n.e) Atenjanin. Potječe iz aristokratske obitelji.

Pod utjecajem Sokrata. Djela je pisao u dijalozima. Opus se može podijeliti u

četiri skupine:

platon on line
Platon on-line

http://www.filozofija.net/

http://www.philosophypages.com/ph/plat.htm

http://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTM

http://www.iep.utm.edu/p/plato.htm

http://plato-dialogues.org/plato.htm

http://www.quotationspage.com/quotes/Plato

http://www.crystalinks.com/plato.html

filozofija
Filozofija
  • Metodički je ispravno smjestiti Platonovu filozofiju u kontekst povijesti filozofije. Prethodno je potrebno odgovoriti na tri pitanja:
      • Što je filozofija ?
      • Kojem razdoblju u povijesti filozofije pripada Platonova filozofija i filozofija politike?
      • U kojim je djelima zastupljen nauk o političkim idejama u Platonovoj filozofiji politike ?

(Izvor : Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001., str. 29- 54.)

to je filozofija
Što je filozofija?
  • Ljubav spram mudrosti (philos = prijatelj, sophia = mudrost)
  • Traganje za istinom
  • Istraživanje i mišljenje cjeline
  • Prevladavanje straha od umiranja
  • Traganje za spoznajom
to poti e na filozofiranje
Što potiče na filozofiranje?
  • Čuđenje. Prvi poticaj. U Platona i Aristotela: “Jer na početku kao i danas čuđenje poticaše ljude filozofiranju…Onaj pak tko se pita i čudi ima osjećaj neznanja…Da bi izbjegli neznanje, ljudi su počeli filozofirati”.
  • Prvo pitanje glasi: “Što jest sve što jest?” Pitanje o biću i bitku. Različite su ontološke koncepcije.
    • Sumnja
    • Pitanje smisla
    • Volja za prosvjetiteljstvom
    • Posljedice redukcije instinkta
    • Svijest smrti
temeljna pitanja filozofije
Temeljna pitanja filozofije

A) Platon (427-347. pr.Kr.)

  • Istinito (filozofija, znanost)
  • Dobro (etika)
  • Lijepo (estetika)

B) I. Kant (1724-1804.)

  • Znanje (filozofija, metafizika, znanost)
  • Nadanje (religija)
  • Djelovanje (praxis)

Kant je temeljna filozofska pitanja izrazio u sljedećim pitanjima:

    • Što mogu znati? (metafizika)
    • Što trebam činiti? (etika)
    • Čemu se smijem nadati? (religija)
    • Što je čovjek? (antropologija)
odnos filozofije i pojedina nih znanosti
Odnos filozofije i pojedinačnih znanosti
  • Filozofija se bavi sveukupnošću zbilje, cjelinom bitka, a pojedinačne znanosti isječcima zbilje
filozofske discipline
Filozofske discipline
  • Antropologija - nauk o čovjeku kao biću među bićima, njegovoj biti, postavljenosti u odnosu s drugim ljudima i položaju u svijetu, kozmosu
  • Etika - bavi se moralnim normama i postupanjima, držanjem i djelovanjem čovjeka orijenitranim na dobro. Cilj etike je pokazati metodički zajamčen temelj pravednog, razumskog i osmišljenog djelovanja (zajedničkog života)
  • Estetika - filozofija umjetnosti i znanje o lijepom
  • Metafizika i ontologija -shvaća se kao «prva filozofija». Potječe od Aristotela. Pita o prvim uzrocima i podrijetlu bića kao bića. Njezina su tri tematska područja: sam bitak (ontologija), božanski bitak (filozofska teologija), duša (psihologija) i sveza svih bića u cjelini (kozmologija)
  • Logika - «Učenje o dosljednom i sređenom mišljenju. Formalna, klasična logika dijeli se na elementarno učenje (pojam, sud, zaključak) i učenje o metodi (postupak, istraživanje, dokazivanje)
  • Gnoseologija - teorija spoznaje i znanosti (učenje o uvjetima i granicama spoznaje)
  • Filozofija jezika - promatra nastanak, razvoj, značenje i funkciju jezika
  • Filozofija povijesti - pokušava shvatiti i protumačiti bit i smisao i tijek povijesti te shvatiti čovjeka u njegovoj povijesnosti
  • Filozofija religije -pita se o pojavi i biti religije za čovjeka i društvo
  • Filozofija prirode - mišljenje i istraživanje prirode
  • Filozofija prava - bavi se utemeljenjem prava, osobito postoji li neka nadređena norma iz koje se može izvesti propisano pravo
  • Filozofija politike - razmatra strukturu, funkciju i smisao države i društva
razdoblja u gr koj filozofiji
Razdoblja u grčkoj filozofiji
  • Predsokratika - (miletska filozofija prirode, pitagorejska škola, Elećani, Heraklit, atomisti - atomističko razdoblje); ovdje se još pribrajaju i sofisti. («Razdoblje sofista, koji mitske modele dodatno oslobađaju začaranosti i dovode u pitanje naslijeđene moralne predodžbe, označuje se i kao grčko prosvjetiteljstvo)
  • Klasično razdoblje - (Sokrat, Platon i Aristotel u odnosu učitelj-učenik).Središte filozofije postaje Atena.
    • Sokrat – utemeljitelj samostalne etike
    • Platon – Sokratov učenik; Platonov nauk o idejama
    • Aristotel – sistematičar i znanstveni utemeljitelj filozofije upravljene prema sistematizaciji znanja i ljudskog iskustva
  • Helenističko razdoblje - («Na povijesno društvenom, revolucionarnom tlu (uspon i pad Aleksandrova carstva; rimska svjetska vladavina) nastaju dva najznačajnija učenja helenizma: stoičko i epikurejsko, obilježeno prema etici)
crtice za oris platonove filozofije
Crtice za oris Platonove filozofije
  • Nauk o idejama
  • «Sadržaj Platonova učenja o idejama jest pretpostavljeno carstvo nematerijalnih, vječnih i nepromjenjivih biti, ideja (grč.eidos, idea)
  • Ideje u Platonovu smislu jesu praslike stvarnosti, prema kojima su oblikovani predmeti vidljivoga svijeta» - pojmovi predstavljaju ideje
    • Objektivni idealizam. («Te ideje objektivno egzistiraju, tj. neovisno o našem spoznavanju ili o svijetu mišljenja. One, dakle, ne nastaju iz nekog stanja naše svijesti, nego ih pomoću nje spoznajemo.»
    • Teorija dvaju svjetova. Može se prispodobiti s crtom u djelu Država. «Prema tomu svijet se da podijeliti na dva područja:
      • vidljivi svijet
        • posredno zamjetljivoga (npr. sjene i slike u ogledalu)
        • neposredno zamjetljivoga (npr. predmeti i živa bića)
      • misaoni svijet
        • područje znanosti (matematika i geometrija)
        • carstvo ideja koje je dostupno čistom umu bez ikakva promatranja
  • I
crtice za oris platonove filozofije1
Crtice za oris Platonove filozofije
  • Ideja dobra - u njegovoj filozofiji smatra se središnjom točkom
      • podaruje bitak i spoznatljivost
      • ideje sudjelovanja
      • omogućuje spoznaju
  • «U usporedbi o suncu («Država») Platon pokazuje da čovjek samo u svijetlu dobra može spoznati bitak…».Usporedba sa špiljom pokazuje «uspon prema idejama» (Država)
  • Eros («Nagon, koji čovjeka uvijek nanovo vodi u područje istinitog bitka i dobra. On ljudima budi čežnju da se posvete promatranju ideja)
  • Dijalektika (metoda dolaska do spoznaje). Ona je bit svih znanosti koje se bave stvarnim bitkom, za razliku od fizike koja se bavi zbivanjima u iskustvenom svijetu.
  • Metafizički dualizam (Duša i tijelo su oštro razgraničeni). Govori o besmrtnosti duše.
crtice za oris platonove filozofije2
Crtice za oris Platonove filozofije
  • Dušu dijeli u tri dijela, pri čemu se tu zrcali njegova temeljna dualistička misao: Pravo božansko:
      • razum (ono što pripada osjetnom svijetu)
      • plemenito: srčanost
      • niže, jer se opire: požuda.
  • DUŠA = razum, srčanost, požuda. Svakom dijelu duše Platon dodaje po jednu krepost
      • razum - mudrost
      • srčanost - hrabrost
      • požuda – umjerenost
crtice za oris platonove filozofije3
Crtice za oris Platonove filozofije
  • Platon još domeće i četvrtu krepost - pravednost. («Ona vlada, kad svi dijelovi duše u pravoj mjeri ispunjaju zadaću i djelatnost koja njima odgovara. Upravo u ovoj kreposti izlazi na vidjelo posebna grčka sklonost za izjednačavanjem umjerenoga i harmoničnoga s krepošću.
  • Ideja pravednosti (jedna od bitnih ideja Platonove Države )
  • Platonova Država - «model idealne države»
  • Njegovi opisi države – utopije
  • Nastanak države – ne izvodi se iz nagona za osnivanjem države, već slabosti pojedinca
  • Iz potrebe za udruživanjem s drugim ljudima jer sam ne može opstati
  • Kako je duša podijeljena na tri dijela tako su i staleži u državi podijeljeni na tri staleža (vladajući – mudraci, učiteljski stalež, stalež čuvara (vojnički stalež), stalež ostalih građana (proizvodni ili hranidbeni stalež)
  • U državi – vladari su filozofi; “Oni se ističu svojim posebnim sposobnostima, koje se usavršavaju pedesetogodišnjom izobrazbom u svim pravcima.” U njima se treba povezati mudrost s moći.
crtice za oris platonove filozofije4
Crtice za oris Platonove filozofije
  • Odgoj je za Platona temelj države
  • Platon govori o više izobrazbi. Predviđeni su odgoji:
      • elementarni odgoj glazbom, pjesništvom i gimnastikom (do 20. godine života)
      • znanstvena izobrazba u matematici, astronomiji, harmoniji (10 godina)
      • proučavanje u dijalektici (filozofiji) (5 godina)
      • praktična djelatnost u državi (15 godina)
      • nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni život
  • Oblik vladavine ove države je totalitarni, «koja uspjehe svojih građana uzima sasvim za sebe»
  • Ustav te države je aristokratski, tj. temelji se na vladavini najboljih. U djelu Zakoni Platon više ne polazi od slike idealnih vladara: državu uređuju zakoni
platonova dr ava ra lamba platon dr ava naklada juri i zagreb 1997
Platonova “Država”: raščlambaPlaton: Država, Naklada Juričić, Zagreb, 1997.

Bilješka

  • Djelo je pisano u dijalozima
  • Dijalog se odvija u Pireju u kući bogataša Polimerha.
  • U djelu se spominje više sudionika razgovora: sudionici su Platonova braća Glaukon i Adimant, koji će od druge knjige biti glavni nositelji razgovora sa Sokratom.
  • U prvoj knjizi aktivno sudjeluju u raspravi o pravednosti Polemarh i njegov otac Kefal, a poseban ton razgovoru daje sofist Trazimah, koji je u pratnji svojih simpatizanata Klitofonta i Harmantida.
  • Razgovoru prisustvuju bez aktivnog sudjelovanja Polemarhovi sinovi Etidemon i Lisija, te Nikerat, sin atenskog generala Nikije.
knjiga prva rasprava o pravednosti
Knjiga prvaRasprava o pravednosti
  • Određenje pravednosti
    • Vraćanje duga – 331 (c), 332 (c)
    • Nenanošenje štete – 335 (d)
    • Pravo i korist jačega; svaka vlast postavlja zakone za svoju korist 338 (c)
    • Temeljna vrlina (Sokrat)
  • Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava o pravednosti završava aporetski bez konačne definicije pravednosti - 354 c
knjiga druga nastavak r asprav e o pravednosti
Knjiga drugaNastavak rasprave o pravednosti
  • Nastavak rasprave o pravednosti i otvaranje dijaloga o polisu
  • Pravednost u svakodnevnom životu je korisnija od nepravednosti
  • Ona se ne događa po iskonskom postupanju svakog pojedinca
  • Za njezino postupanje/prakticiranje postoje konvencionalni razlozi
  • Pravednost se ovdje vezuje uz zakone 359(b)
  • Ona se tiče svakog pojedinca i cijelog polisa
  • Polis/država nastaje iz ne-samodostatnosti pojedinca kojemu su potrebni drugi 369 (b)
  • Do dobrog polisa/grada države dolazi se odgojem
knjiga tre a rasprava o odgoju du e i polisu
Knjiga trećaRasprava o odgoju duše i polisu
  • Počinje raspravom o bogovima šire filozofije
  • Nastavlja se raspravom o odgoju, glazbi, umjetnosti, tjelovježbi i harmoniji 400 (e), 401 (e)
  • Odgoj i vještine usklađivanja duše – harmonija 412
  • Harmonija u državi – harmonično nastojanje mora biti: «akose želi sačuvati državno uređenje» 412 (b)
  • Što se vladara tiče, treba tražiti one koje se drže svojeganačela, i koji misle najbolje za državu 413 (c)
  • Tko je vladar? Osoba dobra odgoja, ritma sklada, tj. «tko se tako ponaša, da bi sebi i državi najkorisniji bio».Idalje,dakle, onaj koji se kao «dječak i kaomladić i kao muž iskazao i čist kroz sve prošao. Njega trebapostavljati državiza vladara i čuvara». 414
knjiga etvrta o sre i pojedinca stale a i dr ave
Knjiga četvrtaO sreći pojedinca, staleža i države
  • Počinje raspravom o sreći
  • Država se ne osniva zbog sreće jednog staleža, nego cijela država mora biti sretna 420 (b)
  • Državom se treba upravljati dobro i ona sretna treba biti 421 (b)
  • Državom se upravlja razumom 423
  • Glede veličine države nju treba povećavati «dokle, dok može sačuvati svoju jedinstvenost» 423 (c)
  • Država se javlja kao jedinstvo raznolikoga u kojoj svatko obavlja svoj posao najbolje što može
  • U državi za posao treba uzimati one koji su stvoreni da najbolje obavljaju svoj posao
knjiga etvrta o sre i pojedinca stale a i dr ave1
Knjiga četvrtaO sreći pojedinca, staleža i države
  • Glede kreposti i vrlina države Platon zbori o tomu koja je dobra država. Savršeno dobra je ona država, ako je doista kako treba osnovana 427 (e)
  • Hrabra država je ona država u kojoj se ističe vrlina hrabrosti, koja je hrabrost mjerena nekim djelom 429 (c)
  • Pravedna država je ona u kojoj pojedinac radi svoj posao i ne petlja se u posao drugih 433 (b), (d)
  • I na drugom mjestu pravednost je definirana kao postupanje u kojem svatko radi svoj posao i ne radi mnoge
  • Pogibelj države nastaje:
      • kada bi došlo do prijelaza iz staleža u stalež, npr. iz obrtničkih u ratnički, i iz ratničkog u vladarski. Stoga Platon kaže «da je njihovo zamjenjivanje mnogostruki rad i propast za državu». 434 (b)
      • pogibelj za državu nastaje zamjenjivanjem triju staleža, što vodi nepravednosti i najvećoj šteti za državu.
knjiga etvrta o sre i pojedinca stale a i dr ave2
Knjiga četvrtaO sreći pojedinca, staleža i države
  • Pravednost se izvodi iz stroge podjele uloga u državi 434 (c)
  • Gdje se može ostvariti pravednost? Pravednost se može ostvariti samou dobroj državi 434 (e)
  • Platon poistovjećuje pravednog čovjeka i pravednu državu 435 (b)
  • U raspravi o duši Platon ističe prednost razuma, kao «vladara duše»koji brine za cijelu dušu 441 (e)
  • Dijelovi duše su:
      • hrabrost – djelovanje uskladu s nalozima razuma
      • mudrost - vladar svih dijelova duše
      • trijeznost – sklad između vladara i podložnika tj. među dijelovima duše
      • pravednost – djelovanje u skladu znanja za posao koji se najbolje može obaviti
  • Dijelovi duše ocrtavaju ustroj države i staleža 422 (b), (c), (d)
knjiga etvrta o sre i pojedinca stale a i dr ave3
Knjiga četvrtaO sreći pojedinca, staleža i države
  • Nasuprot pravednosti stoji nepravednost. Po Platonu nepravednost je «nekakva nesloga ovih triju sposobnosti i obavljanje više poslova i uplitanje u tuđe poslove i ustanak nekog dijela protiv cijele duše». 444 (b)
  • Što znači davati pravednost? To znači «uspostaviti takav prirodni odnos u duši da međusobno vladaju i slušaju, a nepravednost uspostaviti takav nepravedan odnos, da jedno drugo protiv prirode vlada i pokori se». 444 (d)
  • Duša i ustavi državni. Oblika državnih ustavnih ima koliko i oblika duša 444 (c)
  • Koliko? Platon kaže: «pet oblika ustava, a pet duša» 444 (d)
  • Koji su to oblici?
      • Kraljevstvo – vladavina jednog «ako bi se pojavio jedan osobit čovjek».
      • Aristokracija – vladavina «njih više» 445 (d)
  • Na kraju četvrte knjige prekida se rasprava o tipologiji ustava
knjiga peta o vladavini filozofa
Knjiga petaO vladavini filozofa
  • Tko su po Platonu najbolji vladari? Odgovor filozofi – državni kraljevi 473 (d). Njih vodi umni dio duše koji upravlja ostalima. Bez umnog upravljanja neće «prestati zlo u državama a mislim i u rodu ljudskom» 473 (c)
  • Platon primjećuje poteškoće glede ostvarivanja takvog vladateljstva: «to državno uređenje…neće se zaista nikada prije moći ostvariti ni svijetlo sunčano ugledati». Kraj 473 (e)
  • Razlikujemo one koji znaju/spoznaju od onih koji mniju
  • Po Platonu «znanje je stvoreno za bitak ,naime da spozna,da bitak jest» 447( b)
  • Znanje pripada filozofima (mudroljubcima)
  • Mnijenje je «ono, čime možemo mniti» 477 (e) ili za to da mni 478
  • «Mnijenje dakle ne bi bilo ni znanje ni neznanje» 478 (c)
  • Ono bi bilo «između toga u sredini» 478 (d)
  • Mnijenje je dakle nešto između znanja i neznanja
  • Za razliku od filozofa kao ljubitelja znanja i mudrosti filodoksi su ljubitelji mnijenja
knjiga esta o filozofima istini i bitku i spoznaji istine
Knjiga šestaO filozofima, istini i bitku i spoznaji istine
  • Platon nastavlja tumačiti poziciju filozofa-vladara 485
  • Tko su filozofi? Tko su pravi filozofi? Oni koji rado gledaju istinu
  • Pravi su oni filozofi koji se “bore oko bitka” (Platon jedn.) – 490 (b)
  • Prispodoba sa suncem ili o: «Sunce nije sam vid ni ono mjesto, gdje vid nastaje,tj. oko» 508
  • Sunce je čedo dobrote: »Što je sama dobrota u misaonom svijetu za um i predmete mišljenja,to je sunce u vidljivom svijetu za vid i vidljive predmete« 508 (c)
  • Duša i sunce. Platon na jednom mjestu kaže «kada se uperi u ono, na što sja istina i bitak, onda duša to opazi, spozna,te se čini da ima uma» 508 (d)
knjiga esta o filozofima istini i bitku i spoznaji istine1
Knjiga šestaO filozofima, istini i bitku i spoznaji istine
  • Prispodoba sa crtom(509 (e)). Crta podijeljena na dva dijela predstavlja dvije vrste svijeta tj. vidljivi i misaoni. Svaki se opet podijeljeni dio dijeli:
      • vidljivi svijet na slike i projekcije slika i što je nastalo prema slikama (životinje, biljke, proizvodi ljudskog umijeća); 510
      • misaoni (geometrija/računarstvo i snaga raspravljanja (dialegesthai) koja se ne služi osjetilnim/vidljivim «nego idejama samima po sebi i da završi idejama» 510 (c), 511, 511 (c)
  • Platon daje prednost razumu a ne osjetilima
  • Znanost o raspravljanju ili dijalektika - vodi prema jasnijem dijelumisaonog bitka
knjiga sedma prispodoba sa piljama problem spoznaje
Knjiga sedmaPrispodoba sa špiljama, problem spoznaje
  • Prispodoba s špiljom 514 (a) – 517 (c). “…rekoh -usporedi našu narav prema tome, da li je ili nije obrazovana, sa slijedećim stanjem. Predoči naime sebi, da ljudi žive u podzemnoj špilji, koja ima dug ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj od mala s okovima na nogama i vratu tako da ostaju na istom mjestu i da gledaju samo preda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im ognja odozgo i izdaleka njima za leđima; među ognjem i sužnjevima zamisli put gore, a uza nj zid, kao što čarobnjaci stoje pred gledaocima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije.”
  • Sužnji u špilji vide samo sjene «što bi od ognja padale na sjenu» 515 (b)
  • Izlaskom na svjetlo bili bi zabliješteni. Najprije bi opažali sjene, slike ljudske i ostale, nebo i zvijezde, mjesec i na kraju s u n c e.
knjiga sedma prispodoba sa piljama problem spoznaje1
Knjiga sedmaPrispodoba sa špiljama, problem spoznaje
  • Izlazak iz pećine predstavlja kognitivni uspon što se kreće od osjetilnih zapažanja do spoznaje istinskog bivstva, kristalno jasnih ideja, koje spoznajemo potpuno i savršeno
knjiga sedma prispodoba sa piljama problem spoznaje2
Knjiga sedmaPrispodoba sa špiljama, problem spoznaje
  • Svijet se «preko vida ukazuje». Prema tomu, izlazak iz pećine na svjetlo ili kretanje prema gore – svjetlu, predstavlja «uzlazak duše u misaoni kraj» 517 (b)
  • Platon kaže da je u svijetu spoznaje ideja dobrote zadnja te da se «jedva može vidjeti» 517 (c)
  • Ideja dobrote je uzrok svemu ispravnom i lijepom u svijetu
  • U vidljivom svijetu rađa svjetlo i gospodara njegovoga
  • U misaonom svijetu «kao gospodar daje istinu i um…»
  • Nju treba vidjeti spoznati, onaj «koji želi razumno raditi bilo u posebničkom bilo u javnom životu»
  • Duša ima moć učenja, dosezanja, uzdizanja do «bitka i najsvjetlije točke bitka a to je velimo dobrota». 518 (b)
  • Ideja dobra je u najužoj svezi s državom
  • Savršena država je ta u kojoj moraju upravljati vješti istini i koji raspolažu razumnim življenjem 521
knjiga sedma prispodoba sa piljama problem spoznaje3
Knjiga sedmaPrispodoba sa špiljama, problem spoznaje
  • Istinskom filozofijom Platon naziva «odgojno okretanje duše, koja ide iz noćnoga dana na istinski dan tj. na izlazak k bitku…» 521 (c)
  • U 533 (d) Platon govori o postupku dijalektike. Postupak dijalektike jedini ide pravim putem, naime do samog početka, da ga utvrdi, te oko duše, zaista zakopano u glibu neznanja, pomalo vuče i izvodi prema gore.
  • Umijeće dijalektike i znanja, ona se mora podučavati 15 godina, oni koji nakon podučavanja ostanu, vide dobrotu, trebaju uređivati i voditi državu, baviti se filozofijom i odgojem…
  • Država se poslije njihova života prema njima treba odnositi kao prema božanstvima 540 (c)
knjiga sedma prispodoba sa piljama problem spoznaje4
Knjiga sedmaPrispodoba sa špiljama, problem spoznaje
  • Platon govori o filozofima kao o vladarima države, tj. «kad pravi filozofi, bilo više njih, bilo jedan, u državi postanu vladarima…»
  • Državu treba urediti po pravednosti
  • Filozofi moraju «svoju državu urediti tako da služi pravednosti i nju unapređuju» 540 (e)
knjiga osma rasprava o porecima
Knjiga osmaRasprava o porecima
  • Slijedi nastavak dijaloga o državi
  • Pri kraju četvrte knjige Platon govori o pet oblika ustava.
  • Spominje kraljevstvo i aristokraciju
  • U petoj knjizi čini se kako želi opisati ostale oblike, ali u dijalog se upletoše Polmerah i Aimand, koji skrenuše raspravu o ustavnim porecima
  • U osmoj knjizi Platon opisuje državno uređenje, ta uređenja su:
      • Kretsko ili spartansko
      • Oligarhija (vlada nekolicine) 544 (c)
      • Demokracija (vlada bogate nekolicine). Pučka vlada: demokratska vlada nastaje, «dakle, mislim, kad siromasi pobijede, te jedne od protivnika ubiju, druge prognaju, a ostalima jednako podjele građanska prava i službe; zatim kad se u njoj oblasti većinom ždrijebom biraju» 557
      • Tiranija (samosilnička vlada) - bolest države
      • Timokracija ili timarhija (vlast ili vlada po časti / častohleplju) 545 (b), (c)
knjiga osma rasprava o porecima2
Knjiga osmaRasprava o porecima
  • Platon kaže da se oblik vladavine uvijek mijenja prema onima koji su na vladi, u trenutku razdora, zatim zbori o tranziciji iz jednoga u drugi oblik vladavine, zapravo o kružnom kretanju ustava
knjiga osma rasprava o porecima3
Knjiga osmaRasprava o porecima
  • Timokracija kao prijelazna pojava uzurpira ustav
  • Iako su vladari priznati, ipak se porastom utjecaja novca već ističe slijedeći oblik države – oligarhija
  • U njoj se moć poklapa sa posjedom. U ovom propadajućem obliku već vrlo udaljenom od idealne države. Bogatstvo je preuzelo središnju poziciju
  • Njezin će se kraj dogoditi prevratom, tj. tako što će manjak dobra do tada nemoguće iznuditi demokraciju
  • Konačno ona porastom anarhije čini odlučujući pomak premanajgorem obliku vladavine, tiraniji. Sve u Svemu Platonovska idealna država nikad nije pretvorena u stvarnost. Njegova vlastiti pokušaj da je osnuje na Siciliji bio je neuspješan (Atlas filozofije, Golden Marketing, Zagreb, 2001. str. 45.)
knjiga deveta rasprava o kru nom kretanju ustava
Knjiga devetaRasprava o kružnom kretanju ustava
  • Platon opisuje tranziciju iz demokratskog čovjeka u tiranina 571
  • Slijedi opis tiranina
  • Tiranin je mahnit čovjek koji ima volju vladati ljudima i bogovima 573 (d)
  • Određuje ga kao sina silnika 574 (b), (c)
  • Samosilnika
  • Grabežljivca
  • Čovjeka koji vlada bez zakona
  • Čovjeka u kojega su ušli «nagoni od zla društva 575 (b)
  • Tiranin je zapravo najgori čovjek, on odgovara tiranskoj a demokratski čovjek demokratskoj vladi 576 (c)
knjiga deveta rasprava o kru nom kretanju ustava1
Knjiga devetaRasprava o kružnom kretanju ustava
  • Tiranska država je ropska (u najvećem stupnju) 576 (c)
  • Platon dalje opisuje dušu tiransku
  • Duša tiranska je ropska, siromašna, puna straha, najjadnija
  • Tiranska država je najjadnija država među državama
  • Platon dalje psihologizira život tiranina, tiranin živi mučnije; nužno je «najviše sam nesretan, a zatim takvima čini bližnje svoje» 580
  • Silnik živi najneugodnije a kralj najugodnije 587
knjiga deseta o pjesni kom umije u
Knjiga desetaO pjesničkom umijeću
  • Nakon dijaloga o državi slijede dijalozi o pjesništvu, pjesničkom umijeću, o ponašanju i oponašatelju
  • Kao uzor uzima se Homer, koji je «bio prvi učitelj i vođa svih tih divnih tragika» 595 (c)
  • Pjesnici kao oponašaoci utvara kreposti i ostalo 601
  • «Oponašalac, velimo ništa ne zna i bitku ali zna za priviđanje…» 601 (c)
  • Dijalozi između filozofije i pjesništva 607 (c)
  • Deseta knjiga završava tezom o besmrtnosti duše, držanju puta prema gore i razumnom vršenju pravednosti 621 (c)