li nost i psihi ki aparat n.
Download
Skip this Video
Download Presentation
Ličnost i psihički aparat

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 61

Ličnost i psihički aparat - PowerPoint PPT Presentation


  • 461 Views
  • Uploaded on

Ličnost i psihički aparat. II. Dio Klinička bolnica Osijek Psihijatrijska klinika Medicinski fakultet J.J.Štrosmajer Doc.dr.sc.Željka Vukšić-Mihaljević. OSNOVNI PRINCIPI PSIHOANALITIČKE TEORIJE. PSIHOLOŠKI DETERMINIZAM NESVJESNI PROCESI LJUDSKO PONAŠANJE JE DINAMSKI I CILJNO ORIJENTIRANO

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Ličnost i psihički aparat' - ronald


Download Now An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
li nost i psihi ki aparat

Ličnost i psihički aparat

II. Dio

Klinička bolnica Osijek

Psihijatrijska klinika

Medicinski fakultet J.J.Štrosmajer

Doc.dr.sc.Željka Vukšić-Mihaljević

osnovni principi psihoanaliti ke teorije
OSNOVNI PRINCIPI PSIHOANALITIČKE TEORIJE
  • PSIHOLOŠKI DETERMINIZAM
  • NESVJESNI PROCESI
  • LJUDSKO PONAŠANJE JE DINAMSKI I CILJNO ORIJENTIRANO
  • LJUDSKI RAZVOJ JE EPIGENETSKI
  • PSIHIČKE FUNKCIJE AKTIVNE SU U VREMENSKOM KONTINUITETU
  • TRANSFER
  • OTPOR
psihoanaliti ka teorija
PSIHOANALITIČKA TEORIJA
  • Suvremena psihoanalitička teorija obuhvaća tri osnovna teoretska pravca:
    • ego psihologija

(zasniva se na Freudovoj p.teoriji)

    • teorija objektnih odnosa

(Klain, Winnicot, fairbairn, Balint)

    • self psihologija

(Kohut)

ego psihologija
EGO PSIHOLOGIJA
  • Psihičkom razvoju čovjeka i razmatranju psihičkih procesa pristupa na osnovu hipoteze da su NAGONI PRIMARNI i tendencija zadovoljenja nagona.
  • OSNOVNE TEORETSKE POSTAVKE SU:
    • TEORIJA RAZVOJA PSIHIČKOG APARATA
    • TEORIJA RANOG LJUDSKOG PSIHIČKOG RAZVOJA
aspekti razmatranja psihi kih procesa
Aspekti razmatranja psihičkih procesa
  • DINAMIČKI ASPEKT
  • TOPIČKI ASPEKT
  • EKONOMIČKI ASPEKT
dinami ki aspekt razmatranja psihi kih procesa
DINAMIČKI ASPEKT RAZMATRANJA PSIHIČKIH PROCESA
  • KONCEPT NAGONA
  • MEHANIZMI OBRANE
  • KONCEPT FANTAZAMA
  • FORMACIJA KONFLIKTA
koncept fantazama
Koncept fantazama
  • Imaginarna psihička reprezentacija koja je u opreci sa tvarnošću.
  • Dio misaone aktivnosti pod dominacijom principa ugode
  • Simboličan način zadovoljenja nagonskih pulzija na imaginaran način
  • igra djeteta, dnevno sanjarenje
  • neurotski poremećaji
formacija konflikta
Formacija konflikta
  • Konflikt je opozicija između dviju različitih tendencija
  • Mentalno funkcioniranje u psihičkom aparatu na više razina
  • KONFLIKT IZMEĐU INSTANCI PSIHIČKOG APARATA
  • UNUTARNJI PSIHIČKI KONFLIKT
    • udio mehanizama obrane u formiranju
    • ID-EGO, ID-SUPEREGO
  • VANJSKI PSIHIČKI KONFLIKT
    • EGO-VANJSKI SVIJET
ekonomi ki aspekt razmatranja psihi kih procesa
Ekonomički aspekt razmatranja psihičkih procesa
  • analiza kvantiteta energetske ekscitacije u psihičkm aparatu i njene relativne evaluacije
      • mobilnost energetske investicije i promjena intenziteta
      • psihički aparat prima istovremeno unutrašnje i vanjske ekscitacije (obvezuju ga na izvršenje rada)
  • NAČINI CIRKULACIJE ENERGIJE na svakoj instanci psihičkog aparata
    • SLOBODNA ENERGIJ

- sustav nesvjesnog

    • VEZANA ENERGIJA

-sutav predsvjesnog

    • MOBILNA ENERGIJA

-sustav svjesnog

ekonomi ki aspekt psihi kih procesa
Ekonomički aspektpsihičkih procesa
  • PRINCIP KONSTANTNOSTI
      • Psihički aparat zadržava količinu energije na najnižoj mogućoj razini
      • Sve ono što može povećati količinu energije doživljava se kao neugodno
  • PRICIP UGODE
      • Psihički razvoj ima potica u stalnim izmjenama NEUGODA – UGODA

tjeskoba - zadovoljstvo

  • PRINCIP STVARNOSTI (REALITETA)
      • regulirajuća funkcija – zadovoljstvo se ne može realizirati izravno, ne na isti način kao pod dominacijom principa ugode
topi ki aspekt razmatranja psihi kih procesa
TOPIČKI ASPEKT RAZMATRANJA PSIHIČKIH PROCESA
  • Fokus razmatranja psihičkih procesa na:
    • međusobnom odnosu INSTANCI LIČNOSTI
    • na odnosu između DVIJE TOPIKE (topografski model i strukturalni model psihičkog aparata)
strukturalni model psihi kog aparata
Strukturalni model psihičkog aparata
  • INSTANCE LIČNOSTI:
  • Freud, 1923.
    • ID
    • EGO
    • SUPEREGO
  • makrostrukture
  • međusobno se diferenciraju putem funkcija
funkcije psihi kih instanci
Funkcije psihičkih instanci
  • ID: zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba i njihovo zadovoljenje
  • EGO: fokus je na odnosu prema stvarnosti
  • SUPEREGO: moralni zahtjevi
  • Konstantnost psihičkih instanci.
id rezervoar neorganiziranih nagona
ID – rezervoar neorganiziranih nagona
  • U suvremenoj psihoanalitičkoj teoriji DUALNA NAGONSKA TEORIJA :
    • LIBIDO
    • AGRESIJA
libido agresija
sila putem koje je seksualni nagon reprezentiran u psihi

povezan sa zadovoljstvom općenito uključujući fiziološke osnove i mentalne reprezentacije

genitalna seksualnost krajnji rezutat razvoja u kojem libidna ekspresija poprima različite forme

zaseban nagon

originalni izvor nagonskih ekscitacija u mišićima

svrha agresije - destrukcija

LIBIDO AGRESIJA
obilje ja nagona
OBILJEŽJA NAGONA
  • IZVOR: dio tijela iz kojeg proizlazi nagon
  • SNAGA – količina sile ili intenziteta povezanog s nagonom
  • SVRHA: aktivnost usmjerena ka oslobađanju tenzije i postizanju cilja
  • OBJEKT: “target” ili cilj prethodne aktivnosti
infantilna seksualnost
Infantilna seksualnost
  • Freudova Teorija dječje seksualnosti
  • erotska aktivnost djece od rođenja
  • manifestacije infantilne seksualnosti u osnovi su neseksualne
  • povezana s osnovnim tjelesnim funkcijama
  • libidna energija čini pomake u erogenim zonama
  • epigenetski model razvoja
  • cilj dosezanja genitalne prednosti
  • potiskivanje parcijalnih nagona
slide18
EGO
  • ZADATAK : posredovanje između vanjskog svijeta i dviju drugih instanci (id, superego)
  • PARALELNI RAZVOJ
      • EGO FUNKCIJE
      • OBJEKTNI ODNOSI

- uspostavljanje granica-

razvoj ega
RAZVOJ EGA
  • urođena svojstva Ega

-beskonfliktni razvoj

(zrenje i učenje)

  • utjecaj nagona

-konfliktni razvoj-

(rješavanje konflikta)

  • djelovanje vanjske sile

-razvojem objektnih odnosa-

razvoj ega i objektnih odnosa utjecaj vanjske sredine
RAZVOJ Ega i objektnih odnosa (utjecaj vanjske sredine)

SPITZOVA TEORIJA OBJEKTNIH ODNOSA

  • 1. predobjektni stadij(1-3 mj)–id i ego cjelina; simbioza djeteta s majkom
  • 2. stadij preteče objekta(3-6mj) investicija libida u objekte, “prviosmjeh”;rudimentarni ego
  • 3.stadij pravog objekta (6-8 mj)

“anksioznost 8. mjeseca”

nagoni ego objektni odnosi
NAGONI – EGO –OBJEKTNI ODNOSI
  • LIBIDO I AGRESIJA na isti način sudjeluju u formiranju objektnih odnosa
    • dobar objekt (libidna investicija)
    • loš objekt (agresivna investicija)

POREMEĆAJ OBJEKTNIH

ODNOSA MOŽE DOVESTI DO

POREMEĆAJA RAZVOJA EGA (8-18mj)

majka - dijete

(negativni afekti, odsustvo pozitivnih

afekata)

funkcije ega
FUNKCIJE EGA
  • ADAPTACIJA
  • KONTROLA
  • INTEGRACIJA

EGO – organizacija svjesnih i

nesvjesnih funkcija

  • intrapsihički regulator
kontrola i regulacija nagona ego funkcije
KONTROLA I REGULACIJA NAGONA- ego funkcije
  • sposobnost odgode i naknadnog nagonskog zadovoljenja
  • povezana s progresijom principa zadovoljstva u princip realiteta
  • u ovoj ulozi dominantna je uloga mehanizama obrane
rasu ivanje ego funkcija
RASUĐIVANJE– ego funkcija
  • SPOSOBNOST ANTICIPACIJE POSLJEDICA OSOBNIH AKCIJA I POSTUPAKA
  • razvoj sposobnosti logičnog mišljenja njena je pretpostavka
odnos s realitetom ego funkcija
ODNOS S REALITETOM – ego funkcija
  • posredovanje

UNUTRAŠNJI SVIJET –

VANJSKI SVIJET

  • osjećaj realnosti
  • testiranje realiteta
  • prilagodba na realitet
objektni odnosi ego funkcija
OBJEKTNI ODNOSI – ego funkcija
  • SPOSOBNOST FORMIRANJA ZADOVOLJAVAJUĆIH ODNOSA
  • povezana s obrascima internaliziranih interakcija s roditeljima i dr. značajnim figurama
  • OBJEKT - termin koji se odnosi na odnos djeteta s drugom osobom
  • Ovisi o:
    • integracija “+” i “-” aspekta objekata i sebstva
    • sposobnost zadržavanja unutrašnjih predodžbi drugih osoba
sinteti ka funkcija ego funkcija
SINTETIČKA FUNKCIJAego funkcija
  • SPOSOBNOST INTEGRACIJE RAZLIČITIH ELEMENATA U OPĆE JEDINSTVO
  • održava PSIHIČKI INTEGRITET
  • tendencija sjedinjavanja ili vezivanja psihičkih funkcija i sadržaja
  • stvaranje nove kvalitete kao odraz same integracije
primarno autonomne funkcije ega
PRIMARNO AUTONOMNE FUNKCIJE EGA
  • proizlaze iz “rudimentarnog ega” (koje egzistira od rođenja)
  • neovisni razvoj o procesu formiranja intrapsihičkog konflikta između Ida i mehanizama obrane
  • investicija NEUTRALIZIRANOM ENERGIJOM (sublimacija nagona)
  • PERCEPCIJA, MIŠLJENJE, UČENJE, INTELIGENCIJA, INTUICIJA, JEZIK, MOTILITET
sekundarno autonomne funkcije ega
SEKUNDARNO AUTONOMNE FUNKCIJE EGA
  • posljedica su djelovanja mehanizama obrane prema idu
  • s vremenom postaju autonomne
  • npr. “brižnost” kao reaktivna formacija “želje za destrukcijom” tijekom prvih godina života
mehanizmi obrane ego funkcija
MEHANIZMI OBRANE-ego funkcija
  • integralni dio psihičke strukture svakog čovjeka, nesvjesna funkcija
  • ZAJEDNIČKI SUPSTRAT svih M.O.
    • promijeniti odnos suprotstavljenih snaga u konfliktu EGO – NAGONI

(intrapsihički konflikt)

    • onemogućiti direktno nagonsko zadovoljenje
    • SIGNALNA ANKSIOZNOST
    • zahtjevaju ulaganje energije
introjekcija
Introjekcija
  • ponavljanje u obrambene i regresivne svrhe u odrasle osobe procesa koji se javlja tijekom razvoja

UNOŠENJE U PSIHIČKI APARAT

SVE VEĆA I VEĆA KOLIČINA

VANJSKOG SVIJETA

(mentalne predodžbe)

  • žalovanje, depresija
identifikacija
Identifikacija
  • složen proces u egu tijekom kojeg se mijenja predodžba o sebi u odnosu na vanjski svijet
  • imitacija je dio identifikacije
  • modeli identifikacije:
    • realni objekti
    • obilježja realnih objekata
    • vrijednosti grupne kulture
projekcija
Projekcija
  • važan mehanizam tijekom razvoja
  • međusobno u interakciji sa introjekcijom
  • projiciraju se IDEJE, ŽELJE, PSIHIČKE REPREZENTACIJE INTROJICIRANIH OBJEKATA (cijeli ili njihovi dijelovi)
  • premještanje u vanjski prostor, u vanjske objekte
  • OPASNOST KOJA SADA NA TAJ NAČIN DOLAZI IZVANA SE BOLJE KONTROLIRA
  • praznovjerje, predrasude, ljubomora
  • psihopatologija (fobija, paranoja)
projektivna identifikacija
Projektivna identifikacija
  • razvojni oblik neverbalne komunikacije majka - dijete
  • povezana s mehanizmom RASCJEPA “+ / -” reprezentacije selfa
  • PROJEKCIJA “-” dijelova selfa/ reprezentacije objekta u vanjski objekt ---- KONTROLA VANJSKOG OBJEKTA (proganjajući) vanjski objekt osjeća sekao dio selfa
cijepanje rascjep
Cijepanje - rascjep
  • tijekom razvoja rano ego ovim mehanizmom drži odvojene introjicirane dobre i loše objekte

“LOŠI” OBJEKTI / “DOBRI “OBJEKTI

  • dobri se objekti potpuno introjiciraju, a loši se projiciraju
  • sastavni dio projektivne identifikacije
  • m.o. kod graničnog poremećaja ličnosti
negacija
Negacija
  • Negirati znači odstraniti iz svijesti nešto neprihvatljivo.
  • Uklanjanje remeteće psihičke reprezentacije NEGIRAJUĆI pravu stvarnost opažanja koja je vezana uz tu reprezentaciju (negativna halucinacija).
  • m.o. kod psihotičnog poremećaja
  • negacija u snu, u maštanju
potiskivanje
Potiskivanje
  • osnovna obrana i primjenjuje se i onda kada ego koristi i druge mehanizme obrane
  • nastaje iz negacije
  • glavni m.o. i u zdravih ljudi i onih s neurotskim poremećajima
  • globalni m.o. koji zahtjeva veliki utrošak energije u rješavanju anksiogenih situacija – zahtjeva kontrainvesticije da se potisnuto ne bi vratilo u svijest
teorija potiskivanja freud
Teorija potiskivanja (Freud)
  • Proces koji nastoji potisnuti i zadržati izvan svijesti misli, osjećanja ili psihičke reprezentacije pod zabranama superega.
  • To je način stvaranja nesvjesnog.
  • Potisnuta psihička reprezentacija u pokušaju izbjegavanja zabrane traži zadovoljenje na simboličan način u formi neurotskog simptoma.
  • Sudjeluje u razvoju potiskujući infantilne seksualne potrebe i težnje.
teorija potiskivanja nastavak
Teorija potiskivanja - nastavak
  • KOCEPT POTISKIVANJA

temelji se na

KONCEPTU PSIHIČKOG KONFLIKTA

( proizlazi iz antagonizma psihičkih instanci u strukturi psihičkog aparata)

potiskivanje nastavak
Potiskivanjenastavak
  • PRIMARNO – prapotiskivanje psihičkih reprezentacija zabranjenih nagona
  • SEKUNDARNO – potiskivanje onog što je već bilo doživljeno na svjesnom nivou
potiskivanje jedinke i vrste
POTISKIVANJE jedinke i vrste
  • POTISKIVANJE (jedinka) – dezinvesticija određenih erogenih područja i interesa povezanih s tim područjima u korist novih područja i zanimanja
  • dezinvesticija analnosti ima prvenstvenu ulogu u stvaranju potiskivanja
  • POTISKIVANJE (vrsta) odnosi se na stjecanje vertikalnog držanja čovjeka; analna erotika prva potpada pod potiskivanje koje otvara PUT U CIVILIZACIJU
potiskivanje1
Potiskivanje
  • odnosi se samo na psihičke reprezentacije zabranjenih poriva uz prethodnu energetsku dezinvesticiju anksiogenih reprezentacija putem predsvjesnog
  • kontrainvesticija raspoložive nagonske energije u druge dopuštene psihičke reprezentacije (kontrafobični objekt)
regresija
Regresija
  • mehanizam obrane
  • ponovna manifestacija
    • psihičkih funkcija
    • oblika ponašanja

(karakterističnih za ranije faze

razvoja ličnosti)

    • vezana spojmom FIKSACIJE s kojim se međusobno dopunjuje
    • STRES –REGRESIVNO PONAŠANJE (aktivacija razvojnih fiksacija zbog

pretjerane frustracije i /ili zadovoljenja

    • “PRIVREMENA REGRESIJA” - san, odmor, seksualni odnos
sublimacija
Sublimacija
  • uspješan i zreli mehanizam obrane
  • Definicija:
    • niz premještanja pri čemu se odbacuje rani model zadovoljavanja nagonskih poriva putem novih socijalno prihvatljivih aktivnosti – DJELOMIČNO ZADOVOLJENJE NAGONSKOG PORIVA
sublimacija nastavak
Sublimacija- nastavak
  • “osujećene agresivne i seksualne psihičke reprezentacije”- dobivaju zadovoljenje time što se upućuju ka socijalno prihvatljivim ciljevima
  • jedina norma definirana u odnosu na socijalne norme
  • razlikuje se od neurotskih obrana deseksualizacijom libida i odvajanjem agresije od agresivnih atributa (NEUTRALNA ENERGIJA)
  • SUBLIMACIJA PREGENITALNIH NAGONSKIH PORIVA
racionalizacija intelektualizacija
Racionalizacija, intelektualizacija
  • mehanizmi obrane
  • naknadno pronalaženjeopravdanja u vanjskom svijetu za vlastite misli, osjećaje, akcije, a koji su strani za ego
  • premještanje konflikta u II. psihički proces
reaktivna formacija
Reaktivna formacija
  • mehanizam obrane
  • odustajanje od neprihvatljivog ponašanja i prihvaćanje prihvatljivog ponašanja
    • PRLJAVO – ČISTO
    • OKRUTNO – UMILJATO
    • razvija se u analnoj fazi razvoja
    • opsesivno kopulzivni poremećaj
    • adolescentna razvojna faza
premje tanje pomak pomjeranje
Premještanje(pomak, pomjeranje)
  • potiskivanje negativnog osjećaja u odnosu na objekt koji ga je izazvao, a vezuje se uz drugi objekt

(npr. strah od roditelja na autoritet van obitelji

  • koristi se u fobičnom poremećaju
okretanje protiv sebe
Okretanje protiv sebe
  • specifični oblik premještanja
    • pri čemu se impulsi, fantazmi primarno usmjereni protiv objekta okreću se prema samoj osobi, ali bez promjene karakteristika i cilja istih
izolacija
Izolacija
  • mehanizam obrane
  • potiskivanje osjećaja vezanih uz neku želju, fantaziju, iskustvo
    • npr. govoriti o realnom traumatskom događaju bez emocija
poni tenje
Poništenje
  • mehanizam obrane
  • pokušaj da se nekom radnjom neutralizira, poništi učinak djelovanja zamišljene opsesivne misli koja u osnovi ima seksualno ili agresivno porijeklo

- opsesivno kompulsivni poremećaj

acting out
Acting - out
  • izravno izražavanje nesvjesne želje ili nagona da bi se izbjeglo postati svjesnim osjećaja koji ih prati (neugoda, bol)
superego
SUPEREGO
  • Treća komponenta tripartitnog strukturalnog modela psihičkog aparata.
  • većim dijelom je “NESVJESNO”
  • MORALNA SVJESNOST LIČNOSTI
  • KOMPLEKSAN SUSTAV
    • internaliziranih IDEALA I VRIJEDNOSTI od strane roditelja
    • zasniva se na STRAHU OD SAVJESTI
superego nastavak
Superegonastavak
  • osigurava STALNOST
    • PONAŠANJA, RAZMIŠLJANJA, OSJEĆAJA
    • Superego čini usporedbe s očekivanim standardima ponašanja i daje
      • PRISTANAK

ili

      • NEPRISTANAK
superego nastavak1
Superegonastavak
  • Subinstance:
    • EGO-IDEAL

- Što pojedinac treba raditi sukladno internaliziranim standardima i vrijednostima?

    • PUNITIVNI SUPEREGO

- Što pojedinac ne treba činiti

sukladno internaliziranim

standardima i vrijednostima?

razvoj superega
RAZVOJ SUPEREGA
  • nije dato rođenjem, već se postepeno razvija
  • filogenetski i ontogenetski mlađe od ega
  • superegu prethodi djelovanje VANJSKE SILE – AUTORITET RODITELJA (ljubav – fristracija)
  • PRETEČA S.E. je EDIPOV KONFLIKT= strah od gubitka roditelja
razvoj superega nastavak
Razvoj supereganastavak
  • prvi znaci superega pojavljuju se od 6. godine (jezgra se formira na kraju edipsje faze, a kasnije se nadopunjuje i modificira pod utjecajem RODITELJA I DRUGIH NOSIOCA AUTORITETA):
    • DIJETE MOŽE INTROJICIRATI ZABRANE RODITELJA BEZ KAZNE (gubitka ljubavi ili nagrade)
    • FORMIRANJE SUPEREGA ovisi o (strog ili blag):
      • proces identifikacijetijekom ind. razvoja
      • faktor nasljeđa (arhaično nasljeđe
      • jačina nagona
razvoj superega nastavak1
Razvoj supereganastavak
  • SUPEREGO nastaje introjekcijom autoriteta ovim redom:
  • očev autoritet
  • autoritet majke
  • autoriteti ostalih članova obitelji
  • autoriteti van obitelji
  • autoritet kulture
    • Dijete putem S.E. ostaje vezan za

roditelje na jedan socijalizirani i

sublimirani način

(TRANSGENERACIJSKI EFEKT)

razvoj supergega nastavak
Razvoj supergeganastavak
  • PORIJEKLO S.E: je u idu (id skriva u sebi bezbroj ego-egzistencija) –prema ortodoksnoj psihoanalitičkoj teoriji
  • ID i SUPEREGO pored svoje fundamentalne suprotnosti imaju veliku sličnost:
    • predstavljaju utjecaj PROŠLOSTI
      • ID – biološko nasljeđe
      • SUPEREGO – povijesno nasljeđe
      • EGO – aktualna realnost
funkcije superega
FUNKCIJE SUPEREGA
  • SAVJEST I SAMOKRITIKA
  • REPREZENTIRANJE SVIH MORALNIH OGRANIČENJA
  • NOSILAC EGO-IDEALA S KOJIM SE EGO USPOREĐUJE
  • ADAPTACIJA NA REALNOST
  • POTISKIVANJE EGA “po nalogu S.E.”
  • FORMIRANJE KARAKTERNIH CRTA
  • ESTETSKO PROCJENJIVANJE
  • PRENOŠENJE ARHAIČNOG NASLJEĐA (TRANSGENERACIJSKI)
poreme aji superega
POREMEĆAJI SUPEREGA
  • DEPRESIVNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ –superego strog i rigidan
  • NEUROTSKI POREMEĆAJI . superego ima centralnu ulogu u nastajanju jer prisiljava ego na obranu od nagona bez obzira na posljedice
  • POREMEĆAJ LIČNOSTI, MANIČNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ – superego pretjerano slabo
ad