1 / 18

KRIVIČNA ODGOVORNOST LEKARA U KRIVIČNOM ZAKONUKU REPUBLIKE SRBIJE

KRIVIČNA ODGOVORNOST LEKARA U KRIVIČNOM ZAKONUKU REPUBLIKE SRBIJE. Prof. dr Branimir Aleksandrić Institut za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Download Presentation

KRIVIČNA ODGOVORNOST LEKARA U KRIVIČNOM ZAKONUKU REPUBLIKE SRBIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KRIVIČNA ODGOVORNOST LEKARA U KRIVIČNOM ZAKONUKU REPUBLIKE SRBIJE Prof. dr Branimir Aleksandrić Institut za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu

  2. „Kunem se Apolonom, Asklepijem, Higijejom i Panakejom, svim bogovima i boginjama, pozivajuči ih za svedoke, da ću se po svim silama i savesti držati ove Zakletve i ove obaveze...“ Fragment iz Hipokratove zakletve (460-377. g.p.n.e)

  3. Odnos lekara (doktora medicine, doktora stomatologije, te višeg i srednjeg medicinskog kadra) s jedne strane, i pacijenata s druge strane, može se analizirati u odnosu na deontološku, etičku, materijalnu i krivičnu odgovornost. • Deontološka odgovornost podrazumeva prava i dužnosti lekara koji su pravno uobličeni u okviru staleških udruženja. • Etička odgovornost se odnosi na lični i moralni stav lekara odredjen njegovim vaspitanjem, obrazovanjem i ličnim svojstvima. • Materijalna odgovornost podrazumeva kada je lekar dužan da nadoknadi materijalnu nadoknadu za pretrpljenu štetu pacijentu koju je isti pretrpeo zbog neodgovarajućeg rada lekara, i ovo je regulisan Zakonom o parničkom postupku. • Krivična odgovornost podrazumeva odgovornost za rad lekara na osnovu Krivičnog zakonika Republike Srbije.

  4. Krivična dela protiv života i tela: • lišenje života iz samilosti (čl. 117 KZRS) • navodjenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu (cl. 119 KZRS) • nedozvoljeni prekid trudnoće (čl. 120 KZRS)

  5. Krivična dela protiv sloboda i prava čoveka i gradjanina: • neovlaščeno otkrivanje tajne (čl. 141 KZRS)

  6. Krivična dela protiv zdravlja ljudi: • nepostupanje po zdravstvenim propisima (čl. 248 KZRS) • prenošenje zarazne bolesti (čl. 249 KZRS) • prenošenje infekcije HIV virusom (čl. 250 KZRS) • nesavesno pružanje lekarske pomoći (čl. 251 KZRS) • protivpravno vršenje medicinskih eksperimenata i ispitivanja leka (čl. 252 KZRS) • neukazivanje lekarske pomoći (čl. 253 KZRS)

  7. NEOVLAŠĆENO OTKRIVANJE TAJNE (čl. 141 KZRS) • „Advokat, lekar ili drugo lice koje neovlašćeno otkrije tajnu koju je saznalo u vršenju svog poziva, kazniće se...“ • (Drugo lice je: stomatolog, zdravstveni radnik, psiholog, socijalni radnik, notar...) • Hipokratova zakletva (deo): „...O svemu što sam video ili čuo u vršenju svog posla ćutaću i smatraću tajnom i svojom dužnošću...“

  8. Kada se tajna može otkriti? • Onda kada je otkrivanje tajne važnije po zajednicu, nego sakrivanje iste, i to u slučajevima: • po zahtevu suda • kod prijave zarazne bolesti • kod kliconoštva osobe koja radi sa hranom i vodom • kada psihičko ili fizičko zdravlje pacijenta može da ugrozi širu zajednicu • ukoliko lekar leči pacijenta koji priprema ili je izvršio teško krivično delo • Tajna se odnosi i na osobe koje su umrle, pa tako obducent mora postati vlasnik tajne mrtve osobe.

  9. NEUKAZIVANJE LEKARSKE POMOĆI (čl. 253 RS) • „Lekar koji protivno svojoj dužnosti odbije da ukaže lekarsku pomoć licu kojem je takva pomoć potrebna, a koji se nalazi u neposrednoj opasnosti za život ili opasnosti nastupanja teške telesne povrede ili teškog narušenja zdravlja, kazniće se...“ • Suština dela se sastoji u oceni da li je lekar učinio sve potrebno što je u datim okolnostima objektivno bilo moguće? • Lekar nije dužan da pruži pomoć ukoliko je njegov život u neposrednoj opasnosti, npr. da skače u reku i spasi utopljenika, ali ima obavezu da ide u područje u kojem je epidemija zarazne bolesti, iako njegov život može biti u opasnosti.

  10. NESAVESNO PRUŽANJE LEKARSKE POMOĆI (čl. 251 KZRS) • „...Lekar koji pri pružanju lekarske pomoći primeni očigledno nepodobno sredstvo ili očigledno nepodoban način lečenja ili ne primeni odgovarajuće higijenske mere lečenja, ili uopšte očigledno nesavesno postupa i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica, kazniće se...“ • U drugom stavu ovog člana navodi se da će se kazniti „...i drugi zdravstveni radnik koji pri pružanju medicinske pomoći ili nege ili pri vršenju druge zdravstvene delatnosti nesavesno postupa i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica...“

  11. NESAVESNO PRUŽANJE LEKARSKE POMOĆI (čl. 251 KZRS) • Očigledno nepodobno sredstvo ili način lečenja podrazumeva vidljivo odstupanje od standarda savremene medicinske prakse i nauke – primena metode i sredstva koja su ili zastarela i napuštena, ili nedovoljno ispitana i neproverena, stručno nepriznata i neprihvaćena, načini lečenja koji se ne primenjuju, odnosno napušteni su jer su dali loše rezultate, i sl. • Neprimenjivanje odgovarajućih higijenskih mera podrazumeva nesprovodjenje propisanih mera za higijenski ispravan rad, odnosno nepoštovanje uslova asepse i antisepse. • Pod pojmom „uopšte nesavesno postupa“, podrazumeva se brzopletost, površnost, bahatost, birokratski stav, gruba nepažnja i sl. - reč je o grubim povredama profesionalnog ponašanja lekara.

  12. NESAVESNO PRUŽANJE LEKARSKE POMOĆI (čl. 251 KZRS) • Krivično delo nesavesnog pružanja lekarske pomoći postoji uvek ukoliko je zbog lošeg rada lekara došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta, pa i njegove eventualne smrti kao krajnje posledice. • Lekar je dužan da nadzire i stručni rad svojih saradnika i on im ne sme davati ona zaduženja za koja oni nisu stručno u celosti osposobljeni (recimo specijalizantima), jer će i u tom slučaju odgovarati.

  13. NESAVESNO PRUŽANJE LEKARSKE POMOĆI (čl. 251 KZRS) • Težina štetne posledice može biti vrlo neproporcionalna učinjenom pogrešnom zahvatu (npr. minimalna nepreciznost kod operacije oka može dovesti do teške invalidnosti - gubitka vida). • Nema krivičnog dela ako nema posledice (npr. nije vidjen prelom lobanje, data terapija za kontuziju mozga).

  14. Svakodnevni rad obavezuje lekare da ne zaborave odgovor na često postavljeno pitanje: Da li pogrešna dijagnoza spada u domen ovog krivičnog dela? Da, ako se dijagnoza postavi bez potrebnih pregleda i pretraga koje je trebalo obaviti u odnosu na zdravstveno stanje i kliničku sliku, a nije bilo objektivnih razloga da se isti ne učine.

  15. Nehat može biti svesni i nesvesni: Svesni nehat je kada je izvršilac krivičnog dela „...bio svestan da usled njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posledica ili je olako držao da će je moći sprečiti ili da ona neće nastupiti...“. Drugim rečima, svesni nehat se može poistovetiti sa preteranim samopouzdanjem. Nesvesni nehat kada izvršilac krivičnog dela „...nije bio svestan mogućnosti nastupanja zabranjene posledice, iako je prema okolnostima i svojim ličnim svojstvima bio dužan i mogao biti svestan te mogućnosti...“. Drugim rečima, nesvesni nehat se može poistovetiti sa stručnim neznanjem.

  16. DAVANJE LAŽNOG ISKAZA(čl. 335 KZRS) • U stavu 1 ovog člana je navedeno: „Svedok, veštak, prevodilac ili tumač, koji da lažan iskaz pred sudom, u disciplinskom, prekršajnom ili upravnom postupku ili u drugom zakonom propisanom postupku, kazniće se zatvorom do tri godine“. • U stavu 3 ovog člana je navedeno: „Ako je lažni iskaz dat u krivičnom postupku ili je dat pod zakletvom, učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina“. • U stavu 5 ovog čalana se navodi sledeće: „Učinilac koji dobrovoljno opozove lažan iskaz pre nego što se donese konačna odluka, može se osloboditi od kazne“.

  17. Neophodno je da svaki lekar i svaki zdravstveni radnik u celom svom radnom veku ima u vidu sledeće: Svaki pacijent je potencijalni tužilac. Svaki pojedinac koji zapamti ovu rečenicu dužan je da upamti i da: „Dužnost lekara nije da leči bolest nego obolelog.“ (A.P. Gromov, 1969.)

  18. HVALA NA PAŽNJI !

More Related