1 / 52

S tručni skup nastavnika/ca sociologije Zagreb,11. siječnja 2008.

Individualizacija identiteta i životni stilovi mladih u Hrvatskoj. S tručni skup nastavnika/ca sociologije Zagreb,11. siječnja 2008. Inga Tomić-Koludrović Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru.

nolcha
Download Presentation

S tručni skup nastavnika/ca sociologije Zagreb,11. siječnja 2008.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Individualizacija identiteta i životni stilovi mladih u Hrvatskoj Stručni skup nastavnika/ca sociologijeZagreb,11. siječnja 2008. Inga Tomić-Koludrović Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru

  2. ciljevi predavanja------------------------------------------------------1) ukazati na složenost razdoblja mladosti u svijetu globalizacije i sve bržih promjena2) usporediti mlade u Hrvatskoj s mladima u EUvažno mladi anticipiraju što će se događati s društvom

  3. mladi danas ------------------------------------------------------biti mlad u suvremenom društvu znači: a) biti uključen u potrošnju (ne i u rad)b) imati otvorene opcije u odnosu na budućnostistodobno  brojni rizici, nesigurnosti oko izbora opcija...

  4. mladi danas 2------------------------------------------------------A. Giddens  prva smo generacija koja živi u društvu radikalnih promjena“odbjegli svijet"društvo prepuno tjeskobe odgovor na nesigurnosti, fragmentiranosti, globalizaciju i sve dominantniju etičku prazninuindividualizacija identiteta i životnih stilova mladih

  5. mladidanas 3------------------------------------------------------ zašto individualizacija?problem suvremene individue nije više prilagodba pravilima i nužnost prihvaćanja vanjskih prisila nego : sposobnost da se unutar niza fragmentiranih iskustava izabere najbolja mogućnost norme se privatiziraju, moral se individualizira  važan je samo izbor vlastitog identiteta i životnog stila

  6. identitet------------------------------------------------------ prema sociološkoj tradiciji (G. H. Meada i C. H. Cooleya)nastaje u interakciji  između sebe i društvaIDENTITET/ SELF (vlastitost)= I + ME I – osobni identitet, JAME– socijalniidentitet, MENE

  7. SELF = IDENTITET------------------------------------------------------• dijalog između I i ME  nije fiksiran• način na koji se vidimo ~kako nas drugi videpovezuje subjekte i strukturu  individualno ili kolektivnoindividualni odluke : tijekom životakolektivni pripadnost : etnički, nacionalni ...

  8.  Bauman(2000) važnost ideje identiteta raste kada opada važnost tradicionalnih zajednica naslijeđene društvene pripadnosti (kolektivni identiteti)  sve manje važni  Beck (1986)  u 1. (jednostavnoj) modernosti individue temeljile identitet na kolektivnim izvorima klasi, naciji ili roduu 2. (refleksivnoj) modernosti slabe tradicionalni, kolektivni identiteti

  9. posljedica ------------------------------------------------------ koncept životnih stilova postaje važan  može odgovoriti na pitanje:”što se događa s mladima?” u suvremenim društvimau odnosu na prošlostmladi danas  pokazuju drukčiju ranjivost,ali i drukčiju kompetentnost

  10. mladi nova važnost nakon II svj. rata ------------------------------------------------------1950-te  suprostavljenje odraslima1960-te  kolektivni protesti1970-te  konzumerizam  produžena mladost industrija zabave okrenula se prema mladima1980-te  gubitak generacijskih specifičnosti  prvi pokušaji preispitivanja koncepta mladosti kao generacijske kategorije

  11. uzroci zamjene geracijskog identiteta novim pripadnostima ------------------------------------------------------1. nestajanjegeneracijskih pokreta 2. kriza školskih institucija(usmjerene na obrazovne, ne odgojne funkcije)3. multiplikacijski efektimedijskih slika o mladima kao potrošačima 4. gubitak vizije jedinstva svijeta5. novi odnosi s roditeljima i društvom

  12. 1990-te  redefiniranje koncepta mladosti preko životnih stilova ------------------------------------------------------ današnji  novimladi govore jezikom tijela, japanskih stripova, obojanom kosom, tetovažom, piercingom, sms porukama, glasnom glazbom

  13. novi mladi ------------------------------------------------------ u djetinjstvu satima sami boravili u kući uz računalo, Playstation i satelitske programe  u društvima u kojima svi nastoje što duže ostati mladi,oni koji su biološki mladi sve teže pronalaze odrasle osobe koje im mogu ponuditi jasne upute o načinima preuzimanja identiteta odraslosti

  14. ranjivost nove mladosti ------------------------------------------------------vidljiva u sve ranijem iniciranju u svijet alkohola, droge, seksa...diferencijacije se iskazuju krozizbor predmeta  nose značenje i porukuizgled  kriterij socijalnog odabira nove tržišne niše za mlade potrošače(“ekonomije identiteta“)

  15. slabi identiteti slabo socijalno druženje, slab osjećaj pripadnosti slabljenje želje za napretkom dugi moratoriji (produžena mladost) , življenje u sadašnjosti, izostanak planiranja konzumerizam slabi, fluidni, fragmentirani identiteti životni stilovi povećana empatija i međugeneracijski dijalog bogatstvo mogućnosti i mjesta za stjecanje iskustava težnja samorefleksivnost i autentičnosti mogućnost više stilova života široki prostori diskrecije i izgradnje sebe slabosti i snage nove mladosti

  16. tranzicijska postsocijalistička društvatakođer izložena globalnim trendovima----------------------------------strah od globalizacije-val novihnacionalizamau post-socijalističkim zemljama (Beck,1994.)kolektivističke vrijednostiatraktivnije nego vrijednosti "Europe pojedinaca/ki“

  17. postsocijalističke zemlje---------------------------------------- ovisne o kolektivističkim, etno-nacionalnim konceptimau susretu s globalizacijskim procesima očuvanje “naše autentičnosti“važno  nisu sve socijalističke zemlje imale isto iskustvo

  18. u Hrvatskoj, tranzicija ekonomskog sustava= manje neočekivana nego u drugim bivšim socijalističkim zemljama-------------------------------------------------- tijekom socijalizma Hrvatska bila dio Jugoslavije njena ekonomija imala elementetržišne ekonomijeod sredine 1960-ih

  19. - Jugoslavija je bila otvorena za uvoz proizvoda kulturnih industrija Zapada od početka 1950-ih

  20. - osim toga, razvila se i živa lokalna scena-pop kultura zapadnog stila bila u usponu posebice kasnih 1970-ih i 1980-ih

  21. sociološko istraživanje 1980-ih pokazalo da jepopulacija mladih u SZ dijelovima Jugoslavije (Slovenija i Hrvatska) prihvatila postmaterijalističke vrijednosti i postmodernu kulturu

  22. 1990-ih : promjena paradigme-------------------------------------------- homogenizacija i retraditionalizacija kulture kao posljedica rata na početku 1990-ih- osiromašenje, djelomična izolacija /intelektualna/

  23. u cijelom društvu promjena vrijednosti-----------------------------------------------materijalističke vrijednostiretradicionalizacijakolektivističke vrijednostihomogenizacija------------------------------------------------zaustavljen proces “promjene tipa mladih”(Ule,1989)

  24. vrijednosti i životni stilovi mladih? -----------------------------------------------1980-te : individualističke & postmaterijalističke1990s-te : ratna generacija2000-te :

  25. koncept životnog stila uključuje: ----------------------------------------------- ponašanje (potrošnja & slobodno vrijeme)orijentaciju (vrijednosti & identitet)resurse (ekonomske / status)

  26. vrijednosti i životni stilovi mladih 1990-ih ----------------------------------------------- roditelji = jedini izvor prihoda i prostora za životZapad : mammoni, sindrom Petra Pana /ekonomski isplativo, ali imaju vlastiti prostor/Hrvatska : tradicionalne vrijednosti u kući /prihvaćanje roditeljskih vrijednosti i modela/

  27. životni stilovi-----------------------------------------------sličnost Hrvatska / EU = samo djelomičnahipotetski model/kompiliran na temelju prethodnih empirijskih istraživanja životnih stilova i individualnih pokazatelja primijećenih u ponašanjima mladih/vs.hrvatska realnost empirijsko istraživanje

  28. hipotetski model životnih stilova- europska istraživanja ------------------------------------------------1. usmjereni na obitelj2. muški identificirani3. konvencionalni4. hedonisti5. usmjereni na temu / predmet6. donekle skeptični (“da, ali…”)7. ovisni8. u otporu, odbijaju.

  29. hipotetski model životnih stilova 2-----------------------------------------------1. usmjereni na obitelj :slažu se s roditeljima, posao + sigurnost, naglašavaju “normalnost”, pokušavaju iskoristiti to što su mladi2. muški identificirani:uzbuđenja, “klike”, završe školu  zarada + sigurni posaomladost kao vrhunac biografije♀ => važna obitelj, ♂ => skrbe za obitelj

  30. hipotetski model životnih stilova3-----------------------------------------------3. konvencionalni:obrazovanje+fakultet+zanimanje, siguran posao u kojem se može napredovati, mladost kao priprema za odraslost4. hedonisti:zabava, ističu se u gomili, važnost vanjskog izgleda, komunikativni, “tamo gdje je akcija”, posao => užitak, obostrano poštovanje s roditeljima.

  31. hipotetski model životnih stilova 4-----------------------------------------------5. usmjereni na temu / predmet:jedinstveni, kreativni; traže ljude koji slično misle; roditelji=odraslost=>materijalizam & konformnost; sadržajan posao; kritiziraju obrazovanje, ali im je važno; razvijaju alternativna ponašanja6. donekle skeptični (“da, ali…”):skepticizam.+ nesigurnost + strah zbog životnih prilika; važno = obrazovanje+fakultet+ zanimanje; drže svoje opcije otvorenima; usmjereni na “sada”; trenutne potrebe; “biti urban”

  32. hipotetski model životnih stilova 5-----------------------------------------------7. ovisni:otvoreni za prijedloge; + obaveze, - kompeticija; ugodni zaposlenici; ciljevi srednjeg dometa; roditelji donose odluke; razmišljaju o ciljevima i prilikama koje nisu iskoristili8. u otporu, odbijaju : distancirani; bez plana za budućnost, samo svakodnevica; subkulturni milje; izvanjsko=obrazovanje+fakultet+posao; čekaju da se nešto dogodi

  33. empirijski potvrđeni model životnih stilovaTomić-Koludrović / Leburić (2001.) --------------------------oslanja se na hipotetski model / 8 tipova /provedeno istraživanjeupitnikkvalitativni intervjui promatranjestrukturirani intervjuifokusne grupe

  34. a) izvorisociodemografski podaci, zanimanje roditeljab) slobodno vrijememjesta okupljanja, omiljena osoba s kojom provodi slobodno vrijeme,dužina vremena provedenog zajednoc) identitetponašanje, izgled, karakteristike interakcije, simbolički aspekti

  35. rezultati-------------------------------------------------empirijski rezultati hrvatskog istraživanja=/= hipotetski tipovi/Europski/- sličnosti/provođenje slobodnog vremena, fizički izgled/- ali i razlike /identitet, vrijednosti/

  36. 6 životnih stilova mladih/temeljeno na varijabli identiteta i provođenja slobodnog vremena/strelica doljehibridni identiteti-------------------------------------------------/pomiješani elementi idealnih tipova/

  37. Hedonisti-intelektualci- samouvjereni- brinu o vizualnom stilu- znaju što im se sviđa- rade ono za što misle da treba raditi - zdravlje, paze na prehranu

  38. slobodno vrijeme- orijentacija na visoku kulturu- idu u kazalište, galerije, muzeje- čitaju zahtjevne knjige- idu u dućane, ali i provode vrijeme kod kuće obavljajući kućanske poslove

  39. 2. Dominantno-pomodni- uvijek imaju pravi odgovor- dobro se nose s teškim situacijama- imaju kvalitete vođe- brzo donose odluke- napreduju u životu

  40. slobodno vrijeme- sport- čitaju auto-moto časopise- sauna, fitnes , jogging, aerobik- računala, igraju na karte- otmjeni restorani

  41. 3. Površno društveni- puno prijatelja- pozivaju ih na zabave- lako sklapaju nova prijateljstva

  42. slobodno vrijeme- usmjereni na akciju- idu u kafiće i diskoteke- telefoniraju s prijateljima- “lutanje” & shopping- igraju na karte- žele “život na visokoj nozi”

  43. 4. Tradicionalno obiteljski - radije slušaju druge kako pričaju, nego da sami govore - ne vole govoriti pred grupom ljudi- iznose svoje mišljenje, jedino ako se inzistira

  44. slobodno vrijeme- slušaju popularnu i narodnu glazbu- ostaju kod kuće- ručni radovi, pletenje- pomažu drugima (starijima, djeci)

  45. 5. Društveno angažirani- imaju osobine na kojima im drugi zavide- uvijek su korak ispred drugih- misle da mogu utjecati na živote drugih- jaki socijalni osjećaji za prilike drugih ljudi

  46. slobodno vrijeme- usmjereni na komunikaciju- razgovaraju s prijateljima, susjedima- brinu o drugima, usmjereni na obitelj- pomažu djeci i starijima- moraju biti angažirani bez obzira što rade

  47. 6. Usmjereni na dokolicu i pomodni- moraj biti prvi i najbolji u svemu- najekskluzivnije marke odjeće- posebna pozornost na zdravi život, pogotovo prehranu

  48. slobodnovrijeme- ne rade ništa- puno vremena provode u krevetu- zapravo ih nije briga što rade- slušaju narodnu glazbu

  49. sličnosti (Zapad)slobodno vrijemehedonistička orijentacijafizički izgled - moda---------------------------------------------razlike (Zapad)tradicionalni tip oslanjanja na obiteljmanje individualni & manje neovisni

  50. zaključak ------------------------------------------------------------identitet i životni stilovi sve dinamičniji manje predvidljivi, brzo promjenjivi i kontradiktorni formiraju se i transformiraju u odnosu na načine na koji su reprezentirani u kulturnom sustavu koji ih okružuje

More Related