8. Škola nije donijela godišnji plan i program rada u skladu s čl. 28. Zakona o odgoju.

1. STRUČNI SKUP RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA4. I 5. TRAVNJA 2011. GODINE U VODICAMA NAJČEŠĆI SLUČAJEVI POVREDA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

2. 1. Škola nije postupala prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09.) kad su obavljali poslove:upisa u školu i ispisa iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije; organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije; vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o učeničkim postignućima; poduzimanje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima; organizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima; izdavanje javnih isprava i drugih potvrda i upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu - zajednički elektronički upis ustanova (čl. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10., dalje: Zakon o odgoju).

3. Prema odredbi čl. 3. st. 3. Zakona o odgoju, škola je dužna postupati prema odredbama ZUP-a te donijeti rješenje - odluku koja mora sadržavati sve sastavnice propisane u čl. 98. ZUP-a (zaglavlje - naziv tijela s brojem i datumom rješenja, uvod, izreku, obrazloženje, uputu o pravnom lijeku, potpis ravnatelja i pečat škole), a rješenje se mora dostaviti roditeljima.

4. Na školu se primjenjuje Uredba o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj: 7/09.) i Pravilnik o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata (Narodne novine, broj: 38/88.).

5. Sva rješenja kojima se rješava o upisu i ispisu iz škole, o ocjenjivanju, pravu na polaganje razrednih ili predmetnih ispita, o zahtjevu za preispitivanje ocjene, o odobrenju naknadnog polaganja ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu, o izricanju pedagoških mjera, o oslobađanju od nastave tjelesne i zdravstvene kulture, moraju se u skladu s čl. 27. st. 2. Uredbe o uredskom poslovanju označiti kao UP/I za prvostupanjsko rješenje ili kao UP/II za drugostupanjsko rješenje.

6. 2. Roditelj učenika VII. razreda koji je navršio 15 godina života podnio je zahtjev za nastavak redovitog školovanja. Škola je odbila taj zahtjev bez donošenja rješenja. • Prema odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o odgoju osnovno obrazovanje je obvezno za svu djecu do petnaeste godine života, a prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o odgoju redoviti učenici upisuju prvi razred srednje škole u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina uz odobrenje Školskog odbora. Prema tome, nitko ne može siliti dijete da ide u redovitu osnovnu školu poslije navršene 15. godine života, ali to ne utječe na obvezu škole da mu omogući obrazovanje i u 16. godini života.

7. 3. Roditelj je podnio zahtjev za promjenu škole (čl. 25. st. 1. Zakona o odgoju). Škola je odgovorila da učenika ne mogu primiti. Škola nije provela upravni postupak niti je donijela rješenje o odbijanju zahtjeva za promjenu škole. To rješenje, u skladu s čl. 98. ZUP-a moralo je sadržavati zaglavlje (naziv i sjedište škole, klasifikacijsku oznaku i urudžbeni broj te mjesto i datum izdavanja), uvod (tko ga je donio, na temelju kojeg propisa i čijeg zahtjeva), izreku (što je odlučeno - riješeno), obrazloženje (kratak opis postupka i razloga donošenja rješenja), pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i otisak pečata s grbom Republike Hrvatske. Na kraju se može dodati kome i kako se dostavlja (dostavom, R. iliAR.).

8. 4. Škola je odobrila prijelaz učeniku iako nije donio prevodnicu iz čl. 25. st. 1. Zakona o odgoju i čl. 3. st. 1. t. 5. i čl. 29. Pravilnika o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (Narodne novine, broj: 32/10.).

9. 5. Škola nije donijela školski kurikulum iz čl. 28. st. 2. Zakona o odgoju čime je počinila prekršaj kažnjiv po čl. 151. st. 1. t. 1. Zakona o odgoju. • 6. Škola nije do 15. rujna tekuće školske godine donijela školski kurikulum u skladu s čl. 28. Zakona o odgoju. • 7. Škola nije kurikulum učinila dostupnim roditeljima i učenicima u pisanom obliku (čl. 28. st. 6. Zakona o odgoju).

10. 8. Škola nije donijela godišnji plan i program rada u skladu s čl. 28. Zakona o odgoju. • 9. Škola nije do 30. rujna tekuće školske godine donijela godišnji plan i program rada.

11. 10. Škola nije organizirala dopunsku nastavu za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju i u vrijeme kad je takav oblik pomoći učenicima potreban iz čl. 33. Zakona o odgoju i u skladu s Nastavnim planom za provedbu nastavnoga programa iz uvoda Nastavnog plana i programa rada za osnovnu školu (Narodne novine, broj: 102/06., str. 6722.) i brojem učenika u odgojno-obrazovanoj skupini propisanim u čl. 11. st. 5. Državnoga pedagoškog standarda (Narodne novine, broj: 63/08. i 90/10).

12. 11. Škola nije organizirala dodatnu nastavu za učenike koji u određenome nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet iz čl. 34. Zakona o odgoju i u skladu s Nastavnim planom za provedbu nastavnoga programa iz uvoda Nastavnog plana i programa rada za osnovnu školu (Narodne novine, broj: 102/06., str. 6722.) i brojem učenika u odgojno-obrazovanoj skupini propisanim u čl. 11. st. 4. Državnoga pedagoškog standarda (Narodne novine, broj: 63/08. i 90/10).

13. 13. Školanijeza svaku aktivnost iz čl. 38. Zakona o odgoju utvrdila detaljan program aktivnosti s ciljevima, načinom realizacije, vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja i načinom vrednovanja te zatražila pisanu suglasnost roditelja.

14. 14. Najčešći slučajevi u kojima škola nije osiguralauvjete za početak školske godine iz čl. 48. Zakona o odgoju su: škola nije osigurala sve učitelje, nije donijela stalni raspored sati rada, nije donijela ni uručila rješenja o zaduženjima učitelja. • Škola je promijenila organizaciju rada, a o tome nije pravodobno izvijestila roditelje, učenike ni ured državne uprave kako to propisuje odredba čl. 49. st. 5. Zakona o odgoju.

15. 15. Škole samovoljno pretvaraju radne u neradne dane suprotno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj: 33/96., 96/01., 13/02., 136/02. /pročišćeni tekst/, 112/05., 59/06. i 55/08.) i odredbama Pravilnika o kalendaru rada osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2010./2011. (Narodne novine, broj: 36/10.). • 16. Škole samovoljno skraćuju nastavne satove na 30 ili 40 minuta suprotno čl. 51. st. 4. Zakona o odgoju.

16. 17. Neke škole nisu osigurale uvjete da knjižnica udovoljava uvjetima koji su propisani Standardom za školske knjižnice (Narodne novine, broj: 34/00.) u pogledu prostora, knjižnog fonda i radnog vremena stručnog suradnika knjižničara (čl. 55. Zakona o odgoju).

17. 18. Česti su slučajevi da škola nije surađivala s centrima socijalne skrbi jer ih nisu izvješćivali ili ih nisu pravodobno izvješćivali o socijalnim problemima i pojavama u učenika (čl. 57. i 67. Zakona o odgoju). • 19. Školski odbor nije po propisanom postupku donio etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti (čl. 58. st. 1. Zakona o odgoju).

18. 20. Školski odbor nije donio kućni red ili donošenje kućnog reda nije skladu s propisanim postupkom (čl. 58. st. 2. Zakona o odgoju). • 21. Često škole ne osiguravaju ostvarenje prava učenika: pravo na savjet i pomoć; pravo na poštovanje njegova mišljenja; pravo na pomoć drugih učenika; pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, ravnatelju i školskom odboru (čl. 61. st. 1. Zakona).

19. 22. Škole ne izvršavaju svoje dužnosti iz čl. 67. Zakona o odgoju, a posebno nisu stvarale uvjete za mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika, nisu sprječavale neprihvatljive oblike ponašanja, nisu osigurale uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju, nisu pratile socijalne probleme i pojave u učenika niti su poduzimale mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadležnim tijelima, a nisu pružale savjetodavni rad učenicima.

20. 23. Roditelj se žalio na ocjenu iz vladanja koju je utvrdilo razredno vijeće. Škola je žalbu odbila. • U čl. 73. st. 1. Zakona propisano je da razrednik na temelju praćenja tijekom polugodišta i nastavne godine utvrđuje ocjenu iz vladanja pa je inspektor morao narediti poništenje tako utvrđene ocjene iz vladanja. • Bez obzira na odredbu čl. 15. st. 6. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 112/10.), koja propisuje da razrednik zaključuje ocjenu vladanja učenika uz mišljenje razrednoga vijeća, ocjenu iz vladanja utvrđuje uvijek razrednik, a ne razredno vijeće.

21. 22. Škole ne izvršavaju svoje obveze iz čl. 70. Zakona o odgoju jer ne prijavljuju kršenje prava učenika. • Posebno bih želio skrenuti pažnju na obvezu škole da prijavi svaki oblik nasilja u obitelji za koji sazna obavljajući posao učitelja, stručnog suradnika ili razrednika. • Definicija nasilja u obitelji propisana je u čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj: 137/09.). • Obveza prijavljivanja nasilja u obitelji državnom odvjetništvu ili policiji propisana je u čl. 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Prema čl. 21. tog zakona osoba u školi koja ne prijavi policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji kaznit će se novčanom kaznom od najmanje 3.000,00 kuna.

22. 23. Roditelj se žalio na ocjenu iz vladanja koju je utvrdilo razredno vijeće. Škola je žalbu odbila. • U čl. 73. st. 1. Zakona propisano je da razrednik na temelju praćenja tijekom polugodišta i nastavne godine utvrđuje ocjenu iz vladanja pa je inspektor morao narediti poništenje tako utvrđene ocjene iz vladanja. • Bez obzira na odredbu čl. 15. st. 6. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 112/10.), koja propisuje da razrednik zaključuje ocjenu vladanja učenika uz mišljenje razrednoga vijeća, ocjenu iz vladanja utvrđuje uvijek razrednik, a ne razredno vijeće.

23. 24. O zahtjevu učenika ili roditelja učiteljskom vijeću da preispita zaključnu ocjenu, škola nije provela upravni postupak niti je izdala rješenje - odluku o zahtjevu, već je odluku samo priopćila učeniku ili roditelju (čl. 76. u svezi s čl. 3. st. 3. Zakona o odgoju).

24. 25. Roditelj je podnio zahtjev za izuzeće člana povjerenstva iz čl. 76. st. 4. Zakona o odgoju. Škola nije provela upravni postupak niti je donijela odluku o usvajanju ili odbijanju zahtjeva roditelja za izuzećem pojedinog člana ispitnog povjerenstva. • Roditelj ima pravo tražiti izuzeće pojedinih članova ispitnog povjerenstva prema odredbama čl. 24. st. 3. ZUP-a. • Prema odredbi čl. 24. ZUP-a, o izuzeću učitelja odlučuje ravnatelj, a o izuzeću ravnatelja tijelo utvrđeno statutom škole.

25. Protiv zaključka o izuzeću nije dopuštena žalba. • Međutim, protiv zaključka kojim se odbija izuzeće dopuštena je žalba, ali uz žalbu protiv rješenja o glavnoj stvari. • Škola mora donijeti drugostupanjsku odluku - rješenje o zahtjevu roditelja, a u pouci o pravnom lijeku u skladu s čl. 24. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 53/91., 9/92. i , a od 1. 1. 2012. godine Narodne novine, broj: 20/10.) navesti: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor tužbom kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dostave.

26. 26. O zahtjevu roditelja za polaganje predmetnih ili razrednih ispita škola nije provela upravni postupak niti je donijela i uručila rješenje (čl. 77. Zakona o odgoju), a što je bila dužna učiniti.

27. 27. Roditelj učenika tražio je odobrenje za polaganje predmetnih ispita jer je učenik izostao više od 200 sati. Škola je odbila zahtjev uz obrazloženje da je izostao više sati neopravdano. • U skladu s odredbom čl. 77. st. 1. i 3. Zakona o odgoju učenik koji zbog opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta, upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita zbog razloga i po postupku određenom u statutu škole. • Školi je naređeno da provede postupak, donese rješenje i uruči ga odnosno dostavi roditelju učenika.

28. 28. Škola nije provela upravni postupak i donijela rješenje o privremenom ili trajnom oslobođenju učenika od sudjelovanja u određenoj aktivnosti (čl. 80. Zakona o odgoju).

29. 29. Škola ne izriče pedagoške mjere (čl. 84. Zakona o odgoju) iako je zbog povreda dužnosti i neispunjavanja obveza (pohađanje obveznog dijela programa, pridržavanje pravila kućnog reda, ispunjavanje uputa učitelja - nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i drugih zaposlenika, čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava iz čl. 61. st. 2. Zakona o odgoju) i nasilničkog ponašanja bila dužna izricati pedagoške mjere.

30. 30. Škola izriče pedagošku mjeru “usmena opomena”. Pedagoške mjere propisane su u čl. 84. Zakona o odgoju pa škola ne može izricati druge mjere. • 31. Škola izriče kao pedagošku mjeru “premještaj učenika” u drugi razredni odjel ili u drugi turnus. • 32. Škole izriču pedagoške mjere “zabrane” odlaska na poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan sjedišta škole (izleti, ekskurzije i dr).

31. 32. Ravnatelj ne nadzire zakonitost žalbenog postupka po žalbi roditelja učenika na izrečenu pedagošku mjeru (čl. 86. Zakona o odgoju) pa se postupak nepotrebno odugovlači ili se uopće ne provodi.

32. 33. Škola nije upisana u sudski registar Trgovačkog suda (čl. 2. Zakona o ustanovama, Narodne novine, broj: 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08., čl. 24. Zakona o sudskom registru, Narodne novine, broj: 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07. i 91/10., odredbe Pravilnika o načinu upisa u sudski registar, Narodne novine, broj: 114/10.) odnosno nije upisana ovlast i granice ovlasti ravnatelja za zastupanje u sudski registar (čl. 24. st. 2. t. 5. Zakona o sudskom registru i odredbe Pravilnika o načinu upisa u sudski registar i čl. 92. st. 5. Zakona o odgoju).

33. 34. Stručni suradnik knjižničar nije imao propisanu razinu obrazovanja. • U čl. 100. st. 4. Zakona o odgoju propisano je da su stručni suradnici: pedagog, psiholog, knjižničar i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. • Prema odredbi čl. 105. st. 12. Zakona o odgoju, poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. • Stručnom suradniku - knjižničaru koji ima višu stručnu spremu zabranjen je rad jer stručni suradnik - knjižničar mora imati i vrstu i razinu obrazovanja propisanu Zakonom.

34. Napominjem da je donesen Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine broj: 28/11.) koji u čl. 3. st. 3. propisuje nove uvjete za zvanje diplomirani knjižničar:

35. - završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili

36. - završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te • - položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.

37. Prema tome, sada je rok tri godine za stjecanje 60 odnosno 30 ECTS bodova, a ne pet godina za završetak dopunskog studija knjižničarstva kao što je bilo propisano prije stupanja na snagu Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.

38. 36. Škola je dužna donijeti rješenje o ukupnim tjednim obvezama učitelja i stručnih suradnika u skladu s čl. 104. st. 1. Zakona o odgoju i s poukom o pravnom lijeku uručiti odnosno dostaviti radniku. Radnik može podnijeti školskom odboru zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana na temelju čl. 118. st. 1. t. 7. Zakona o odgoju, a ako ne bude zadovoljan odlukom školskog odbora može tražiti i sudsku zaštitu u skladu s odredbama čl. 129. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 147/09.). • Iako rad iznad norme nije “pravi” prekovremeni rad iz čl. 45. Zakona o radu, škole su dužne obavijestiti prosvjetnu inspekciju o radu iznad norme. • 33. Ravnatelj nije podnio obrazloženi prijedlog školskom odboru za donošenje odluke o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti (čl. 113. Zakona o odgoju).

39. 37. Škola je zapošljavala nove radnike, a prethodno nije tražila suglasnost Ministarstva.

40. 38. Škola je zapošljavala nove radnike umjesto umirovljenih radnika bez prethodne suglasnosti Ministarstva unatoč pisanom upozorenju državnih tajnika, KLASA: 120-08/09-01/00044, URBROJ: 533-03-09-0040 od 2. studenoga 2009. godine.

41. 39. Ravnatelj nije tražio ni dobio suglasnost školskog odbora u skladu čl. 114. Zakona o odgoju, već je sam donio odluku o redovitom otkazu ugovora o radu - poslovno uvjetovani otkaz, a pri odlučivanju nije vodio računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, te poslije 1. siječnja 2010. godine i o invalidnosti radnika (čl. 107. st. 3. Zakona o radu).

42. 40.Ravnatelj je na početku školske godine 2010./11. odjavio sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja učiteljicu koja je imala pravo raditi do 31. kolovoza sljedeće godine jer je navršila 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža tek u rujnu 2010. godine.

43. 40. Ravnatelji nisu podnosili zahtjev za suglasnošću (dakle u pisanom obliku) predsjedniku školskog odbora za zasnivanje i raskid radnog odnosa s podacima odlučnim za davanje suglasnosti (postupak iz čl. 107. Zakona o odgoju, natječaj, pristigle ponude, predloženi kandidati, ispunjavanje uvjeta odnosno postupak propisan u čl. 107. do 115. i čl. 149. Zakona o radu).

44. 41 Škole su zasnivale radni odnos na određeno vrijeme dulje od 60 dana i na neodređeno radno vrijeme bez suglasnosti školskog odbora. • 41. Zasnivan je radni odnos na određeno i na neodređeno vrijeme s osobama koje nisu udovoljavale uvjetima za učitelja u pogledu vrste i razine obrazovanja, a bilo je osoba koje su ispunjavale uvjete iz čl. 105. st. 6. Zakona.

45. 41. Imali smo slučajeva da su škole iskazivale prestanak potrebe za radom radnika s više od 30 godina radnog staža kod istog poslodavca, iako je u školi bilo mlađih radnika i s manje godina radnog staža pa smo morali zahtijevati poništenje odluke o utvrđivanju prestanka potrebe za radom radnika.

46. Škole su dobile obavijest državnih tajnika, KLASA: 120-08709-01/00044, URBROJ: 533-03-09-0032 od 2. rujna 2009. godine, po kojoj bez pisane suglasnosti ministarstva ne mogu donijeti odluku o otkazu ugovora o radu koji ima za posljedicu isplatu povlaštene otpremnine iz čl. 47. st. 3. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj: 115/10.).

47. Na žalost, uglavci o otpremninama i povlaštenim otpremninama ne odnose se na ravnatelje škola prema izričitoj odredbi iz čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju (Narodne novine, broj 92/10.) i na temelju čl. 48. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

48. 42. U čl. 130. st. 2. Zakona o radu propisano je da je poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uza zaštitu dostojanstva radnika. • Propust poslodavca predstavlja teži prekršaj poslodavca kažnjiv prema čl. 293. st. 1. t. 28. Zakona o radu.

49. Upozoravam vas na i na odredbu čl. 34. st. 6. i 7. Zakona o radu koja propisuje da je u školi koja zapošljava najmanje 20 radnika ravnatelj dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se osobni podaci radnika, obrađuju li se i koriste te dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom uz uvjet da ta osoba mora uživati povjerenje radnika.

50. 43. Škola nije obavijestila sve kandidate o izabranom kandidatu po natječaju. U čl. 25. st. 4. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj: 115/107.) ugovorena je obveza poslodavca (ravnatelja škole) da na isti način i u istom roku obavijesti sve kandidate o rezultatima natječaja.