1 / 19

Četvrto predavanje:

Četvrto predavanje:. Čitanje identiteta u postkolonijalnom ključu: pojedinačni, grupni i nacionalni identitet (između Orijenta i Okcidenta). 1. Identitet i književnost. Problem identiteta veznan uz pitanje jastva: Je li JA u tekstu osoba, djelatni subjekt ili akter, aktant radnje.

muriel
Download Presentation

Četvrto predavanje:

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Četvrto predavanje: Čitanje identiteta u postkolonijalnom ključu: pojedinačni, grupni i nacionalni identitet (između Orijenta i Okcidenta)

  2. 1. Identitet i književnost • Problem identiteta veznan uz pitanje jastva: • Je li JA u tekstu osoba, djelatni subjekt ili akter, aktant radnje. • Kakav je odnos između JA u tekstu i autora? • Je li JA u tekstu proizvedeno (konstrukt) ili je dio svijeta djela kao reprezentacije stvarnosti (dano)? • Treba li JA u tekstu razumijevati kroz pojedinca ili kroz društvo?

  3. 2. Culler: četiri temeljne niti moderne misli • Odnos DANOSTI i POJEDINCA: JA kao nešto unutrašnje i jedinstveno što prethodi činovima. • Postoji unutrašnja jezgra koja se izražava činom ili djelom. • Odnos DANOSTI i DRUŠTVA: JA je određen društvenim značajkama i podrijetlom. • Određenost spolna, nacionalna, grupna, rodna. • Odnos POJEDINCA i PROIZVEDENOSTI: JA postaje ono što jest svojim pojedinačnim činovima.

  4. 3. Culler: četiri temeljna odnosa ... ii. • Spoj DRUŠTVENOG i PROIZVEDNOG. • JA postajem ono što jesam kroz različite subjektne položaje koje zauzimam (kao šef, profesor, konzul). • MODERNISTIČKA TRADICIJA: • JA kao individualni subjekt (pojedinac) i kao danost. • JEZGRA koja se izražava riječju i djelom. TEORIJA NE OSPORAVA SAMO OVO MODRENISTIČKO POLAZIŠTE, već i prvotnost samog subjekta, njegovo pred-diskursno stanje.

  5. 4. Pitanje subjekta Michel Foucaut: • Subjekt – izbačen iz središta s obzirom na forme njegova jezika, pravila djelovanja i igru oblikovanja njegova mitskog i imaginarnog iskustva. • Subjekt kao proizvod preklopljenih psihičkih, seksualnih i jezičnih mehanizama (psihoanaliza), • Subjet kao određenost klasnim položajem (marksizam) • Utjecaj društvenih konstrukta rodnih uloga (feministička kritika), • Pitanje subjekta kao člana grupe, njegova povlaštenost ili subalternost (postkolonijalna teorija).

  6. 5. Mjesto subjekta • Subjekt kao ‘djelatna ovlast’ i subjekt kao ‘svjesni subjekt’ • Ako je subjekt isto što i svjesni subjekt, tada nismo svjesni za posljedice našeg čina koji nismo svjesno izabali. • Ako subjekt kao djelatna ovlast uključuje i nesvjesno, priziva se odgovornost za one događaje i strukture koje nismo naročito htjeli. • Izabire li ja ‘slobodno’ ili je u izboru determinirano?

  7. 6. Subjekt i postkolonijalna teorija • Složena struktura odnosa moći između pojedinaca kao djelatnih subjekata i moći društvenih i diskurzivnih struktura. • Koja je djelatna ovlast ‘subalternih’ (potlačenih) skupina, domorodaca, razvlaštenih, marginaliziranih, drugih? Važna pitanja: • Kako se diskurzivno od domaćeg stanovništva stvara subalterna skupina? • Koje su djelatne ovlasti tih marginilaziranih pojedinaca u odnosima (kolonijalnih) diskurzivnih struktura?

  8. 7. Biti subjektom: književnost i identitet • Kakav je odnos između indvidualnosti pojedinca i identiteta kao člana neke grupe? • Subjekt je akter, onaj koji djeluje, ali istovremeno je podvrgnut (subjected). • Biti subjektom znači biti podvgnut različitim režimima. KNJIŽEVNOST I IDENTITET: • Stvaraju li likovi svoju sudbinu ili je podnose? • Odnos individualnosti i grupnog identiteta.

  9. 8. Individualni i grupni identitet • Književna djela prezentiraju pojedince: borba za identitet je borba između pojedinaca ili borba pojedinca i grupe. • Aporija: likovi djeluju da postanu onime što se zatim pokaže kao njihova prava narav. • Modernizam: esencijalno jastvo – identitet kao osnova, čak i uzrok postupaka. • Romani o grupnim identitetima: istražuju kako zahtev grupnog identiteta ograničuje mogućnosti pojedinca (što znači biti ženom, npr).

  10. 9. Književnost kao činitelj konstrukcije identeta • Književna djela potiču identifikaciju s likovima, • Djela nam se intencijski obraćaju tako da zahtijevaju identifikaciju, a identifikacija stvara identitet. • Postajemo to što jesmo poistovjećujući se s osobama o kojima čitamo. • Doživljavanje života kao romana: kvarenje mehanizmom identifikacije ili posredovanje neproživljenog iskustva.

  11. 10. Reprezentacija i/ili proizvodnja • Zapleti koji nam kazuju kako biti osobom, muškarcem ili ženom, • Proizvodnja identiteta:identitet zadobiven ljubavlju i smješten u sferi doma a ne društva. • JA: onaj kojeg se nalazi u ljubavi i odnosima s obitelji, proizvod osamnaestog i devetnestog stoljeća. • Proizvodnja stvarnosti: identitet koji prethodi žudnji (identitet kao neuspjeh: ne postajemo ono što bismo trebali biti)

  12. 11. Grupni identitet • Teorijski prijepori: poželjnost i politička korisnost raznih poimanja identiteta. • Mora li postojati nešto esencijalno što članovi grupe dijele? Što ih uvjetuje kao grupu? • Je li grupni identitet dano ili kontingeno savezništvo (potlačeni narod stječe identitet suprostavljanjem ugnjetavaču). • Pitanje ‘čvrstih’ identiteta (žene, indijanci, Hrvati; grupe definirane narodnošću, rasom, rodom) • Odnos prema nesvjesnom i podvojenom subjektu.

  13. 12. Dvije razine djelovanja grupnog identiteta • Subalterne skupine djeluju kao djelatni subjekti, bez obzira koliko je njihov okvir određen kolonijalnim diskurzom. • Dva prikaza (reprezentacije) djeluju na različitim razinama: • Identitet grupe u okviru razlike kao vrijednosti, • Okvirni diskurzivni elementi koji zadaju prostor subjekta. • PROBLEM IDEOLOGIJE.

  14. 13. Ideologija i identitet • Tri okvirna pojma: kanon, nacija i nacionalna književnost. • Subjekt književnog djela uvijek je uokviren unutar određenog kanona i nacionalne književnosti. • Važna je ideološka komponenta uokviravanja identiteta unutar kanona i pojma nacije. • Kako se odrediti prema književnim djelima ‘između’ čvrstih uokvirenja?

  15. 14. Problem ideologije • Što je ideologija? TERRY EAGLETON: • Ideologija kao proces proizvodnje znakova, značenja i vrijednosti u društvenom životu. • Ideologija kao skup ideja karakterističnih za neku društvenu skupinu. • Ideologija kao ideje koje sudjeluju u legitimizaciji moći dominantne skupine. • Ideologija kao podudaranje ili srastanje diskursa i moći.

  16. 15. Osnovne funkcije ideologije • Unifikacija – ideologija pridonosi jednoobraznosti i prihvaćanju jednakih mjerila, • Orijentacija na akciju, • Legitimizacija – ideologija opravdava postojeći ili mogući poredak, • Univerzalizacija – ideologija formira kategorije pod kojima objedinjuje sve pripadnike određene skupine, • Naturalizacija – ideologija svoje konstrukte prikazuje kao prirodne datosti.

  17. 16. Modernizam i postmodernizam • Modernističko i postmodernističko shvaćanje identiteta: • Modernizam: cjelovitost konstrukta i ideološki utemeljena stabilnost, • Postmodernizam: fragmentalizacija. • Unutar fragmentalizacije prisutna je politika reprezentacije (Stuart Hall). • Dolazi do raspadanja velikih priča i ironizacije stabilnih položaja subjekta (u svijetu i tekstu). • Shvaćanje identiteta kao heterogene i promjenjive konstrukcije novijeg je datuma.

  18. 17. Konstrukcija nacije • Čitava povijest književnosti predstavlja širok raspon modela koji govore o konstrukciji identiteta. • BENEDICT ANDERSON: nacija kao najpoznatija kulturna tvorba i pojavni oblik kolektivnog identiteta. • Nacija kao zamišljena politička zajednica. • Umjetna konstrukcija, skup značenja konstruiran pod određenim uvjetima. • Ključno mjesto novina i romana u konstrukciji nacije. • Pučki entuzijazam vs. Imperijalizam kao nacionalna ideologija. • Drugi val nacionalizma – reakcija na globalni imperijalizam.

  19. 18. Identitet kao imaginarno konstruirana kategorija ideologije • Edward Said: jedan od najkopleksnijih stereotipiziranih konstrukcija – Orijent. • Ekspanzija: europska istraživanja omogućava da i drugi postanu svjesni islama, • Povijesno komparativno proučavanje – tendencija u znanosti po kojoj se nastojalo europsku kulturu prikazati u usporedbi s dugima kako bi se jasnije očitovala njena veličina, • Suosjetljivost – svijest o različitost svake kulture i nastojanje da se upoznaju do granice razumijevanja, • Klasifikacija – potreba da se prirodne i društvene pojave razvrstaju u grupe (stereotipi o krutim Azijatima itd.)

More Related