slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
VOLONTERI u p alijativno j skrbi PowerPoint Presentation
Download Presentation
VOLONTERI u p alijativno j skrbi

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 31

VOLONTERI u p alijativno j skrbi - PowerPoint PPT Presentation


  • 63 Views
  • Uploaded on

VOLONTERI u p alijativno j skrbi. Volonterstvo.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'VOLONTERI u p alijativno j skrbi' - moke


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
volonterstvo

Volonterstvo

volontiranje je dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi

priznaju se samo troškovi nastali u vezi s volontiranjem te

džeparac za putovanja max. do iznosa dnevnica državnih službenika

ima cijeli niz pozitivnih učinaka na pojedinca - usavršavanje određenih vještina, stjecanje pouzdanja i samopoštovanja, održavanje aktivnosti, morala

u svijetu je izuzetno priznato, vrednovano i traženo, te je vrlo značajna i poželjna preporuka za svako daljnje zapošljavanje

zakonski okviri

Zakonski okviri

zakon o volonterstvu NN 58/07

etički kodeks volontera NN 55/08 propisuje pravila ponašanjavolontera, organizatora volontiranja i korisnika volontiranja

organizatori volontiranja mogu biti:

udruge, zaklade, fundacije

sindikati, turističke i vjerske zajednice

javne stanove, državna tijela

tijela jedinica lokalne i područne samouprave

volonteri mogu biti:

nekažnjavane osobe starije od 15 godina (mlađe osobe samo uz suglasnost zakonskog zastupnika)

poslovno sposobneosobe

palijativna skrb
Palijativna skrb

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i porodice, suočavajući se s problemima koji prate bolesti koje ugrožavaju život kroz prevenciju i otklanjanje patnje putem ranog otkrivanja i nepogrešive procene i lečenja bola i drugih problema: fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.

(Svjetska zdravstvena organizacija 2002)

Termin “bolest koja ugrožava život” odnosi se na pacijente sa aktivnom, progresivnom, uznapredovalom bolešću za koje je prognoza ograničena.

palijativna skrb1
Palijativna skrb

Palijativna skrb podrazumijeva filozofiju skrbi o pacijentu/porodici i samu uslugu palijativne skrbi. Podrazumeva period od dijagnoze bolesti do kraja perioda žalosti zbog gubitka člana porodice.

vode i principi
Vodeći principi:
  • Pruža otklanjanje bola i drugih simptoma
  • Afirmira život i gleda na smrt kao na normalan proces
  • Objedinjuje psihološke i duhovne aspekte brige o pacijentu
  • Nudi sistem podrške i pomoći pacijentima
  • Nudi sistem podrške i pomoći porodici
  • Timski pristup
  • Poboljšanje kvalitete života
  • Može se primijeniti u ranom stadiju
  • Uključuje istraživanja
palijativna skrb2
Palijativna skrb

Palijativna skrb je po svojoj prirodi interdisciplinarna

  • Interdisciplinarni model

Pacijent i porodica u fokusu

Koordinirano zbrinjavanje

Palijativna skrb teži unapređenju kvaliteta života

Tradicionalni medicinski model

Bolest u fokusu

Često izostaje procjena drugih simptoma osim fizičkih

Zbrinjavanje je epizodno, nekoordinirano i fragmentirano

grupe bolesti i stanja
Grupe bolesti i stanja
  • Maligni tumori (2006, 19,7% drugi uzrok umiranja),
  • Bolesti srca i krvnih žila (2006, 57,3% vodeći uzrok umiranja)
  • Šećerna bolest, jedna od najčešćih nezaraznih bolesti, uz komplikacijepeti vodeći uzrok smrti (6,7% populacije boluje)
  • Opstruktivne bolesti pluća, čest uzrok onesposobljenosti i četvrti uzrok umiranja
  • HIV/AIDS
  • Saobraćajne nesreće i traumatizam (2006, 63.954 saobraćajnih incidenata,18.411 osoba onesposobljeno od kojih 25,95% teškim telesnim povredama )
  • Mišićne i neurodegenerativne bolesti
tim za palijativnu skrb
Tim za palijativnu skrb

Na primarnom nivou zdravstvene zaštite tim za palijativnu skrb čine:

  • Doktor medicine – specijalist opće medicine
  • Medicinska sestra
  • Patronažna sestra
  • Fizoterapeut
  • Socijalni radnik

Širi tim:

  • Psiholog / psihijatar
  • Svećenik
  • Volonter
tko su volonteri u palijativnoj skrbi
Tko su volonteri u palijativnoj skrbi?

Volonter u palijativnoj skrbi je netko tko:

  • Ima minimum25 godina (preporuka; ne smije imati manje od 18 godina)
  • Minimum 1 godina je prošla otkad se desio smrtni slučaj u bliskom okruženju
  • Osoba ne boluje od teške bolesti
  • Može podnijeti psihički teret
  • Dobija odgovarajuću obuku i kontinuiranu podršku od profesionalaca
  • Druželjubiv
  • Ponaša se prirodno u društvu na smrt bolesne osobe
  • Želi unijeti novu kvalitetu u svoj život i živote ljudi koje posjećuje
  • Ima završen osnovni tečaj pomoći (preporuka)
  • Važan dio tima za palijativnu skrb
potrebne kvalitete volontera
Potrebne kvalitetevolontera
  • Stručnost/neophodne kvalifikacije
  • Organizatorske sposobnosti
  • Karakteristike ličnosti
kvalifikacije volontera u palijativnoj skrbi
Kvalifikacije volonterau palijativnoj skrbi
  • Volonteri prije angažiranja na poslovima palijativne skrbi trebaju popuniti upitnika i obaviti skrining-intervju sa osobom zaduženom za organiziranje volontiranja
  • Završen odgovarajući trening za volontere u palijativnoj skrbi
karakteristike volontera u palijativnoj skrbi
Karakteristike volontera u palijativnoj skrbi
  • Jasna motivacija za volontiranje u palijativnoj skrbi
  • Psihičko zdravlje
  • Emocionalna zrelost i samopouzdanje
  • Integritet i neutralnost
  • Sposobnost da se izgradi veza/odnos
  • Otvorenost i prihvaćanje
  • Jačanje autnomnosti
  • Prilagodljivost promjenama potreba palijativnog pacijenta ili njegove porodice
  • Spremnost da se posveti određeno dogovoreno vreme (recimo 3 ili 4 sata tjedno)
  • Sposobnost za timski rad i prihvaćanje kritike
volonteri u palijativnoj skrbi pru aju
Volonteri u palijativnoj skrbi pružaju
  • Praktičnu pomoć
  • Druženje
  • Utjehu
  • Suosjećanje
podr ka volontera pali j ativno m pacijent u obuhva a sl j ede e
Podrškavolontera palijativnompacijentu obuhvaća sljedeće
  • Pažljiva prisutnost, “biti tu”
  • Razgovori
  • Davanje informacija i pomoć u uspostavljanju mreže njege i skrbi(uuskoj suradnji s koordinatorom i drugim profesinalnim suradnicima)
  • Zajednička šutnja
  • Aktivnosti (čitanje naglas, igranje društvenih igara, na zahtjev i molitva)
  • Biti prisutan i pratiti porodicu u periodu žalosti
podr ka volontera pali j ativno m pacijent u obuhva a sl j ede e1
Podrškavolontera palijativnom pacijentu obuhvaća sljedeće
  • Pomoć pri kretanju po kući i pri odlascima do toaleta
  • Transport pacijenata na zakazane preglede, sastanke...
  • Praćenje pacijenata pri izlasku u šetnju
  • Pomoć pri kupovini, nabavci
  • Obavljanje sitnih poslova
  • Priprema napitaka i lakih obroka
  • Rasterećenje porodice - davanje njegovatelju vremena da se odmori time što ćega volonter odmijeniti u brizi o pacijentu
to volonteri u palijativnoj skrbi ne treba ju ne smiju rad iti
Što volonteri u palijativnoj skrbi ne trebaju/ ne smiju raditi
  • Ne smiju pružati usluge medicinske skrbi
  • Ne smiju donositi odluke vezane za terapiju
  • Ne smiju mijenjati doze lekova
  • Ne trebaju raditi veliko spremanje / čišćenje stana
  • Ne trebaju spremati glavne obroke
  • Ne trebaju vršiti intimno toaletiranje
  • Ne trebaju podizati/pomicati pacijenta, iako mogu asistirati
  • Ne smiju učestvovati u donošenju testamenta ili ugovora o doživotnom izdržavanju
ciljevi podr ke
Ciljevi podrške
  • Odgovarajuće ponašanje – odnos podrške i povjerenja koji pomaže pacijentu da izgradi zdrav odnos prema svom stanju i vodi ga u
  • Dostojanstveno umiranje - ono u kojem pacijent uz pomoć njegovatelja zadržava određeni stupanj autonomije i učestvuje u razrješenju eventualnih preostalih konflikata i pitanja
  • Odabrana smrt – ona koju bi pacijent izabrao kad bi imao izbor; ona u kojoj je agonija minimalna, konflikti su razriješeni ili umanjeni, a ponašanje je kontrolirano. Pacijent prihvaća i očekuje smrt pristajući - iako sjetno - da umre
sv ij est o ivotnom ciklusu
Svijest o životnom ciklusu
  • Djeca predškolskog uzrasta od 3 do 6 godina smrt vide kao privremeno odsustvo (poput spavanja)
  • Djeca školskog uzrasta doživljavaju smrt kao konačnu realnost; ipak smatraju da se to dešava starijim ljudima, a ne njima
  • Adolescenti su već sposobni shvatiti smrt kao ji konačnu, iako još uvijek ne prihvaćaju neizbežnost vlastite smrti
  • Odrasli imaju jasnu svijest o vlastitoj smrtnosti i zato se kod njih javljaju fenomeni kao što je strah od smrti
naj e i strahovi vezani za smrt
Najčešći strahovi vezani za smrt
  • Strah od fizičkog propadanja i izobličenja
  • Strah od gubitka autonomije
  • Strah da će se biti na teretu
  • Strah od razočaravanja porodice, prijatelja i kolega
  • Strah od suočavanja s nepoznatim
  • Strah od napuštenosti, bola i nedostatka daha
faze umiranja i alosti
Faze umiranja i žalosti

Faze umiranja(Elizabeth Kubler Ross)

  • Neprihvaćanje
  • Emocije i otpor
  • Bijes, osećaj krivice
  • Depresija, nada
  • Prihvaćanje i rastanak
faze umiranja i alosti1
Faze umiranja i žalosti

Faze žalosti (Verena Kast)

  • Neprihvaćanje
  • Burne, kaotične emocije: ”pregovori” o preživljavanju
  • Tražiti-pronaći-razdvojiti se: naučiti kako da živiš sa gubitkom
neprihva anje
Neprihvaćanje
  • Kad se osobi saopći dijagnoza ili istinu otkrije sama, doživljava fazu ŠOKA koju karakterizira neprihvaćanje. Reagira iz iluzije o zdravlju i dobrom stanju: “Mora da je doktor pogriješio. Ne, to nije moguće!” Ova reakcija pomaže da savlada šoki da se pripremi.
  • U kasnijem stadiju često imamo izolaciju osjećaja (priča o zdravlju, bolesti, smrti kao da s tim nema veze).
  • ŠOK i kod porodice (zatvaranje očiju pred umiranjem)

VAŽNO: DA SE OSOBA KOJA JE UZ SAMRTNIKA SUOČI S VLASTITOM SMRĆU I UMIRANJEM AKO ŽELI BITI UZ SAMRTNIKA.

burne emocije
Burne emocije

Umiruća osoba preplavljena je valom osjećaja:

  • BIJES I LJUTNJA (može biti usmjereno na najbližeg člana porodice ili članove tima)

Izbijaju manjim povodom i nisu osobni (često nisu u stanju iskazati emocije, imaju zaštitne mehanizme, ne žele prikazati negativne osjećaje... ne usuđuju se...)

  • U ovoj fazi teško pratiocima koji osobno shvaćaju napade bijesa; ako se previše uživi u osjećaje, tako da nije u stanju držati distancu, još više će povećati navalu osjećaja kod pacijenta. Potreban je pratilac koji sluša, i da ponekad prihvati neosnovani bijes.
depresija i nada
Depresija i nada

Napredak bolesti pokazuje umirućem u kom se položaju nalazi i on može reagirati:

  • Realističkom nadom (odnosi se naumiranje i život poslije života)
  • Očajanjem (dva oblika depresije: reakcija na neizlječivost bolesti; te druga vrsta zbog prijetećeg gubitka života i voljenih ljudi, koja služi konačnom prihvaćanju smrti)

Pratilac se suočava s vlastitim strahovima i bojaznima, umirućem je potrebna ljudska pratnja i ne želi biti napušten (mora se okrenuti pitanjima o smislu života i religioznim temama)

prihva anje i rastanak
Prihvaćanje i rastanak
  • U ovoj fazi umirući je uglavnom umoran i slab, ako je prošao kroz tugu i iskazao osjećaji, raste želja za mirom i odmorom
  • Dostigao je stepen mira i ravnodušnost
  • Spoznaja vlastitog kraja povezana sa spremnošću da prihvati svoju smrt
  • Oprašto se umirući, ali i njegovi najbliži. Pratioci imaju zadatak da prihvate ovo umiranje, da se svesno oproste, da nauče da žive sa gubitkom i “da se vrate svom životu”
  • Umiranje i smrt ne odvijaju uvek na ovaj način, neke se mogu proživeti više puta, a neke ni jednom (pomoć u orijentaciji). Ne uspevaju svi da dođu do faze prihvaćanja.
alost i tugovanje
Žalost i tugovanje

NEMA DOBROG ILI LOŠEG NAČINA TUGOVANJA

ZADACI TUGOVANJA

  • prihvaćanje realnosti gubitka
  • Dozvoliti ,,RAD TUGE”
  • Naučiti se životu bez pokojne osobe
  • ,,NASTAVITI SA ŽIVOTOM”

ASPEKTI TUGOVANJA

  • GUBITAK
  • OPORAVAK
faze alosti
Faze žalosti
  • Šok i neprihvaćanje (minuti, dani, nedelje)
      • Neverica, otupelost
      • Traženje krivca
  • Akutna patnja (nedelje, meseci)
      • Telesne tegobe
      • Povlačenje
      • Ljutnja
      • Krivica
      • Nemir i agitiranost
      • Besciljnost i gubitak motivacije
faze alosti1
Faze žalosti
  • Pomirenje (mjeseci, godine)
      • Povratak poslu
      • Preuzimanje starih uloga
      • Preuzimanje novih uloga
      • Ponovno osjećanje zadovoljstva bez osjećaja krivice
      • Ponovno uspostavljanje socijalnih veza (prijateljstvo, ljubav)
volonteri palijativna skrb

VOLONTERIPalijativna skrb

Nataša Todorović

dr Milutin Vračević