1 / 19

Prof. dr. sc. Lana Mužinić

Socijalni model onesposobljenosti u prevenciji mentalnog zdravlja u RH i Međunarodna klasifikacija funkcioniranja. Prof. dr. sc. Lana Mužinić. MKF- univerzalna za zdravlje i bolest. Daje cjelovit uvid o utjecaju određenog stanja ( tjelesnog/ psihičkog) na funkcioniranje čovjeka

Download Presentation

Prof. dr. sc. Lana Mužinić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Socijalni model onesposobljenosti u prevenciji mentalnog zdravlja u RH i Međunarodna klasifikacija funkcioniranja Prof. dr. sc. Lana Mužinić

  2. MKF- univerzalna za zdravlje i bolest Daje cjelovit uvid o utjecaju određenog stanja ( tjelesnog/ psihičkog) na funkcioniranje čovjeka Biopsihosocijalni pristup zdravlju Medicinski model smatra da je invalidnost uvjetovana bolešću Socijalni model- invalidnost je problem društva koji treba osigurati uvjete za socijalnu uključenost

  3. Procjena u MKF-u Procjena tjelesnih/ mentalnih funkcija (oštećenja) – poteškoće u mentalnim funkcijama (simptomi bolesti) prema kategorijama MKB 10 Procijenjitelji: psihijatri/psiholozi za kognitivno funkcioniranje Procjena ograničenja i sposobnosti funkcioniranja i sudjelovanja u aktivnostima ( psihijatar, psiholog, socijalni radnik) Usprkos prisutnosti simptoma psihičke bolesti osoba može funkcionirati zadovoljavajuće u različitim aktivnostima stoga je potrebno posebno procijeniti simptome i funkcioniranje

  4. PROCJENA MENTALNIH FUNKCIJA Procjena uključuje slijedeće mentalne funkcije: Funkcije svijesti, Orijentacijske funkcije Intelektualne funkcije, Funkcije pamćenja, Funkcije pozornosti, Kognitivne funkcije višeg stupnja, uvid u bolest Psihomotoričke funkcije Emotivne funkcije i raspoloženje Perceptivne funkcije Funkcije razmišljanja Govor Funkcije energije i poticaja Funkcije spavanja, seksualne funkcije Funkcije doživljavanja samog sebe i vremena Funkcije temperamenta i osobnosti Globalne psihosocijalne funkcije ( koristiti skalu GAF-a) Instrumenti procjene: Intervju, psihički status, mini mental status, dijagnostički kriteriji prema MKB 10, psihologijski testovi za procjenu kognitivnih funkcija i ličnosti, SCID intervju Procjena: psihijatra za psihički status, psiholog za kognitivne funkcije i ličnost Socijalniradnici mogu registrirati različite podatke o ponašanju koje sugerira oštećenje mentalnih funkcija

  5. PROCJENA AKTIVNOSTI I SUDJELOVANJA Aktivnost je izvršavanje zadaće ili neke radnje koju provodi pojedinac, npr. odijevanje, izvršavanje radnih zadataka, kućanski poslovi, plaćanje računa, druženje s ljudima….. Sudjelovanje je uključenost u životnu situaciju npr. razgovor, komunikacija, sudjelovanje u društvenim događanjima Aktivnosti pokrivaju sva životna područja od osnovnih učenja pa do kompleksnih područja kao što su međusobno odnosi i interakcije društvene zadaće, radni zadaci uključuju: 1. Aktivnosti svakodnevnog života 2. Funkcioniranje u ulogama (obitelj, posao, školovanje, društvene uloge)

  6. Procjena kapaciteta i ograničenja • Izvođenje -što pojedinac radi u svojem postojećem okruženju? • Kapacitet -sposobnost pojedinca da izvršava zadatak ili aktivnost procjenjuje se najviša razina funkcioniranja u određenom vremenu 3.Ograničenja aktivnosti ( nesposobnosti) su teškoće koje pojedinac može imati pri izvršavanju ili sudjelovanju u određenoj aktivnosti u odnosu na očekivane aktivnosti za zdravog pojedinca iste dobi. Ograničenje je nesrazmijer između uočenog i očekivanog Ograničenja aktivnosti mogu biti prisutna i kada osoba ima kapacitet za izvršenje aktivnost ali postoje ograničavanja zbog stigme pa se aktivnost ne provodi.

  7. Procjenjuje se utjecaj okoline Raskorak između kapaciteta i izvođenja upućuje na utjecaj okoline Upućuje na to što bi se trebalo učiniti u okolini pojedinca da bi se poboljšala njegova sposobnost izvođenja neke aktivnosti Predložiti mjere koje treba poduzeti da se izvođenje aktivnosti poboljša

  8. Čimbenici okoline Fizičko, društveno okruženje, te stavovi okoline mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na izvođenje aktivnosti pojedinca Uključuje: dom , radno mjesto, škola, fizičke i materijalne osobine okruženja i komunikaciju s obitelji, znacima, kolegama i neznancimaFormalne i neformalne službe u društvu prijevoz,zakoni, aktivnosti, zajednica, nedostatak rehabilitacije u zajednici, udruga korisnika….

  9. Osobni čimbenici Značajke ličnosti koje nisu dio zdravstvenog stanja: način života, navike, stilove rješavanja problema, karakter Prošla i sadašnja iskustva Bitno je razlikovanje između bolesti, stila života i sustava vrijednosti

  10. Zašto procjena invaliditeta Procjena invaliditeta pomaže da utvrdimo koje službe za liječenje ili potporu su potrebne, gdje se provodi briga, koja je prognoza, dužina hospitalizacije, koja su prava na osnovu nesposobnosti, kakva je radna sposobnost, da li je potrebna socijalna integracija Treba uvijek dati prednost povećanju kapaciteta i potpori, pa ako ne uspije tada ograničavanje prava

  11. Invalidnost/ onesposobljenost Onesposobljenost/invalidnost je ishod kompleksne interakcije između pojedinčevog zdravstvenog stanja, osobnih i vanjskih čimbenika ( okolnosti u kojima osoba živi). Stoga različita okruženja mogu imati različiti utjecaj na istog pojedinca s određenim zdravstvenim stanjem Okruženja s barijerama mogu povećati invalidnost a stimulativna okruženja mogu smanjiti invalidnost. Osoba može imati oštećenje bez nedostatka kapaciteta ( npr može imati slušne halucinacije koje ne utječu na obavljanje posla) Probleme izvođenja bez oštećenja ili smanjenog kapaciteta ( stigma) Nekorištenje kapaciteta može dovesti do poremećaja npr smještaj u ustanovu može dovesti do socijalne izolacije i gubitaka društvenih sposobnosti Odgovornost je društva da organizira potporu za povećanje kapacitete npr službe rehabilitacije, dostupnost casemanagmenta, zapošljavanja uz potporu

  12. Utjecaj na okolinu Olakšice su čimbenici u okolini koji svojom prisutnošću ili odsutnošću poboljšavaju funkcioniranje i smanjuju onesposobljensot/invalidnost kao npr fizičko okruženje, odnos ljudi prema onesposobljenosti, dostupnost službi koje pomažu uključivanje, odsutnost stigme i diskriminacije. Barijere čimbenici u okolini koji svojom prisutnošću ili odsutnošću pogoršavaju funkcioniranje i povećavaju onesposobljensot/invalidnost. Uključuju stavove osoba, službe, sustava i politike. Nedostatak programa rehabilitacije je barijera.

  13. Izvori procjene- više izvora Na temelju provedenog intervju sa osobom koja se procjenjuje, dokumentacije, terenskog ispitivanja, podataka drugih osoba- heteropodataka Instrumenti procjene: skale socijalnog funkcioniranja, kvalitete života , stigma skala.. Podaci socijalne anamneze uključuju precizan opis funkcioniranja:sposobnosti i nesposobnosti Terensko istraživanje za socijalne radnike je vrijedan izvor podataka o funkcioniranju

  14. AKTIVNOSTI I SUDJELOVANJE UKLJUČENI U PROCJENU MKF-a Navodimo aktivnosti čije izvođenje može biti ometano zbog psihičke bolesti (ograničenja), procjena izvođenja navedenih aktivnosti je važna za plan liječenja, procjenu radne sposobnosti i sposobnosti samostalnog življenja. 1Učenje i primjena znanja 2.Izvođenje svakodnevnih rutinskih poslova 3.Pokretljivost 4.Komuniciranje, međusobne interakcije i odnosi 5.Funkcioniranje u ulogama: obitelj,posao,zajednica 6. Socijalno izoliranje 7.Savladavanje stresa i drugih psihičkih zahtijeva 8. Potpora i odnosi 9.Stajališta ( stigma): olakšanje i prepreke

  15. Skala za procjenu funkcioniranja prema MKF-u • 0 nema problema ( zanemarljiv) 0-4% • 1 Blagi problem ( nizak) 5-24% • 2.Umjereni problem (srednji, popriličan) 25-49% • 3.Teški problem (visok, ekstreman) 50-95% • 4 Kompletan problem ( totalan) 96-100% • XX8 nije specificirano • Xx9 nije primjenjivo

  16. Procjena funkcioniranja je nezaobilazni podatak za procjenu tijeka bolesti Remisija se uvijek promatra u isječku vremena Objektivni kriteriji remisije u promatranom razdoblju od dvije godine uključuju sljedeće kriterije: remisija simptoma ili simptomi na subkliničkoj razini koji nisu učestali niti ozbiljni, sudjelovanje u radu, školovanju, puno ili najmanje pola radnog vremena, samostalan život bez supervizije obitelji, odgovornost i sposobnosti za održavanje dnevnih potreba poput postupanja s novcem, kupnje, uzimanja lijekova, pripreme hrane, srdačnih obiteljskih odnosa, aktivnosti organiziranja slobodnog vremena, zadovoljavajući odnosi s vršnjacima koji uključuju prijateljstvo i socijalnu mrežu.

  17. Remisija Remisija, povratak na premorbidno funkcioniranja/ odsutni simptomi ili tek blagi simptom bolesti nema oštećenja u dnevnoj rutini i socijalnom funckioniranju, aktIvnosti bez ograničenja Djelomična remisija- umjereno izraženi simptomi i umjerene teškoće socijalnog funkcioniranja u dnevnoj rutini i u različitim ulogama Bez remisije- ozbiljni simptomi i/ili funkcioniranje s ozbiljnim oštećenjima funkcioniranja u dnevnoj rutini i ulogama koje zahtijevaju različiti stupanj podršku u obavljanju dnevne rutine ili supreviziju zbog simptoma Simptomi i funkcioniranje moraju se neovisno procjenjivati. Osoba može dobro funkcionirati uprkos ozbiljnih simptoma bolesti

  18. Rehabilitacija kao prevencija od lišavanja poslovne sposobnosti • Funkcionalna procjena se odnosi na identificiranje područja kapaciteta ( sposobnosti ) i ograničenja funkcioniranja i sudjelovanja u kojima osoba ima poteškoća koje je priječe da postigne osobne , socijalne i radne ciljeve. • Ograničenja uključuju i barijere poput stigme • pomaže u izradi plana osposobljavanja za samostalni život i rad • Određivanja područja u kojemu osoba treba podršku • Prava koje ima na osnovu invaliditeta • Kada postoje ograničenja prije nego što se donese odluka o limitiranju prava ( lišavanje poslovne sposobnosti) prethodno je potrebno organizirati povećanje kapaciteta (npr trening socijalnih vještina) i potporu prije nego što se donesu rješenja koja su vezana za limitiranje prava. • NEDOSTATAK REHABILITACIJE JE PREPREKA OPORAVKU I RIZIČAN FAKTOR ZA LIŠAVANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI. • (prema Štrkalj Ivezić S, 2012)

  19. Literatura: 1.Štrkalj Ivezić Slađana i sur. Lišenje poslovne sposobnosti. Smjernice za suce, vještake i socijalne radnike, Udruga svitanje, Klinika za psihijatriju Vrapče, 2012 2. WHO Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja Zagreb, Medicinska naklada 2010.

More Related