1 / 28

3. seminar Sustava znanstvenih informacija Nove usluge knjižnica : želite li sa šlagom ili u pdf-u

3. seminar Sustava znanstvenih informacija Nove usluge knjižnica : želite li sa šlagom ili u pdf-u. Da li su kultura suradnje i zajedničke usluge za korisnike izazovi i za knjižničare u Hrvatskoj ? mr. sc. Marina Mihalić-Nacionalna i sveučilišna knjižnica

mimi
Download Presentation

3. seminar Sustava znanstvenih informacija Nove usluge knjižnica : želite li sa šlagom ili u pdf-u

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 3. seminar Sustava znanstvenih informacijaNove usluge knjižnica : želite li sa šlagom ili u pdf-u Da li su kultura suradnje i zajedničke usluge za korisnike izazovi i za knjižničare u Hrvatskoj ? mr. sc. Marina Mihalić-Nacionalna i sveučilišna knjižnica mr.sc. Jadranka Stojanovski-knjižnica Instituta “Rudjer Bošković“ Zagreb, 8. i 9. studenoga, 2002. Fakultet elektrotehnike i računarstva

  2. Da capo…stvaranje budućnosti na temeljima prošlosti • na početku 21. stoljeća knjižnice trebaju odgovoriti na nove zahtjeve korisnika, istovremeno zadržavajući svoje značajke • knjižnice nisu samo zgrade, već zbirke građe koje su u njima pohranjene • zbrike građe se organiziraju prema svojim osnovnim funkcijama : nabavi,katalogizaciji, uslugama • četiri osnovna načela koja trebamo slijediti u budućnosti: • 1) jedinstvo vizije2)upravljanja • 3) kvalitete4)zajedničkih akcija i suradnje

  3. Jedinstvo vizije • podrška učenju i istraživanju na svim razinama i za sve životne dobi • umrežavanje u cilju pristupa novim informacijama i komunikacijskim tehnologijama, te potpora procesima cjeloživotnog učenja • stalno stručno usavršavanje knjižničara • digitalizacija sadržaja kao podrška cjeloživotnom učenju • otvaranje ICT edukacijskih centara u narodnim knjižnicama • vladine usluge dostupne online

  4. Upravljanje Dvije osnovne funkcije: • čuvanje postojećih izvora koji uključuju zbirku građe, ljudske resurse i prostor u skladu sa planiranim promjenama i • uvođenje brzih promjena u područjima kao što su tehnologija, usluge i intelelektualni pristup znanju Osobitu pažnju treba usmjeriti na selekciju građe i izvora, upravljanje zbirkom-održavanje, čuvanje, katalogizaciju i pružanje usluga- poboljšanje intelektualnog pristupa, edukaciju korisnika, ulaganje u razvoj vještina i znanja knjižničara kako bi se postigla kvaliteta na svim funkcionalim razinama.

  5. Kvaliteta • Korisnici zahtijevaju kvalitetne usluge i kvalitetu pružanja usluga • Kvaliteta ne nastaje sama po sebi, već se postiže prepoznavanjem činjenice da uspjeh cjeline zavisi o kvaliteti svakog pojedinog dijela, stoga pažnju u našoj mikrosredini trebamo usmjeriti na definiranje, provođenje i praćenje procesa i postupaka • uključivanje svih suradnika kao protuteža birokratiziranoj strukturi

  6. Zajedničke akcije i suradnja • Vizija, kvaliteta, ali i upravljanje traže zajedničke akcije i suradnju • zahtjev za novim i kvalitetnim uslugama te pristup znanju ne može se trajno osigurati lokalno • uspjeh u budućnosti ovisi o aktivnosti svake knjižnice da sudjeluje u zajedničkim akcijama i da suradnike traži u istoj djelatnosti, u istom ili sličnom području, u regionalnim i međunarodnim institucijama • mogućnosti suradnje su u razvoju zbirki, pohrani i pristupu elektroničkim izvorima-zajedničkom korištenju-sharing

  7. Strateški ciljevi prostor za građu i konverzija kataloga izgradnja zbirki i pristup korištenje knjižnica i usluge realokacija ljudskih resursa nove tehnologije

  8. Pristup i dostava elektroničkih izvora informacija • podrškaelektroničkim izvorimai izgradnja infrastrukture za korištenje u knjižnici i osiguranje pristupa daljinski dostupnim elektroničkim izvorima • podrškaupravljanju informacijamakoja se temelji na mrežnim tehnologijama, a odgovornost knjižničara je omogućiti pristup i podržavati korištenje informacija uz izravan pristup korisnika • sudjelovanje u razvoju informacijskih tehnologija i mreža (autorska prava i konzorcijska nabava, razvoj sučelja, standardi,... )

  9. Koje sve usluge nudimo našim korisnicima? • katalozi/OPAC/WebPac/ • pristup drugim bazama podataka • pristup elektroničkim časopisima sa cjelovitim tekstovima • međuknjižničnu posudbu i dostavu dokumenata • tematska pretraživanja • edukaciju korisnika • savjete u odabiru literature

  10. Usluge: koje su mogućnosti suradnje među knjižnicama u Hrvatskoj ? – jedan scenario za budućnost • Pružanje virtualnih informacijskih usluga • Edukacija korisnika • Upravljanje znanjem kao krajnji cilj

  11. Kako započeti ? • Definiranje modela i metodologije rada • Definiranje aktivnih sudionika (definiranje fondova i knjižnica) • Formiranje zajedničkih timova (analiza dosadašnjih i novi korisničkih upita, kategorizacija i razvrstavanje korisničkih upita • Edukacija korisnika i promocija usluge

  12. Modeli • Informacijske usluge 24/7 • Softverska rješenja

  13. Mogući elementi zajedničkog portala Distribuirana virtualna informacijska služba • Internet usluge: • katalozi i baze podataka i odabrani elektronički izvori-virtualna referentna zbirka • Pitanja za knjižničara informatora (“Pitajte knjižničara”) • Mogućnost razgovora sa informatorom (chat) • Zajednički input i arhiva odgovora

  14. Stalno stručno usavršavanje knjižničara i edukacija korisnika • Potreba za stalnim stručnim usavršavanjem knjižničara uključujući i ICT vještine, kako bi bio u mogućnosti sam kreirati nove interaktivne usluge • Edukacija korisnika preko weba, posebna je mogućnost za knjižnice jer održava neprestani protok informacija, a dobrom uslugom promovira knjižnice

  15. Berkeley library • opsežno istraživanje korisnika 2000. pokazalo je • 73% nastavnika posjećuje redovito mrežne stranice knjižnice iz ureda i doma • 41% nastavnika posjećuje osobno knjižnicu najmanje jednom tjedno • studenti: 65% : 53%

  16. Berkeley library – koje usluge očekujete od izvrsne knjižnice? • knjižnica što duže otvorena navečer, preko vikenda, preko ljeta • organizirani treninzi za pretraživanje novih baza podataka • više stručnog osoblja koje se može konzultirati oko specifične problematike • kompletna pokrivenost građom iz mog područja • redovito ažurirana građa • 1. zbirke 2. zbirke 3. zbirke • redovito i brzo uvođenje novih tehnologija i usluga zasnovanjih na njima

  17. Berkeley library – koje usluge očekujete od izvrsne knjižnice? • konzultacije s korisnicima vezane uz razvoj zbirki • mogućnost da se na korištenje stavi elektronička verzija potrebnog materijala • obavijest i dobra vidljivost novih usluga • brzi odgovor • pomoć u pružanju jedinica “koje se teško nalaze” • email • besplatan pristup elektroničkim časopisima na kampusu • brža međubibliotečna posudba • baze podataka sa cjelovitim tekstom

  18. Berkeley library – koje usluge očekujete od izvrsne knjižnice? • utičnice za laptope u prostoru za učenje • više računala na raspolaganju • prijateljskiji online katalozi knjižnice • veće zbirke časopisa, posebice ečasopisa • slobodan pristup svoj građi • jeftinije fotokopiranje • tišinu, puno prostora za učenje • detaljan opis zbirki i načina njihovog korištenja • viša razina kompetencije knjižničara

  19. Berkeley library – kada biste mogli nešto poboljšati, što bi to bilo? • poboljšao/la bih pristup informacijama • više novaca za zbirke, manje za zaposlenike • nadopunio/la bih sve nedostajeće jedinice zamjenskim • više elektroničkih inačica • promijenio/la bih dojam koji čini nekima Google boljim servisom od knjižnice • smanjio/la bih razinu buke u knjižnici • povećao/la bih broj fotokopirnih strojeva i printera u Knjižnici

  20. Suradnja • srodne knjižnice (područje) • srodne knjižnice (vrsta) • različite knjižnice (fakultetske i narodne, npr.) • vlada • tvrtke • korisnici (nastavnici, studenti, istraživači, građani...)

  21. Kontakti i suradnja sa znanstvenicima i nastavnicima • direktna komunikacija, razgovori • predstavljanje knjižničnih usluga na sastancima zavoda • različiti tečajevi • uključivanje istraživačkih tema u tečajeve • ponuda sadržaja tijekom “mrtvih” sezona, npr. Ljetni kamp infomacijske pismenosti • sudjelovanje u diskusijama, okruglim stolovima i sl. • uključenost u nastavu !!! • pisanje članaka za časopise izvan LIS područja • prisustvovanje kulturnim, društvenim, sportskim i dr. zbivanjima na fakultetu/institutu

  22. Osnovni principi • “reinkarnacija” tradicionalnih usluga • virtualna zbirka • elektronička dostava dokumenata • upute knjižnice kroz tzv. “chat” • korištenje tehnologije • mrežne stranice • mrežni obrasci • potreba za fleksibilnošću • način na koji se obavlja posao može se promijeniti • drugačiji pogled na korisnika • nije više tradicionalni korisnik • može biti jako udaljen

  23. Razvijanje usluga • informacijska služba (web, telefon, email, chat) • tehnička podrška (web, telefon, email, chat) • međubibliotečna posudba / dostava dokumenata • traženje i isporuka elektronički • izobrazba (tečajevi, videokonf, seminari, udaljeno učenje) • posudba • upućivanje na lokalne izvore

  24. Što se sve može dijeliti? • prostor • zbirke (korištenje i razvoj) • zaposlenici (korištenje i razvoj) • tehnologija • usluge • izobrazba, trening, podrška • ...

  25. Prepreke suradnji i dijeljenju • opiranje predavanju vlasništva (veličina je još uvijek bitna!) • opiranje kompromisima • strah da ćemo se “utopiti” i izgubiti individualnost • nemaštovitost • nespremnost na rizik • vendori

  26. Motivacija za suradnju • informacijska eksplozija: jedna knjižnica ne može sve osigurati • poskupljivanje knjižnične građe koje ne prati porast raspoloživih financijskih sredstava • rastuće mogućnosti informacijske tehnologije • projekti (grants) koji mahom podupiru suradnju

  27. Mogući zajednički projekti • tehnička, računalna infrastruktura • informacijski sadržaji i usluge • podučavanje • telekomunikacijska infrastruktura • podizanje bibliografske razine • automatizacija poslovanja, knjižnični sustavi • zbirke slika • stvaranje i dijeljenje mrežnih informacija • zajednički razvoj intraneta knjižnice • zajednički razvoj Z39.50 kataloga i web sučelja, kako bi se podržali skupni katalozi, međubibliotečna posudba i dr. • …

More Related