ugostiteljska djelatnost smje taj i prate e usluge l.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
UGOSTITELJSKA DJELATNOST – smještaj i prateće usluge PowerPoint Presentation
Download Presentation
UGOSTITELJSKA DJELATNOST – smještaj i prateće usluge

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 41

UGOSTITELJSKA DJELATNOST – smještaj i prateće usluge - PowerPoint PPT Presentation


  • 625 Views
  • Uploaded on

UGOSTITELJSKA DJELATNOST – smještaj i prateće usluge. Uvodno. ugostiteljstvo je uslužna gospodarska djelatnost koja se bavi pružanjem ugostiteljskih usluga u za to posebno opremljenim ugostiteljskim objektima

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'UGOSTITELJSKA DJELATNOST – smještaj i prateće usluge' - chalice


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
uvodno
Uvodno
  • ugostiteljstvo je uslužna gospodarska djelatnost koja se bavi pružanjem ugostiteljskih usluga u za to posebno opremljenim ugostiteljskim objektima
  • čine ga hotelijerstvo (objekti za pružanje usluga smještaja, prehrane i usluživanja pića), restauraterstvo (objekti za pružanje usluga prehrane i usluživanja pića) i kavanarstvo (objekti za pružanje usluga usluživanja pića)
  • ugostiteljstvo je uslužna gospodarska djelatnost koja predstavlja jednu od temeljnih komponenti sustava turizma i osnovu za njegov razvoj
ugostiteljstvo glavna poveznica u sustavu turizma

ATRAKCIJE

REKREACIJA

PRIJEVOZ

USLUGE U

TURIZMU

USLUŽIVANJE

SMJEŠTAJ

HRANE I PIĆA

ZABAVA I DOGAĐAJII

TRGOVINA

POSREDNIŠTVO U TURIZMU

Ugostiteljstvo – glavna poveznica u sustavu turizma
slide4
  • ugostiteljstvo je važna djelatnost koja generira značajan dio prihoda od turizma i osigurava brojne mogućnosti zapošljavanja
  • među svim djelatnostima koje sudjeluju u sustavu turizma, ugostiteljstvo apsorbira najveći udio turističke potrošnje u Hrvatskoj
  • suvremeno ugostiteljstvo obilježava:
    • gosti pri donošenju odluke vode računa o kvaliteti usluge, sigurnosti i čistoći
    • s obzirom da se radi o uslužnoj djelatnosti, pružanje usluga je nedjeljivo (neodvojivo) od korištenja usluga
slide5
    • neuskladištivost ugostiteljskih usluga – npr. ako se propusti prilika iznajmiti sobu za određenu noć, taj je prihod zauvijek izgubljen, međutim troškovi (fiksni) i dalje ostaju
    • iako su poslovni postupci (pružanje usluga) u ugostiteljstvu većinom rutinski, moguće je u većoj mjeri usluge standardizirati (ali ne u potpunosti!)
  • veliku većinu prihoda djelatnost ostvaruje pružanjem usluga turistima
  • najkvalitetniji i najsadržajniji oblik smještaja u turizmu je hotelski smještaj (s najvišim stupnjem iskorištenosti)
povijest razvitka ugostiteljstva
Povijest razvitka ugostiteljstva
  • prve naznake ugostiteljske djelatnosti pojavile su se 4000 godina prije n.e. kod Sumerana u Mezopotamiji (pojava taverni – prvih oblika ugostiteljskih objekata)
  • smatra se da su Egipćani prvi započeli s pružanjem usluga koje predstavljaju preteču današnjem ugostiteljstvu: za sudionike na vjerskim festivalima, svečanostima žetve i sl. organizirali su hranu i prenoćište
  • u Staroj Grčkoj putovalo se zbog vjerskih razloga (Delfi), ali i zbog sudjelovanja ili prisustvovanja na Olimpijskim i drugim igrama (Nemejske, Pitijske i sl.)
  • u doba Rimskog carstva putovanja su bila relativno sigurna zbog razvijenog cestovnog sustava gdje se u cestovnim objektima počinju pružati ugostiteljske usluge
slide7
  • u Pompejima je otkriven niz malih restorana koji su najvjerojatnije bili prvi restoranski lanac
  • u feudalizmu se putuje uglavnom zbog vjerskih razloga (Rim, Sveta zemlja), a Crkva preuzima ulogu pružatelja usluga prehrane i smještaja za putnike
  • 1765.g. u Parizu Boulanger otvara prvi restoran
  • 1889.g. u Londonu otvoren je Hotel Savoy, prvi luksuzni hotel u Europi po uzoru na američke „grand hotele“
veliki hotelijeri
…veliki hotelijeri…
  • César Ritz (1850-1918) – “kralj hotelijera i hotelijer za kraljeve”, utemeljitelj luksuznog hotelijerstva
  • Ellsworth Statler (1863-1928) – “Gost je uvijek u pravu”, kreator hotelskih standarda
  • Conrad Hilton (1887-1979) – prvi hotelijer koji je otvorio hotel u inozemstvu i utemeljitelj hotelskog planiranja
  • John Willard Marriott (1900-1985) – zaposlenici su ključni za uspjeh hotelskog poduzeća
  • Ernest Henderson (1897-1967) i Robert Moore (1896-1986) – osnivači hotelskog lanca Sheraton
  • Kemmons Wilson (1913-2003) – osnivač hotelskog lanca Holiday Inn
  • Paul Dubrule i Gerard Pélisson – osnivači korporacije Accor …
po eci razvoja smje tajnih objekata u hrvatskoj
…počeci razvoja smještajnih objekata u Hrvatskoj…
  • 1347. prvi hospicij za strance u palači Sponza u Dubrovniku
  • 1561.g. prvi hospicij na Hvaru
  • 1810.g. otvoren hotel K gradu Trstu u Samoboru
  • 1840.g. otvoren prvi veliki hotel Pruckner u Zagrebu
  • 1861.g. sagrađena je prva turistička kuća na Plitvičkim jezerima
  • 1868.g. otvoren prvi hotel Miramar u Dubrovniku
  • 1870.g. Zagreb broji 300 ugostiteljskih objekata (13 za smještaj)
slide10
  • 1884.g. izgrađen je prvi turistički hotel Kvarner u Opatiji
  • 1887.g. otvoren je hotel Vindobona u Malom Lošinju i renata u velom Lošinju
  • 1890.g. otvoren je Grand hotel u Zadru
  • 1895.g. otvoren je hotel Therapia u Crikvenici
  • 1903.g. otvoren je hotel Palace u Hvaru
  • 1905.g. otvoren je hotel Croatia (Palace) u Zagrebu
  • 1908.g. otvoren je hotel Rivijera u Puli
  • 1910.g. otvoren je hotel Rivijera u Poreču…
usluga u ugostiteljstvu
Usluga u ugostiteljstvu
  • kvaliteta usluge, kao neopipljive kategorije, može biti kompetitivni čimbenik u izboru hotela – ima jednaku, a u mnogim slučajevima i veću važnost od interijera, financijske stabilnosti, organizacije, moderne tehnologije, opreme itd.
  • kao preduvjet za kvalitetnu uslugu postavlja se imperativ odabira osoblja, čiji stav odražava na prvom mjestu spremnost u pružanju usluge
slide12
  • sustav cjelovitog upravljanja kvalitetom naziva se TQM (engl. Total Quality Management) – potpuna predanost ostvarenju maksimalnog zadovoljstva gosta kao najvažnijeg cilja, kroz kontinuirane napore svih zaposlenika na svim razinama (to podrazumijeva ponajprije uslugu po mjeri – nestandardiziranu)
  • “trenutak istine” (J. Carlzon) – koncept prema kojem gost donosi zaključak o kvaliteti hotela u svakom trenutku u kojem se sreće s osobljem hotela, bilo u direktnom (recepcioner) ili indirektnom susretu (donosi sud o kvaliteti rada sobarice prema pospremljenoj sobi)
ugostiteljski objekti
Ugostiteljski objekti
  • ugostiteljske usluge pružaju se u ugostiteljskim objektima, koji su namijenjeni, uređeni i opremljeni za pružanje ugostiteljskih usluga, a moraju ispunjavati minimalne uvjete propisane za pojedinu vrstu ugostiteljskih objekata
  • minimalni uvjeti odnose se na uređenje i opremu te usluge u ugostiteljskim objektima
  • s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje pružaju, ugostiteljski objekti razvrstavaju se u skupine (ZUD, 2006):
    • hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj
    • restorani i barovi
    • catering objekti i objekti jednostavnih usluga
klasifikacija objekata
…klasifikacija objekata…

SMJEŠTAJ U DOMAĆINSTVU

OSTALI OBJEKTI

HOTEL

KAMP

  • hotel baština
  • hotel
  • aparthotel
  • turističko naselje
  • turistički apartman
  • pansion
  • kamp
  • kamp naselje
  • kampiralište
  • kamp odmorište
  • soba
  • apartman
  • studio apartman
  • kuća za odmor
  • kamp u domaćinstvu
  • hostel
  • odmaralište
  • prenoćište
  • planinarski dom
  • lovački dom
slide15

OSTALI OBJEKTI

RESTORANI

BAROVI

  • restoran
  • gostionica
  • zdravljak
  • zalogajnica
  • pečenjarnica
  • pizzeria
  • slastičarnica
  • restoran i drugi objekti brze prehrane
  • kavana
  • noćni bar
  • disco-bar
  • caffe-bar
  • pivnica
  • buffet
  • krčma
  • konoba
  • klet
  • objekti jednostavnih ugostiteljskih usluga
  • catering objekti
objekti prate ih usluga
…objekti pratećih usluga
  • objekti za pružanje usluga zabave i rekreacije:
    • sportski tereni i objekti koji turistima omogućavaju bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima raznih vrsta (npr. tereni za golf, tenis i sl.)
    • wellness i spa objekti, koji uglavnom služe za opuštanje
    • tematski i zabavni parkovi, koji osiguravaju doživljaje različitih vrsta, ovisno o tematici
    • casino, namijenjeni pružanju usluga igara na sreću
  • objekti za organiziranje sastanaka i konferencija – M.I.C.E. industry
kategorizacija objekata
Kategorizacija objekata
  • predstavlja svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili približno jednake kvalitete, a na temelju propisanih standarda
  • kategorizacija se provodi kroz propisivanje tehničkih uvjeta (uređenja i opremanja objekata) i usluga što ih objekti određene kategorije moraju pružati te određivanjem kvalitete održavanja objekata
  • kategorije smještajnih objekata označavaju se odgovarajućim brojem zvjezdica
kategorizacija hotela
…kategorizacija hotela…

za postojeće

objekte

za novoizgrađene objekte

HOTEL

do 

do 

APARTHOTEL

do 

do 

TURISTIČKO NASELJE

do 

do 

TURISTIČKI APARTMAN

do 

do 

PANSION

standard i komfor

komfor

klasifikacija hotela
Klasifikacija hotela
  • s aspekta tržišta, hoteli se klasificiraju prema kriterijima kao što su:
    • lokacija (gradski, primorski, planinski …)
    • mikrolokacija (uz zračnu luku, u središtu grada, u predgrađu, uz glavne prometnice, na obali…)
    • motiv dolaska gosta (poslovni, kongresni, odmorišni, obiteljski, wellness, casino…)
    • vrsta usluga (s punom uslugom, s ograsničenom uslugom, aparthotel…)
    • veličina (mali do 75 soba, srednji do 150, veliki do 300, vrlo veliki do 500 i megahoteli preko 500 soba)…
slide20
  • cijena/razina kvalitete (luksuzni - luxury hotels, visokokvalitetni - upscale hotels, srednje cijene - mid-price hotels, srednje niže cijene - economy hotels, niske cijene - budget hotels)
  • vlasništvo (privatni, institucionalni, državni)
  • razdoblje poslovanja (cjelogodišnji, sezonski)
obilje ja malih obiteljskih hotela
Obilježja malih obiteljskih hotela
  • PROIZVOD
  • obično do 40 soba
  • restoran i bar
  • mogućnost pružanja usluga i u ostalim sadržajima:
  • manje prostorije za sastanke
  • wellness, fitnes
  • TRŽIŠTE
  • specijalizirana tržišta
  • pretežno individualni gosti
  • personalizirani odnos s gostom
  • ORGANIZACIJA I ZAPOSLENOST
  • vlasnik i menadžer u jednoj osobi
  • vlasnik definira koncept i uređenje objekta
  • jednostavna i fleksibilna organizacija
  • racionalno zapošljavanje
  • briga o ukupnoj isplativosti hotela
  • VLASNIŠTVO I FINANCIRANJE
  • vlasnik pojedinac ili obitelj
  • pravni oblik – d.o.o. ili obrt
  • vlastiti kapital
  • subvencionirano kreditno financiranje
  • gotovinske i negotovinske povlastice za vlasnika
smje tajni objekti u hrvatskoj
Smještajni objekti u Hrvatskoj
  • najveći dio smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj nalazi se u tzv. privatnom smještaju (oko 44%) i kampovima (oko 23%), a tek manji dio čine hoteli (13%) i ostali objekti (20%) – takva struktura posljedica je visoke sezonalnosti turističkog prometa
  • hotelijerstvo se u Hrvatskoj počelo u većoj mjeri razvijati od 1960.-ih godina kada je započela sustavna izgradnja hotela
  • s obzirom na organizacijsku strukturu hotelskog portfelja i prosječnu veličinu hotelskih objekata, današnje je hrvatsko hotelsko tržište podijeljeno u dva osnovna segmenta:
slide24
  • veliki hotelski objekti
    • u pravilu s više od 150 soba,
    • uglavnom posluju u okviru destinacijskih hotelskih poduzeća, koja i upravljaju ovim hotelima (uključuju više hotela u istoj destinaciji, a predstavljaju nasljeđe prošlog društvenog sustava u kojem su sustavno građeni hotelski kapaciteti kojima su upravljala tzv. društvena poduzeća)
  • mali hotelski objekti
    • u pravilu s manje od 40 soba,
    • obično su u vlasništvu malih i srednjih poduzetnika koji obiteljski upravljaju ovim hotelima
slide25
  • analiza strukturnih i tržišnih obilježja hotelijerstva u Hrvatskoj (stanje 2008. godine) ukazuje na sljedeće:
    • Hrvatska raspolaže s 565 hotela i 98,7 tisuća hotelskih postelja u registriranim i kategoriziranim hotelskim objektima
    • hotelska ponuda u Hrvatskoj uglavnom je srednje razine kvalitete
    • gotovo polovica (48%) hotelskih soba nalazi se u hotelima kategoriziranim s 3 zvjezdice.
    • velik dio hotelskog poslovanja u Hrvatskoj se stvara u hotelima koji imaju između 100 do 200 soba, koji su sagrađeni 1960.-ih i 1970.-ih godina te namijenjeni masovnom, nediferenciranom tržištu
slide26
  • međunarodni hotelski brendovi u Hrvatskoj su prisutni u maloj mjeri i čine oko 15% ukupnih hotelskih kapaciteta, znatno manje nego u usporedbi s europskim hotelskim tržištem (gdje je brendirano oko 1/3 hotela), a pogotovo s razvijenim tržištima Sjeverne Amerike i Azije
  • danas u Hrvatskoj djeluje 15-ak globalnih i regionalnih međunarodnih hotelskih lanaca, a hoteli u njihovom sastavu nalaze se uglavnom u destinacijama priobalnog područja i u Zagrebu
  • u Hrvatskoj se značajan dio hotelske ponude nalazi u neprivatiziranim poduzećima. U 2008. godini je preostalo neprivatizirano 15 hotelskih poduzeća u kojima je država većinski vlasnik, a koja uključuju oko 50 hotela s oko 10.000 hotelskih postelja te određeni broj kampova
slide28
  • u Hrvatskoj u razdoblju nakon 1995.g. znatno se ulaže u podizanje kvalitete postojećih hotela, ali još uvijek pretežito u okvirima danog proizvoda (sunce i more).
  • za rekonstrukcije hotela je karakterističan pokušaj uvođenja novih proizvoda (najčešće wellnessa)
  • od ukupnih hotelskih investicija nakon 1995.g., oko 95% se odnosi na renoviranja ili na rekonstrukcije hotela, a tek nekoliko na nove razvojne projekte, tzv. greenfield investicije
  • u tijeku je proces konsolidacije vlasništva nad hotelskim portfeljem Hrvatske. Nekoliko velikih hotelskih grupacija (Valamar, Maistra, Plava Laguna, Blue Sun i Jadranski luksuzni hoteli) raspolaže s oko 25-30% ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj (Čižmar, 2008: 29)
slide29
  • u Hrvatskoj djeluje Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) – slobodna i dobrovoljna udruga hotelijerskih i restoraterskih djelatnika (pravnih i fizičkih osoba) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
  • HUH je osnovan 2002. godine, sjedište je u Opatiji, a u 2008.g. okupljalo je 227 članica
  • osnovni cilj – okupljanje hotelijera i restoratera radi zaštite i promicanja zajedničkih strukovnih interesa svojih članica
hotelijerstvo u svijetu
Hotelijerstvo u svijetu
  • suvremeno svjetsko hotelijerstvo, u svom najširem značenju, čine:
    • kompanije koje se bave izgradnjom i razvojem hotela te posjeduju hotelske objekte,
    • kompanije koje upravljaju hotelima (bez obzira jesu li ili nisu vlasnici hotela kojima upravljaju),
    • franšizne kompanije koje razvijaju hotelske lance, a ne posjeduju hotele niti njima upravljaju
hotelski lanac
Hotelski lanac
  • hotelski lanac je sustav hotela udruženih temeljem određenih interesa, odnosno organizacija koja konkurira na hotelskom tržištu bilo lokalno, nacionalno, regionalno ili internacionalno, a sastoji se od više hotela sličnog koncepta ili teme
  • nastali su u SAD-u sredinom 20. stoljeća osnivanjem "Holiday Inn"-a, lanca motela građenih uz američke autoceste
  • od tada do danas razvilo se stotine raznovrsnih lanaca diljem svijeta – procjena: danas je oko 60% ukupnih hotelskih kapaciteta u svijetu dio nekog hotelskog lanca
slide33
  • u suvremenoj svjetskoj hotelskoj praksi postoji nekoliko različitih vrsta afilijacija (pridruživanja) između hotela i hotelskog lanca, ovisno o interesima razvoja i udruživanja odnosno o stupnju kontrole lanca nad hotelima, to jest o poslovnom obliku lanca
  • vrste afilijacija između hotela i hotelskog lanca mogu biti sljedeće:
    • hotel može biti u potpunom vlasništvu i pod upravljanjem hotelskog lanca
    • hotel može biti unajmljen, pod franšizom, pod menadžment ugovorom ili u hotelskom (marketinškom) savezu
slide34
  • s obzirom na poslovni oblik, hotelski lanci uključuju:
    • vlasničke kompanije,
    • hotelske menadžment kompanije i
    • hotelske konzorcije odnosno marketinške saveze
  • većina hotelskih lanaca postavlja određene standarde, koji osiguravaju konzistentnost kvalitete u svim objektima u sastavu lanca:
    • minimalni povrat na ulaganje po sobi (vlasničke kompanije)
    • standardni poslovni postupci rada (menadžment kompanije)
    • standardi hotelske marke i proizvoda (menadžment kompanije, franšize i hotelski konzorciji)
hotelska grupacija
Hotelska grupacija
  • hotelska grupacija ili hotelski konzorcij je marketinški savez uglavnom vlasnički neovisnih hotela koji se udružuju s ciljem unapređenja vlastite tržišne atraktivnosti i dostupnosti potencijalnim gostima
  • fokus u hotelskim grupacijama je marketing sa zajedničkim rezervacijskim sustavom te standardima kvalitete.
  • hoteli u hotelskoj grupaciji uglavnom dijele korporativne troškove kao npr. troškove marketinga, dok zadržavaju neovisnost vlasništva i upravljanja hotelom
slide36
  • koristi za članove hotelskog konzorcija se ostvaruju u marketingu (proizvodne oznake, katalozi, brošure itd.) i u prodaji (mogućnost rezerviranja preko interneta ili centralnih rezervacijskih sustava)
  • hotelska grupacija može biti:
    • lokalna skupina hotela koji promoviraju destinaciju
    • skupina neovisnih hotela koji su geografski široko rasprostranjeni i međusobno ne konkuriraju
  • primjeri hotelskih grupacija (konzorcija) su npr. REZolutions, Best Western, Supranational Hotels, The Leading Hotels of the World, Design Hotels i sl.
suvremeni koncepti upravljanja u hotelijerstvu
Suvremeni koncepti upravljanja u hotelijerstvu
  • u suvremenom hotelijerstvu su vlasnička i upravljačka funkcija uglavnom odvojene, budući da hotelske menadžment kompanije u pravilu nisu vlasnici hotela kojima upravljaju
  • vlasnik hotela može biti fizička osoba, financijska institucija ili druga pravna osoba koja u vlasništvu ima hotel kao dugoročno ulaganje u nekretnine
  • hotelska menadžment kompanija je kompanija koju je vlasnik hotela unajmio da profesionalno upravlja hotelom u ime i za račun
  • vlasnik hotela s hotelskom menadžment kompanijom sklapa Ugovor o upravljanju hotelom (Menadžment ugovor), temeljem kojeg joj povjerava upravljanje hotelom
slide38
  • hotelska menadžment kompanija za svoje usluge obračunava naknade za upravljanje (menadžment naknade), i to:
    • osnovna (engl. base) menadžment naknada – obračunava se u postotku na ostvareni ukupni prihod hotela (npr. 1,5 – 3% od ukupnog prihoda hotela)
    • stimulativna (engl. incentive) menadžment naknada – obračunava se u postotku na ostvarenu bruto operativnu dobit hotela - engl. GOP – Gross Operating Profit (npr. 7 – 10% od GOP-a)
    • naknada za marketing – obračunava se u postotku na ostvareni ukupni prihod ili prihod smještaja (npr. 1 – 3% od prihoda smještaja)
    • rezervacijska naknada – obračunava se u postotku na prihod soba ostvaren putem rezervacijskog sustava, ili kao određeni fiksni iznos po izvršenoj rezervaciji preko rezervacijskog sustava
ugovor o fran izi
Ugovor o franšizi
  • ugovor između hotelskog lanca i vlasnika hotela, kojim hotelski lanac omogućava vlasniku korištenje imena i identiteta lanca (hotelskog brenda) te standardnih poslovnih postupaka, tehničko-tehnoloških standarda, marketinga te centralnog rezervacijskog sustava
  • davatelj franšize (hotelski lanac) nema vlasničkog ili financijskog interesa u hotelu, već dobiva franšiznu naknadu
  • franšizna naknada uobičajeno sesastoji od jednokratne ulazne naknade koja se plaća prilikom zaključivanja ugovora o franšizi te stalne mjesečne naknade koja se plaća tijekom cijelog trajanja ugovora, a često se ugovaraju i razne druge naknade (naknada za oglašavanje, naknada za trening osoblja i slično)
hotelski brend
Hotelski brend
  • naziv, simbol, pojam, dizajn ili bilo koja njihova kombinacija koja se koristi za identificiranje hotelskih proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od konkurentskih
  • brend predstavlja jamstvo konzistentnosti kvalitete i koristi se da bi privukao lojalne potrošače, a vrijednost brenda se temelji na njegovoj percepciji u očima potrošača
  • hotelski brendovi obično koriste slogane koji predstavljaju njihove atribute i koristi odnosno koji ih razlikuju
hotelski odjeli
Hotelski odjeli
  • operativni odjeli– recepcija, domaćinstvo, hrana i piće (zovu se još i prihodovni jer ostvaruju prihod)
  • odjeli podrške– marketing i prodaja, financije i kontroling, nabava, održavanje, sigurnost i ljudski resursi
  • odjeli u hotelu se mogu dijeliti i na:
    • prihodovne– generiraju prihod kroz prodaju usluga ili proizvoda (sobe, hrana i piće, telefoni, najam prostora, fitnes i ostala rekreacija)
    • troškovnejedinice (marketing, održavanje, financije i kontroling, nabava, ljudski resursi, sigurnost) – ne prihoduju direktno, nego omogućavaju redovno funkcioniranje prihodovnih jedinica