1 / 22

Seminar za voditelje županijskih stručnih suradnika školskih knjižničara, mentora i savjetnika

Seminar za voditelje županijskih stručnih suradnika školskih knjižničara, mentora i savjetnika. Medijska pismenost i komunikacijska prava djece Doc.dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru Opatija 13. srpnja 2007.

kiora
Download Presentation

Seminar za voditelje županijskih stručnih suradnika školskih knjižničara, mentora i savjetnika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Seminar za voditelje županijskih stručnih suradnika školskih knjižničara, mentora i savjetnika Medijska pismenost i komunikacijska prava djece Doc.dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru Opatija 13. srpnja 2007.

  2. Vrijeme komunikacijske revolucije • Medijska pismenost je dio komunikologije koji se sve više razvija kao posljedica šoka od komunikacijske revolucije i globalnih medijskih trendova • Komunikacijsku revoluciju uzrokuju industrijalizacija, komercijalizacija i globalizacija masovne kulture, spektakl, tehnospektakl, internetizacija, utjecaji interneta na masovnu i interpersonalnu komunikaciju • Komunikacijski aspekti digitalne tehnologije – interaktivna televizija, radio “na zahtjev” – Promjena komunikacijske paradigme u masovnim medijima – promjena javnosti i javne sfere

  3. Komunikacijska revolucija • Komunikacijska revolucija vodi prema novim i raznolikim komunikacijskim scenarijima u budućnosti – nove komunikacijske platforme, mobilna telefonija, digitalni sustavi, sinergija i konvergencija medija • Potrebno je medijsko opismenjavanje (media literacy) • Provodi se u kontekstu teorija i metoda komunikacijskih znanosti

  4. Načela medijske pismenosti 1. Teze od koje polazi koncept: 1. mediji ne odražavaju nego konstruiraju našu stvarnost 2. medijske navike korisnika važne u procesu društvene socijalizacije 3. komunikacijska tehnologija i komunikacijska praksa temeljne su za osobni uspjeh i za razvoj društva i demokracije 2. Cilj koncepta razvijati refleksivne i produktivne sposobnosti za korištenje medija, razvijati analitički i kritički pristup medijskim sadržajima 4. Metoda uključivanje znanja o medijima u sve razine obrazovnog sustava i napuštanje prakse da se medijima bave samo medijski profesionalci i akademska zajednica.

  5. Alternativni ili prošireni nazivi • Medijski odgoj (media education): ključni koncept jest da mediji (klasični mediji – televizija, radio, novine) ne odražavaju nego konstruiraju stvarnost • Multimedijska pismenost – koncept je uključivati građane Europe u društvo znanja utemeljeno na povjerenju prema medijima (http//:europa.eu.int) • Digitalno opismenjavenje – znanje o novim tehnologijama i načinima na koje utječu na posao, školovanje, slobodno vrijeme

  6. Razvitak koncepta • UNESCO 1982. U Günewaldu u Njemačkoj “Deklaracija o medijskom odgoju” – 19 zemalja • Za organizaciju znanja i ljudi, - uvođenje medijskog obrazovanja u predškolsko, školsko i visoko obrazovanje, -za obrazovanje nastavnika, - za multidisciplinarni pristup, - međunarodnu suradnju –za podupiranja aktivnosti UNESCO-a • UNESCO 1999. “Educating for the Media and the Digital Age” – (33 zemlje, u Beču, Austrija) • Za raznolikost pristupa u medijskom obrazovanju uz uključivanje znanja o novim tehnologijama

  7. Definiranje pojma • “Medijska pismenost je sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruke posredstvom medija” (National Leadreship Conference on Media Literacy 1992, SAD) • TEHNIČKE KOMPETENCIJE: sposobnost pristupa medijima • KRITIČKE KOMPETENCIJE: razumijevanja medijskih sadržaja, sposobnost tumačenja i kritičkog vrednovanja • PRAKTIČNE KOMPETENCIJE: sposobnost stvaranja medijskih poruka

  8. Predmet • ŠTETNI MEDIJSKI SADRŽAJI I NJIHOV UTJECAJ: nasilje, stereotipi, pornografija • MEDIJSKE NAVIKE djece i odraslih • MEDIJSKI ŽANROVI – vijesti, reklame, big brother, reality show, soap opera i mladi ljudi • REGULACIJA I SAMOREGULACIJA - nacionalni zakoni i etički kodeksi novinara i oglašivača • NOVE TEHNOLOGIJE – i promjene u meidjskim navikama - interaktivna komunikacija; novi medijski žanrovi wikipedia, blog, web

  9. Štetni sadržaji - nasilje • Nasilja u medijima ima previše • Nasilje se predstavlja kao zabava • Nasilje u non-fiction žanrovima • Reality show i nasilje • Glazba i nasilje, sport i nasilje, • Utjecaj nasilja i hipoteze: hipoteza katarze, hipoteza uznemiravanja, hipoteza oponašanja, tolerancije prema nasilju i nepovjerenja u sustav

  10. Reklame • Oglašavanje komunicira kulturne i ideološke vrijednosti • Kulturna globalizacija i stvaranje globalnog građanina potrošača, • Tehnike i postupci u proizvodnji reklame • Utjecaj i komercijalni efekt reklame u životu djece i omladine • Utjecaj oglašavanja na socijalizaciju i samopoštovanje • dokument Europske komisije iz 2001. (Study on the Impact of Advertising and Teleshopping on Minors) defninira pravila oglašavanja za zemlje članice EU (http://europa.eu.int/comm/avpolicy/whatsnew_en.htm)

  11. Stereotipi • Stereotip – pojednostavljene reprezentacije u kategorizaciji pripadnika određene skupine • Stereotipizacija u medijima - uokvirivanje društvenih događaja i vrijednosti – • Stereotipizirane grupe (političari, novinari, pjevači, znanstevnici) i žanrovi od vijesti do sapunica • Stereotipno medijsko predstavljanje životnih vrijednosti i tjelesnosti (ljepote i poželjnog izgleda)

  12. Međunarodna strategija • Europska unija – Preporuka za zaštitu mladeži i ljudskog dostojanstva u audiovizualnim medijima (1998) • Europska unija – Akcijski plan za promicanje sigurnijeg korištenja internetom • UNESCO-va Deklaracija i akcijski plan za suzbijanje seksualnog iskorištavanja djece, pornografije i pedofilije na internetu • The International Clearinghouse on Children, Youth and Media; Sveučilište u Göteborgu u Švedskoj i UNESCO - NGO • Association for Media Literate Europe (America) - AML (1978) – NGO • European Centre for Media Literacy – ECML (2004) NGO

  13. UN Konvencija o pravima djeteta (1989) Članak 3. …najbolji interes djeteta Članak 13. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključiti pravo na slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja usmeno, pismeno ili tiskom… Članak 17. Države stranke priznaju ulogu koju imaju sredstva javnog priopćavanja te će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta….

  14. Komunikacijska prava • Komunikacijska prava su temeljna ljudska prava • Komunikacijska prava djece su ljudska prava djeteta • Ona jamčepravo na informaciju, pravo na sudjelovanje u medijima i pravo na privatnost • Mediji nedovoljno poštuju komunikacijska prava djece

  15. Slika djeteta u medijima • Sudjelovanje djece u medijima: Djeca - depersonalizirani građani • Stereotipi u medijskom prikazivanju djece • Najčešći medijski stereotipi prikazivanja djece su: dijete žrtva, dijete kriminalac i dijete objekt dobrote i brige društva • Slike djece služe za reklamiranje proizvoda i usluga ili kao ilustracija siromaštva i bijede

  16. Prava djece • Da se njihovo mišljenje uzima ozbiljno • Da ih se promatra kao ravnopravne osobe • Da se pita što oni misle o medijima i medijskim sadržajima • Govoriti slobodno • Da im se omogući medijska pismenost za kritičko razumijevanje medijskih sadržaja

  17. Pravo na informaciju • Pravo na informaciju ugroženo je trendovima industrijalizacije i komercijalizacije medija • Komercijalizacija medija smanjuje različitost i kvalitetu programa • Komercijalizacija medija ima za posljedicu tržišno vođeno novinarstvo koje teži senzacionalizmu i kršenju prava na privatnost

  18. Pravo na privatnost • Pravo na privatnost temeljno je pravo svakoga pojedinca • Kulturološki trendovi kao posljedica tehno revolucije medija, odnos postmoderne prema pitanju privatnosti, promijenio je i praksu u novinarstvu prema pitanjima privatnosti • U medijima se potiču medijski žanrovi koji dokidaju pravo na privatnost, gdje se ljudi prate, snimaju i javno pokazuju u najintimnijim trenucima (Reality Show, Big Brother, Oprah) • To dovodi do krize identiteta novinarstva, što znači da mladi novinari gube odnos prema svojoj profesiji

  19. Deklaracija o ponašanju novinara (1954./1986.) • Definira načela klasičnog, normativnog, društveno odgovornog novinarstva • Međunarodne federacije novinara, Bordeaux, 25. - 28. travnja 1954. god. i dopunjena na 18. svjetskom kongresu, Helsinki, 2. - 6. lipnja 1986. god. • Nasuprot senzacionalističkom, aferaškom, tržišnom novinarstvu bez etike, što je u teoriji već poznato kao “postnovinarsko razdoblje”

  20. Standardi zaštite dječjih prava u Hrvatskoj • ZakoniMehanizmi za provjeru primjene zakona (Vijeća, monitoring)Etički kodeks novinaraEtički kodeks oglašivačaPravobraniteljica za djecuCivilno društvo – međunarodna umreženostVlasnici medija

  21. Medijsko obrazovanje • Nije na odgovarajućoj razni • U hrvatskim osnovnim školama predaje se medijska kultura u okviru hrvatskoga jezika, ali je taj koncept još uvijek previše usmjeren na ulogu medija u razvijanju umjetničke percepcije, a manje na kritički i analitički pristup sadržajima • Učiteljski fakultet u Zagrebu – Medijska kultura • Sveučilište u Zadru – Odjel za informatologiju i komunikologiju – Izborni predmet u okviru provedbe Bolonjskog procesa - “Medijska pismenost”

  22. Nada Zgrabljić Rotar • HVALA!

More Related