1 / 24

RAZVOJ SVETSKE POLJOPRIVREDE

RAZVOJ SVETSKE POLJOPRIVREDE. Svetsku poljoprivredu danas karakterišu dve krajnosti: Hiperprodukcija hrane i tržišni viškovi u razvijenim industrijskim zemljama; Nestašica hrane, nedovoljna ishranjenosti i glad u nekim zemljama u razvoju (pre svega u Africi).

Download Presentation

RAZVOJ SVETSKE POLJOPRIVREDE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. RAZVOJ SVETSKE POLJOPRIVREDE

  2. Svetsku poljoprivredu danas karakterišu dve krajnosti: • Hiperprodukcija hrane i tržišni viškovi u razvijenim industrijskim zemljama; • Nestašica hrane, nedovoljna ishranjenosti i glad u nekim zemljama u razvoju (pre svega u Africi)

  3. Poljoprivreda u razvijenim zemljama

  4. Sjedinjene Američke Države • Ekonomski i agrarno►najrazvijenija zemlja sveta; •  300 miliona stanovnika • 374 miliona hektara obradivog zemljišta • 2 miliona farmi • Poljoprivredom se bavi oko 1,8% aktivnog stanovništva • Prosečna površina farme je 180ha • Zemljište nije ograničavajući faktor razvoja (resurs u izobilju) • ►KRUPNA ROBNA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

  5. Sjedinjene Američke Države • Regionalizacija – gajenje onih vrsta koje mogu dati maksimalni prinos u određenom regionu • Visoka produktivnost rada u poljoprivredi: Br. stanovnika za koje američki farmer proizvodi hranu:

  6. Sjedinjene Američke Države • Duga tradicija kooperativnih farmi sa ciljem: • Snižavanja troškova proizvodnje, • Preraspodele profita • Obezbeđenje neophodnih a teško dostupnih usluga i roba, • Mogućnost zarade na osnovu koordinacije prilikom nabavke i prodaje, • Iskorišćavanje prednosti tržišta i konkurencije, • Zajednička deoba rizika;

  7. Sjedinjene Američke Države • Program pomoći putem dohotka i cena (uspostavljanje zaštitnih cena za nekoliko osnovnih poljopri. proizvoda) • Mreža lokalnih stručnih službi • Razvijanje novih tehnologija, pre svega informacione i biotehnologije, • Razvoj naučnih institucija i univerziteta • Povećana investiranja u istraživanje i razvoj

  8. Kanada • Poljoprivredna velesila • Sever ►Arktička klima (hladno i vlažno područje sa neplodnim zemljištem) • Jug ►plodna nizija sa odličnim uslovima za proizvodnju pšenice i stoke • 2ha obradive površine po glavi stanovnika • Program pomoći putem cena i dohotka (sličan američkom programu) • Program upravljanja ponudom ili tržišno ograničenje ponude.

  9. Australija • Značajan proizvođač i izvoznik hrane • Nepovoljni klimatski uslovi (visoke prosečne temperature, male količine padavina ►potreba za navodnjavanjem) • Tržišna politika i tržišne direkcije, posebno u kontroli izvoza imaju značajnu ulogu u poljoprivrednoj politici • Politika oporezivanja u poljoprivredi bazirana je na progresivnim poreskim stopama • Preovladava slobodna trgovina poljoprivrednim proizvodima.

  10. Evropska Unija • 5 miliona stanovnika • Zakon koncentracija i centralizacije (ukrupnjavanje poseda) • Prosečna veličina farme oko 20ha • Paralelno funkcionisanje porodičnih (mešovitih) gazdinstava (pretežno mediteranske zemlje) i srednjih i velikih specijalizovanih gazdinstava (zemlje Beneluksa, Nemačka, Danska, Francuska, V. Britanija...).

  11. Evropska Unija • CAP (Common Agricultural Policy) Zajednička agrarna politika • Promenila usmerenje od podsticanja proizvodnje ka podsticanju dohotka farmera • Promena CAP-a u 2003. godini se odnosi uglavnom na održivi razvoj i ruralni razvoj poljoprivrede (na osnovu Agende 2000)

  12. Evropska Unija • Problemi sa kojima se suočava politika ruralnog razvoja EU: • Ekonomski – niži nivo dohotka u ruralnim područjima, ostarelo radno stanovništvo; • Socijalni – relativno visoka nezaposlenost u rur. Oblastima, depopulacija, nedostatak osnovnih usluga; • Ekološki – potreba za pozitivnim doprinosom životnoj sredini

  13. Evropska Unija • Agenda 2000 predstavlja evropski pogled na budućnost ruralnog razvoja. • Istaknuti su, između ostalog, noseći stubovi CAP-a: • Prvi stub: konkurentna i održiva multifunkcionalna poljoprivreda • Drugi stub: ruralna ekonomija

  14. Poljoprivreda u istočno-evropskim zemljama, SSSR-u i Kini

  15. SSSR • Posle oktobarske revolucije (1917. god) u Sovjetskom Savezu je proklamovana Nova ekonomska politika (NEP) • Krajem 20-ih godina partijsko rukovodstvo zemlje, sa Staljinom na čelu, napušta NEP, i uvodi administrativno-birokratske metode u rešavanju naraslih problema. • Posle II svetskog rata ovi teorijski stavovi postali su politička praksa u svim socijalističkim zemljama.

  16. SSSR • Nekoliko pokušaja unapređenja poljoprivredne proizvodnje u SSSR-u u posleratnom periodu: • Hruščovljev plan (1953) • Brežnjevljev plan (1982) – “Prehrambeni program do 1990” • Nisu dali očekivane rezultate • Perestrojska Gorbačova – zasnovana na reprivatizaciji sovhoza i kovhoza

  17. Kina • Posle Revolucije 1950. god. Kina je imala oko 450 miliona stanovnika • 1950-1979. god. 20-30 miliona stanovnika je umrlo od gladi. • Danas ►preko 1 milijardu stanovnika • Od 1980. god. glad je eliminisana • <9 ari obradivog zemljišta po stanovniku

  18. Kina • Uspela da unapredi proizvodnju sprovođenjem privredno ekonomske reforme: • Razvoj sistema porodične odgovornosti i transformacija narodnih komuna u ekonomske organizacije; • Povećanje učešća investicija u poljoprivredu • Povećanje subvencija u poljoprivredi • Specijalizacija proizvodnje • Razvoj lokalnih tržišta i industrije na selu • Unapređenje procesa mehanizacije i hemizacije • Racionalnije korišćenje razvojnih faktora

  19. Kina • Osnovni problemi u agrarnoj politici: • Usitnjenost zemljišta • Nedovoljnost obradivog zemljišta • Nezainteresovanost proizvođača za kratkoročnu proizvodnju • Sve naglašeniji procesi raslojavanja na selu

  20. Bivše socijalističke zemlje • Najbitnije karakteristike poljoprivrede su bile: • Zanemarivanje poljoprivrede • Fetišiziranje državne svojine i krupne robne proizvodnje • Diskriminacija privatne svojine i sitne robne proizvodnje • Niska ulaganja • Niska iskorišćenost razvojnih faktora • Neodgovarajuća povezanost primarne polj.proiz., prerade i prometa • Nedovoljna motivisanost proizvođača • Zanemarivanje značaja i uloge tržišta • Prenaglašenost administrativnog sistema upravljanja • Usporen razvoj nauke i tehnologije • Neefikasna agrarna politika

  21. Proces tranzicije i transformacija agrosektora • Izgradnja tržišnog modela privređivanja u agrosektoru tranzicionih ekonomija polazi od neophodnosti realizacije sledećih reformskih procesa: • Liberalizacija tržišta • Restrukturiranje agrosektora • Reforma dofarmerskog i postfarmerskog sektora • Stvaranje adekvatne tržišne infrastrukture

  22. Azijski kontinent • Raznovrsna klima • Većina zemalja je prihvatila industrijalizaciju kao metod privrednog razvoja • Višak vrednosti iz poljoprivrede je prelivan u druge privredne grane • Ovakva politika dovela je do nerazvijenosti, velike zavisnosti od inostranstva, neravnomerne raspodele dohotka i bogatstva, visoke stope inflacije i nezaposlenosti... • Mere vlada u poslednjih nekoliko godina daju pozitivne efekte. • Epicentar gladi na našoj planeti preselio se iz azijskih u afričke zemlje.

  23. Afrički kontinent • Kontinent gladi • Nepovoljni klimatski i zemljišni uslovi • Stopa rasta poljoprivredne proizvodnje je niska • Obrazovni, kulturni i tehnički nivo većine stanovništva je na niskom nivou • Neprimerena industrijalizacija ovih zemalja • Ne postoji mehanizam zaštite poljoprivredne proizvodnje • Poreske obaveze u funkciji zaštite domaće industrije

  24. Latinoameričke zemlje • Pretežno su izvoznici poljoprivrednih proizvoda a uvoznici industrijskih • Poljoprivredno najrazvijenije zemlje ove regije su Brazil i Argentina • Neiskorišćenost prirodnih resursa • Visoka nezaposlenost, inflacija, socijalna beda i siromaštvo • Industrijalizacija na račun poljoprivrede

More Related