1 / 43

Politika zaštite okoliša EU- pregled istorijskog razvoja

Politika zaštite okoliša EU- pregled istorijskog razvoja. Paul Tempany ekspert za oblast izrade politika - industrijsko zagađenje , klimatske promjene i monitoring okoliša. Profesionalno iskustvo konsultanta. preko 30 godina iskustva u oblasti kontrole zagađenja i politika u UK i EC

kaylee
Download Presentation

Politika zaštite okoliša EU- pregled istorijskog razvoja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Politika zaštite okoliša EU-pregled istorijskog razvoja Paul Tempany ekspert za oblast izrade politika - industrijsko zagađenje, klimatske promjeneimonitoring okoliša

  2. Profesionalno iskustvo konsultanta • preko 30 godina iskustva u oblasti kontrole zagađenja i politika u UK i EC • agencije za upravljanje vodama i zaštitu okoliša, vlada, obuka, istraživanje, konsultantski angažmani i industrija • autor 3 referentna dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama (BAT)za IPPC • zagađenje voda, upravljanje otpadom, IPPC, energetska efikasnost i klimatske promjene

  3. Ciljevi prezentacije • Objasniti istorijski razvoj politike zaštite okoliša EU • Istaknutidešavanja ključna za razvoj politike • Objasniti ključna dešavanja • Na koji su način ove politike relevantne za BiH

  4. Počeci i rani razvojpitanja zaštite okoliša • Mojsije i Izraelci • obredno pranje izvanlogora,od 15.do 12.stoljeća p.n.e • Islamski učenjaci,od 9. do 13. stoljeća • najstariji pisani izvori o vezi između zagađenja i zdravlja ljudi • Mesari iz doba srednjeg vijeka u talijanskom gradu Ferrari • jame za sakupljanje krvinakon klanja životinja • Engleski kralj Edvard I, 1272. • zabranio spaljivanje uglja u Londonu • Španski kralj Filip II, 15.stoljeće • groblja izvan urbanih područja

  5. Industrijska revolucija – glavne odlike • Mehanizacija • znatno povećala proizvodnju • Snaga vodene pare • zamijenila ljudsku radnu snagu i životinjsku vučnu snagu, te snagu vjetra i tekuće vode • Proizvodnja željeza (kao iolova ibakra) • ugalj i koks zamjenili su drvo kao gorivo u metalurgiji • Migracija stanovništva uveća mjesta i gradove • čista voda, onečišćena voda • loš kvalitet zraka

  6. Primjeri iz UK Slika s početka 19. stoljeća, Widnes (Cheshire,UK) prekriven oblakom nastalim uslijedLe Blancovog postupka Zakon o lužinama, 1863 (Alkali Act) 5 inspektora čiji je zadatak da kontroliraju gas nastao iz procesa proizvodnje hlorovodonične kiseline u hemijskoj industriji

  7. London je 1851. godine bionajveći i najpoznatiji grad u svijetu, sa 2,5 miliona stanovnika Epidemija kolere 1848. i drugi slučajevi pojave epidemije kolere 616 smrtnih slučajeva 1854. 1858.-u obilježio je “Veliki smrad” (Great Stink)koji je doveo do uvođenja modernog kanalizacionog sistema

  8. Veliki smog, 1952 20000 smrtnih slučajeva 100000 oboljelih doveo je do donošenja Zakona o čistom zraku (Clean Air Act), 1956.

  9. Počeci razvoja politike EU • 1957.Rimski ugovor • formirana Evropska ekonomska zajednica • Primarno ekonomskog karaktera – ‘Zajedničko tržište’ • Nije postojala okolišna dimenzija • državni propisi • Početni propisi na temelju: • Člana 100 ‘jednaka pravila za sve na unutrašnjem tržištu’ • Člana 235 ‘ostalo’

  10. Prve evropske direktive o zaštiti okoliša • 1967. ‘Direktiva o pakiranju’ - o usklađivanju propisa u vezirazvrstavanja, označavanjai pakiranja opasnih tvari • 1970. Direktiva o dozvoljenom nivou buke iizduvnom sistemu motornih vozila.

  11. Okolišna pitanja od interesa za javnost • od 1945 do danas: nuklearno testiranje • 1971. Greenpeace proveo prvu akciju protiv testiranja • 1940 – 1960: smog u gradovima • 1950 – 1980s: kisele kiše • 1984. pogođena polovina stabala u Švarcvaldu (Crnoj šumi), u Njemačkoj • 1962 ‘Tiho proljeće’(Silent Spring): posljedice upotrebe pesticida • 1978 Love Canal: toksični otpad

  12. Slike koje ilustruju stanje okoliša 1960-ih

  13. Pritisci i promjene • 1: različiti državni standardi predstavljali su značajne prepreke u trgovininpr. kontrola emisija izduvnih gasova iz motornih vozila • 2: okolišni problemi sve više postaju predmetom međunarodne politike, npr. kisela kiša, toksični otpad • 1972. održana Konfrencija Ujedinjenih naroda posvećena okolišu • Štokholmska konferencija • 1972. uParizu održan samit šefova država, dekleracija postaje Prvi akcioni program zaštite okoliša

  14. Prviakcioni program zaštite okoliša (EAP) 1973 - 1976 Komisija je trebala predložiti: • smanjenje zagađenja i štetnog djelovanja i smetnji uzrokovanih zagađenjem ; • unapređenjeprirodnog i urbanog okoliša; • rješavanje okolišnih problema prouzrokovanih iscrpljivanjem određenih prirodnih resursa; • bolju upoznatost s okolišnim problemima i edukaciju.

  15. Razvoj politike zaštite okoliša EU • Od 1957.do 1987.oko 200 propisa • Kritizirana pravna osnova • Međuvladina konferencija (IGC), 1986.s ciljem modifikovanja Rimskog ugovora • 1987.Jedinstveni evropski akt • Glava: Okoliš,članovi 130r-t,veoma opsežno • Nova područja • npr. zaštita staništa divlje faune i flore, sloboda pristupa informacijama

  16. Načela vezana za zaštitu okoliša • očuvati, zaštititiipoboljšatikvalitetu okoliša; • doprinijetizaštiti zdravlja ljudi • osiguratirazboritoiracionalnokorištenje prirodnih bogatstava. • potrebno je preduzimanje preventivnih mjera • šteta nanesena okolišu ispravlja se na izvoru • zagađivač plaća • ‘zahtjevi vezani za zaštitu okolišasastavni su dio drugih politika Zajednice’

  17. Zajednica uzima u obzir: • naučne i tehničke podatke • okolišne uvjete u različitim regijama • troškove i koristi djelovanja odnosno nedjelovanja • ekonomski i društveni razvoj Zajednice • gdje je djelovanje Zajednicebolje od djelovanja na nivou zemalja članica • da zemlje članice mogu uvesti strožije mjere sve dok su iste usklađene sa ciljevima Ugovora npr. unutrašnjim tržištem

  18. Dalji pokretači politike zaštite okoliša • 1976 nesreća u mjestu Seveso: • eksplozija u hemijskom postrojenju • 1982 Sevesodirektiva • Opad • 1978. Amoco Cadiz: izlijevanje nafte • 1979. 3 Mile Island: topljenje jezgre nuklearnog reaktora • 1984. Bopalska nesreća: curenje otrovnog gasa • 1986.Černobil: nuklearna katastrofa • 1985.Oznska rupa: • Međunarodni efekat • 1987. Montrealski protokol

  19. Incident u tvornici u Sevesu 1976 • Malo hemijsko postrojenje • Zakon je nalagao zatvaranje tokom vikenda • Zatvorena prebrzo i bez odgovarajućih mjera predostrožnosti • Eksplozija je za posljedicu imala najveću zabilježenu izloženost stanovnika dioksinima • 41 bure toksičnog otpada pronađeno je u Francuskoj, nakon što je bilo “izgubljeno”sedam godina

  20. Ugovor iz Mastrichta, 1992 • Održiv i neinflatorni rast, poštujući pri tomokoliš’ (član 2) • ‘uravnotežen i održiv ekonomski i socijalni razvoj’ • ‘s ciljem postizanja visokog nivoa zaštite’, i temelji se na ‘načelu predostrožnosti’ • ‘zahtjevi za zaštitom okoliša moraju se ugraditi u ... druge politike Zajednice • Postupak suodlučivanja s Evropskim parlamentom • Glasanje kvalificiranom većinom (QMV) u Vijeću, uklonjen veto ZČ

  21. Ugovor iz Amsterdama, 1997 • Održivi razvoj je izričito naglašen • Generalnom direktoratu za okoliš date veće ovlasti • Uključivanje zahtjeva u pogledu zaštite okoliša u sva područja koja uređuju politike • VM priprema procjenu uticaja na okoliš (EIA)za sve politike koje se mogu odraziti na okoliš • Suodlučivanje postaje redovni postupak za pitanja zaštite okoliša • Zajednicanadležna za sve oblasti zaštite okoliša • Novi pristupi: • Kardifski proces • Strategija Evropske unije za održivi razvoj

  22. Ugovor iz Nice, 2001 • Izmjeneglasanja kvalificiranom većinom (QMV) • ManjeZČimaju više glasova u odnosu na broj stanovnika

  23. 2009 (na snagu stupa) Ugovor iz Lisabona • Dodatno jačati održivost • Podupirati održivi razvoj izvan granica Evrope • Unija sa ZČ dijeli nadležnost za energetiku • Ribarstvo i očuvanje morskih bioloških resursa pripadaju poljoprivredi • Poljopriveda i ribarstvopotpadaju pod postupak suodlučivanja • Parlament može uticati na kompletan budžet

  24. Šesti akcioni program zaštite okoliša EU • od jula 2002.dojula 2012. • 4 ključne tematske oblasti • 7 tematskih strategija: • Zrak • Pesticidi • Prevencija otpada i recikliranje • Prirodni izvori • Zemljište • Morski okoliš • Urbani okoliš

  25. ŠestiEAP - 4 ključne tematske oblasti: - Klimatske promjene - Priroda i biodiverzitet - Okoliš, zdravlje i kvalitet života - Prirodni resursi i otpad

  26. Sedmi akcioni program zaštite okoliša EU • Komunikacija EK o strateškim inicijativama • Strategija Europe 2020 • Europski semestar • Sedmi EAP treba biti strateški dokument za: • Poboljšati provedbu praćenja evidencija • Dalje integrisati klimu i okoliš • Uskladiti postojeću politiku i praksu sa znanjem • Ispuniti značajne praznine politike • 26.septembraministarski sastanak RENA

  27. Ograničenja djelokrugapolitike zaštite okoliša EU • Načelo supsidijarnosti • određeni ‘okvirni’ propisičime se ZČ ostavlja prostor da detaljno razdrade svoje propise • Osjetljiva područja zahtijevaju jednoglasnost Vijeća ministara • npr. ekološko oporezivanje, kvantitativno upravljanje vodnim resursima, prostorno planiranje, određeni aspekti energetske politike

  28. Prednosti i nedostaci politike • Prioriteti više nisu pod isključivom kontrolom pojedinačnih zemalja članica. • ZČutiče naoblikovanje politike zaštite okoliša u cijeloj Evropi i svijetu • Zemlje članicemoraju primjenjivatipropise EU ili će biti kažnjene • ZČučestvuje u procesu •  Donošenje odluka na nivou EU neosporno je transparentnije • Zahtjev za ispunjavanjem standarda EU može osnažiti pregovaračko stajalište ministarstava nadležnih za okoliš u odnosu na ostala ministarstva u vladama ZČ • Okolišni standardi su pooštreni u većini ZČ npr. zraki voda. • Razmjena iskustava izmeđuZČnpr. IMPEL, EP Review grupa

  29. Šta je Akcioni plan približavanja EU? • Usklađivanje okolišne politike i strategije sa EU • Akcioni plan se izrađuje u tu svrhu • Najveće poglavlje propisa: • VRIJEDI LI TRUDA?

  30. Prednosti primjenepravne stečevina EU o okolišu Primjena će: • donijeti ulaganja i radna mjesta • privući ulaganja i izvan okolišnog sektora • smanjiti rizike • smanjiti troškove osiguranja • poboljšati iomogućiti očuvanjeimidža BiH • smanjiti troškove zdravstvene zaštite • poboljšati zdravlje i povećati potencijale stanovništva • zaštititi okoliš kako bi ga mogle koristiti i današnje i buduće generacije

  31. IPA projekti • Ovaj projekat ‘otvara put’ • Izvršenje ovog ugovora otvara put do ulaganja u vrijednosti od preko 40 MILIONA EURA

  32. Otvaranje novih radnih mjesta – ekološka industrija- Eko-industrija 3.4 miliona Proizvod-njaautomob-ila 2.7 miliona Hemik-alije 2.4 miliona -Metali 1.4 miliona -Tekstilnaindustrija 1.3 miliona -Zaposlenost u EU u odabranim industrijama (2005)

  33. -Optimističnaprocjenaposlovauključujućiindirektnopodržanaradnamjesta 17% -Poslovidirektnoovisni o okolišu 12% Poslovivezanizaokoliš u Velsu (izraženi u % ukupnogzaposlenja, 2003) -Eko-industrija 2%

  34. Turizam • Jedan od najvećih ekonomskih sektora u svijetu koji bilježi najbrži rast • Jedno od dvanaest radnih mjesta je u turizmu • predstavlja 5% globalnog BDP-a i BDP-a EU • 30% vrijednosti svjetskog izvoza usluga, dnevno se ostvaruje 3 milijarde američkih dolara prihoda od turizma, na 4. mjestu nakon goriva i proizvoda hemijske i automobilske industrije • Ljudi se kroz turizam približavaju prirodi što povećava upoznatost javnosti s okolišnim pitanjima • Ujedinjuje ljude i povezuje svijet, razvija međusobno poštovanje, razumijevanje i toleranciju

  35. Turizam • BiHće biti 3. zemlja po visini stope rasta turizma u svijetu • Sarajevo proglašeno: • 43. najboljim gradom u svijetu; • jednim od 10 najboljih u 2010; • a 2012. proglašeno najboljim gradom za posjetiti • Postoje brojne mogućnosti za razvoj ruralnih područja

  36. Izazovi za BiH • Teškoće u pogledu implementacije • Poboljšanje i očuvanje imidža • Posljedice nedjelovanja

  37. Sprečavanje zagađenja: Ajka, Mađarska, industrijska nesreća – izlijevanje crvenog toksičnog mulja • 4.oktobra 2010. • Crveni otpadni muljizlio se iz fabrike aluminijuma • Brana je pukla • 9 smrtnih slučajeva, 122 povrijeđenih

  38. Održivost • Nedostatak drveta kao ogrevnog i građevinskog materijala može se povezati sa padom: • Gilgameša ~ 3000 p.n.e. • Minojske civilizacije (na Kritu) ~ 1400 p.n.e. • Rima ~500 nove ere • Venecije u16. stoljeće • UK? Španija, Portugal • Gubitak kolonijalnih resursa

  39. Granice rasta • Rimski klub, 1968. • ‘Granice rasta’ ,1972. • Kritike: • Tehnologija podcijenjena • Novi resursi, smanjena potrošnja • Mehanizam cijena • Revidirano 1993., 2009., 2010. zbog usklađenosti sa podacima

  40. Održivost i klimatske promjene • Najveći eksperiment svih vremena • Značajni rizici promjena • BiHosjetljiva: • Zemljište, ekosistemi i vrste • Erozija i degradacija tla • Smanjivanje protoka vode u rječnim tokovima • Poplaveiklizišta • Gubici u turizmu (posebno zimskom), trgovini i sirovinama, poljoprivredi, šumarstvu, elektroenergiji dobijenoj iz hidroelektrana

  41. Rezime • Politika zaštite okoliša razvijala se kao odgovor na incidente i aktivnosti • EU je usvojila načela kao što su: • zagađivač plaća, supsdijarnost ..... • Postoje nedostaci primjene, ali: • Prednosti su velike • prednosti za ekonomiju • održivost • Članstvo u EU pruža mogućnostda se utiče na oblikovanje politika EU i međunarodnih politika

  42. Hvala za pažnju! Paul Tempany ptempany@eptisa.com

More Related