T eorija i politika razvoja poduzetništva

1. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Prof.dr.sc. Vladimir Cini Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar Teorija i politika razvoja poduzetništva 2013./2014.

2. 5.Ekonomska sloboda, institucije i poduzetništvo

3. Nije ispravno ekonomske slobode tumačiti u kontekstu političke demokracije. • Političke se slobode odnose na proces političkoga odlučivanja, a ekonomske slobode mjere slobodu razmjene na tržištu. • Ekonomske slobode polaze od ocjene slobode razmjene (posebno otvorenosti međunarodne trgovine), poslovne inicijative i stupnja državne intervencije u gospodarstvu, bez obzira na obilježja političkoga sustava. • “Ekonomskasloboda je preduvjetpolitičkeslobode.” Milton Friedman, 1962. MiltonFriedman (1912-2006) dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. godine.

4. Brojna suvremena ekonomska literatura u svijetu koja se bavi istraživanjima ekonomskih sustava, procesa i učinaka ekonomske politike polazi od pretpostavke da je viši stupanj ekonomskih sloboda preduvjet za brži gospodarski rast i razvitak. • Istraživanja stupnja otvorenosti nacionalnog gospodarstva, tržišnih reformi, liberalizacije, privatizacije i drugih ekonomsko-političkih procesa aktualizirana su padom komunizma i relativno naglim nestankom planske ekonomije na početku 1990-tih. • Tržišno orijentirane reforme morale su u očekivanom kratkome roku osigurati brži ekonomski rast i razvitak. To je dalo veliki zamah obnovi i promicanju doktrina ekonomskoga liberalizma i primjeni liberalnih rješenja u praksi ekonomske politike sve većega broja zemalja.

5. Ekonomska sloboda: definicija • Definicija: • Ekonomska sloboda jest pravo pojedinaca da slijedi svoje interese kroz dobrovoljnu razmjenu vlasničkih prava koju mu osigurava vladavina prava; ili • Pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i investirati na način koji žele, a tu im slobodu država ne smije ograničavati već samo štititi. • Ekonomska sloboda – osobna sloboda, slobodna razmjena, sloboda tržišnog takmičenja, zaštita osoba i imovine • Izostanakdržavne prisile ili ograničenja nad proizvodnjom, distribucijom ili potrošnjom dobara i usluga osim onog koje je neophodno za građane da zaštite i održe samu slobodu. • Državno uplitanje u tržište povrh zaštite osoba i vlasništva – rizik uništavanja ekonomske slobode.

6. Ekonomska sloboda i institucije Kvaliteta institucionalnog okvira se može razumjeti kroz ekonomsku slobodu i njezin utjecaj na ekonomsku performansu neke zemlje: • Moers (2002) kaže kako zaštita vlasničkih prava, zdrav pravni sustav, mala i podržavajuća država te ekonomska sloboda predstavlja stupove ekonomskog rasta • North (1998) naglašava važnost ekonomske slobode za ekonomski napredak. Po njegovom mišljenju, jedan od glavnih razloga jaza u razvoju u Španjolskoj, Portugalu i njihovim kolonijama u Južnoj Americi u usporedbi s Velikom Britanijom i njezinim kolonijama u Sjevernoj Americi je bio nedostatak ekonomske slobode. • Berggren (2003) upućuje kako institucije koje štite ekonomsku slobodu unapređuju ekonomsku rast: (i) one promoviraju visoki povrat kroz niže poreze, zdrav pravni sustav i zaštitu vlasničkih prava; (ii) omogućuju alociranje talenta/resursa ondje gdje generira najveću vrijednost; (iii) ubrzavaju dinamiku gospodarstva u kojemu ima konkurencije zahvaljujući malobrojnim regulativama; (iv) omogućavaju predvidljivo i racionalno donošenje odluka zahvaljujući niskoj i stabilnoj stopi inflacije; (v) promoviraju kapitalne investicije tamo gdje je povrat najviši. • Hanke i Walters (2000) tvrde da prisutnost ekonomske slobode može potaknuti investicije i rast te da razvoj neće ispuniti svoje ciljeve bez nje. • Powell (2003) tvrdi da je ključni institucionalni čimbenik stupanj ekonomske slobode u kojemu pojedinci 'uživaju'.

7. Indeksi ekonomskih sloboda • Prvi je pokazatelj indeks ekonomskih sloboda zaklade Heritage (IndexofEconomicFreedom, HeritageFoundation). Taj se pokazatelj više oslanja na pokazatelje regulative po deset područja ekonomskih sloboda. • Drugi je pokazatelj sličnoga naziva indeks ekonomskih sloboda u svijetu prema Gwartneyu i Lawsonu (IndexofEconomicFreedomofthe World, EFW) koji objavljuje kanadski TheFraser Institute. Indeks ekonomskih sloboda EFW razrađeniji je i obuhvaća niz komponenti iz pet područja ekonomskih sloboda, a ocjene komponenti dobivene su na osnovi više od 40 pokazatelja, od kojih veliki dio čine makroekonomski pokazatelji.

8. Budući da u svim zemljama u svijetu država ipak ima aktivnu ulogu, minimalno se «dopuštenim» uplitanjem države smatra prikupljanje poreza za financiranje državne funkcije zaštite opisanih sloboda ili za potrebe nacionalne obrane. Dopuštena je i uloga države u osiguranju javnoga dobra. Svako uplitanje države iznad dopuštenoga minimuma smatra se ugrožavanjem sloboda, ponajprije ekonomskih. Najočitiji je negativan učinak uplitanja države kontrola cijena. • Prema opisanom konceptu po uzoru na sustav u SAD ekonomske slobode nisu instrument postizanja nekog cilja, već kao cilj sam za sebe. • Ukupna ekonomska sloboda sastoji se od deset komponenti, a te su: 1. Sloboda poslovanja (businessfreedom) 2. Sloboda trgovine (tradefreedom) 3. Monetarna sloboda (monetaryfreedom) 4. Sloboda od utjecaja države (freedomfromgovernment) 5. Fiskalna sloboda (fiscalfreedom) 6. Vlasnička prava (propertyrights) 7. Sloboda ulaganja (investmentfreedom) 8. Financijska sloboda (financial freedom) 9. Sloboda od korupcije (freedomfromcorruption) 10. Radna sloboda (laborfreedom)

9. Ocjene 0-100% • Višaocjena – većaekonomskasloboda • 80-100% - slobodnaekonomija • 70-79.9% - uglavnomslobodnaekonomija • 60-69.9% - umjerenoslobodnaekonomija • 50-59,9% - uglavnomneslobodnaekonomija • 0 - 50% - represivnaekonomija

10. Zadatak… • Napravite profil Hrvatske i ostalih CEEC zemalja koristeći se izvješćem EconomicFreedomofthe World (pomoć-link: http://www.freetheworld.com/2013/EFW2013-complete.pdf ) • Dodatna literatura za pročitati: • Carlsson F., Lundström, S. (2001), EconomicFreedomandGrowth: DecomposingtheEffects(http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.202.5719&rep=rep1&type=pdf ) • Gwartney, J., Lawson, R. (2004), Ten ConsequencesofEconomicFreedom: http://www.ncpa.org/pdfs/st268.pdf • Heckelman, J.C., Stroup, D.M. (2002). WhichEconomicFreedomsContribute to Growth? Reply : http://users.wfu.edu/heckeljc/papers/published/Kyklos_reply.pdf • Pomoć oko seminara/diplomskog rada - knjiga: BienGraves, B. (ur.) (1990), EconomicFreedomandInterventionism – AnAnthologyofArticlesandEssays: http://files.libertyfund.org/files/1887/3858_LFeBk.pdf

11. Mišljenje “Izvješćaiekonomskestudije o Hrvatskojjasnootkrivajuproblemskapodručjakaošto je veličinadržave, preko 50% BDP-a – kojadirektnodoprinosipovećanojkorupcijiikočiekonomskirast; manjakvlasničkihpravaivisokeporeznestopetekompliciraniporeznisistemkojiodvraćaodrada, štednjeiinvesticija.” Dr. Daniel Mitchell, The Cato Institute Smjernice za politiku razvoja poduzetništva: • manji državni sektor; • bolja zakonodavna struktura; • unaprijeđena zaštita vlasničkih prava; • manja regulativa kod financiranja/kreditiranja, zapošljavanja i poslovanja.