 
                
                E N D
1. Ekonomika okolia = znanstvena grana ekonomije koja proucava ekonomske zakonitosti u:
 koritenju prirodnih resursa 
 zatiti okolia
Ona istrauje optimalan odnos izmedu:
     trokova i
     koristi 
     ulaganja u okoli.
    
2. Ciljevi ekonomike okolia utvrdivanje ekonomskih posljedica degradacije okolia
traenje ekonomskih uzroka te degradacije
davanje ekonomskih poticaja kako bi se ta degradacija usporila, zaustavila ii usmjerila drugim pravcem. 
3. zanima je:   OPCE BLAGOSTANJE LJUDI
no ne samo materijalno i financijsko,
nego:
zdravstveno
psihicko
rekreacijsko....
 
4. Okoli ima 3 osnovne funkcije: izvor je sirovina za proizvodnju
asimilira otpadne tvari
ima ostale opce funkcije:
estetski uitak
rekreacija
zadovoljenje duhovnih potreba... 
5. Ekonomika okolia analizira UTJECAJ nekog zahvata na okoli
Taj se utjecaj obicno izraava u TETAMA.
Ekologija procjenjuje prirodne tete.
Ekonomika okolia procjenjuje ekonomske, tj. monetarne tete. 
6. tete u okoliu mogu biti: izravne  neposredne tete u prirodi
neizravne  ekonomski gubitci
		zbog degradacije okolia
		zbog dodatnih trokova otklanjanja
		zbog dodatnih trokova sprjecavanja					onecicenja.
	 
15. Glavne tete: tetan utjecaj na zdravlje ljudi
tetan utjecaj na biljke i ivotinje
tetan utjecaj na globalnu ekoloku ravnoteu
tetan utjecaj na prirodna i kulturna blaga
tetan utjecaj na gospodarski sustav 
16. Metode procjena ekolokih teta naturalna metoda
u mnogim zemljama obvezna prije donoenja odluke o zahvatu u okoli
Studija utjecaja na okoli:
detaljan opis ekolokog utjecaja,
 alternativna rjeenja, 
utjecaji koji se ne mogu izbjeci, 
analiza koritenja resursa/onecicenja, 
vredovanje okolia i procjena utjecaja s mjerama zatite 
19. 2. monetarna metoda svrha: procjena gospodarske racionalnosti ulaganja u poboljanje kvalitete okolia.
Poto su resursi ograniceni, vano osigurati da dobit koja proizlazi iz zatite okolia prelazi iznos trokova eksploatacije resursa 
20. Monetarna metoda ima nekoliko postupaka: a) izravna procjena: tete ubiljeene u poduzecima, ustanovama...statistickim i drugim podatcima. Objektivnost ovisi o objektivnosti podataka.
npr. teko novcano procijeniti smanjenje vidljivosti ili psihicke tete. 
21. b)  ekonometrijski modeli u model spaja i analizira veci broj cimbenika okolia i vie vrsta teta 
22. c) analiza trokova i koristi (cost-benefit analysis)
procjena trokova i koristi od neke investicijske odluke. 
danas glavno orude za ekonomsku ocjenu upravljanja resursima i onecicenja
Procjenjuje se:
teta od onecicenja, ali i
korist od smanjenja/uklanjanja onecicenja
 
23. Temeljni problemi metode trokova- koristi gdje se i u kojem obliku javlja onecicenje
kvantificiranje pojedinih oblika onecicenja
kvantificiranje trokova za otklanjanje ili smanjenje tetnih posljedica onecicenja
izbor odgovarajuceg vremenskog razdoblja te izbor diskontne stope
utvrdivanje sekundarnih i tercijarnih trokova i koristi 
24. d) analiza trokovne ucinkovitosti cost-effecteveness analysis
analiza razlicitih trokova za ostvarenje istog cilja
primjer: cilj je smanjiti onecicenje pitke vode
moguca rjeenja:
pronaci novi izvor
prikljuciti se na drugi vodovod
izgraditi uredaj za procicavanje
procjenjuje se koje rjeenje izaziva najmanje trokove
 
25. e) analiza rizika risk analysis
procjenjuje se spremnost ljudi da snose posljedice rizika kojemu su izloeni. Nakon procjene rizika trae se opcije nadzora.
ta analiza ukljucuje i analizu trokova (cost benefit), pri cemu se troak izraava u obliku rizika 
26. primjer: EPA donijela nove propise o gradnji gradskih odlagalita (nepropusne podloge, nadzor podzemnih voda...). No 10% odlagalita i dalje ce ostati umjereni zdravstveni rizik. 
Rizik dobivanja raka 1 : 1, 000. 000.
Prognoza: novi propisi smanjit ce rak za 2-3 slucaja u sljedecih 300 godina
Novi propisi kotali: 5,8 milijardi $ ili 
2 milijarde/jednom smanjenju slucaj raka. 
27. Ekonomika okolia i zatita okolia Onecicenje  posljedica proizvodnog ili potroackog ciklusa.
nekad: gospodarski sustavi besplatno odlagali otpad u okoli.
danas: zakoni o kanjavanju onecicivaca
          ekonomski poticaji (kazne, nagrade) 
28. U razvijenim zemljama izdvaja se 2-3% ukupnog domaceg proizvoda za zatitu okolia.
uravnoteena korist i trokovi
ulaganje u zatitu okolia sve se vie isplati
investicije u okoli ponegdje i do 25% ukupnih investicija 
29. U nerazvijenima kad ljudi steknu vece bogatstvo porast ce i ekoloka svijest
danas je za mnoge npr. ocuvanje neke vrste drugorazredno u odnosu na vlastito svakodnevno preivljavanje zbog gladi i edi 
30. zadaca ekologije pripremiti znanstvenu podlogu za:
razumijevanje promjena
ekoloke standarde
procjenu teta
 
31. zadaca ekonomije okolia stvoriti ekonomske pretpostavke
stvoriti ekonomske mjere zatite 
32. Primjeri procjene teta od najvecih ekolokih problema dananjice SAD  izracunata teta od dizanja razine mora:
kapitalni trokovi zatite + trokovi gubitka tla = 50 milijardi $
 
33. Trokovi /koristi smanjenja CFC plinova 
34. Trina vrijednost prirode 
35. nadalje: 
36. i konacno: 
38. Dakle: Priroda je dvostruko skuplja negoli cjelokupno covjekovo bogatstvo!!!
Nije li onda neisplativo unitavati skuplje da bi se dobilo jeftinije??? 
39. Po vrstama ekosustava: najvrjedniji MORSKI EKOSUSTAVI
njihova je vrijednost 20,9 trilijuna $.
Od toga iznosa vie od polovice vrijednosti otpada na OBALNE EKOSUSTAVE.
Nije li onda ne samo neekoloki, nemoralno, nesavjesno, neracionalno nego i sasvim NEISPLATIVO unitavati, paliti, devastirati, zagadivati, apartmanizirati obalu Jadrana??? 
46. Ekoloke eksternalije - interni trokovi poduzeca  ulazni trokovi proizvodnje (radna snaga, sirovine, energija...) koji se iskazuju u bilanci poduzeca.
No, postoje i vanjski trokovi (eksternalije) koji se obicno ne iskazuju. Jedan od glavnih vanjskih trokova je onecicenje okolia. 
47. U odrivom razvoju nuno je u proizvodne trokove ukljuciti i ekoloke jer je bez njih trina cijena proizvodnje nerealna, a poduzece koristi usluge koje nije platilo i ukalkuliralo u proizvodne trokove. 
Internalizacija eksternalija koristi poduzetnicima u ostvarivanju vece dobiti.  
48. Bez internalizacije ekolokih eksternalija  pokazat ce se negativne posljedice:
na mikrorazini  proizvodi onecicivaca imat ce nie cijene
na razini nacionalnog gospodarstva  nii drutveni proizvod zbog niih cijena proizvoda 
49. Ekoloko racunovodstvo Dananje poslovno racunovodstvo nije prilagodeno novim potrebama i ne omogucava ostvarivanje koncepta odrivog razvoja.
I osnovno nacionalno racunovodstvo moralo bi imati ekoloko racunovodstvo.
Treba izraditi bilancu:
izdataka za zatitu okolia i
postignutih ucinaka od tih izdataka 
50. Konvencionalno nacionalno racunovodstvo problematicno jer: ne uspijeva odraziti punu vrijednost usluga koje okoli prua
drava koja je iscrpila svoje prirodne zalihe (npr. riblji fond ili umsko bogatstvo) tretira se kao bogatija, a zapravo je siromanija
trokovi sanacije ekolokih teta pridodaju se nacionalnom proizvodu, a da se pritom ne oduzme ekoloki gubitak (npr. cicenje razlivene nafte, kao konacni troak povecava BDP, a onecicenje mora ne racuna se kao smanjenje BDP-a) 
51. Dananja zatita okolia sve je vie ekoloko ekonomska.
To je gospodarenje okoliem, i to
zatita ekosustava i njihove bioraznolikosti
zatita i odrivo koritenje njihovih resursa
 prednost se daje trinoj zatiti (a ne vie dravnoj kontroli). 
52. Takav pristup trai da se: odredi vlasnitvo nad prirodnim resursima
odrede trine cijene prirodnih resursa 
53. Opca nacela zatite okolia nacelo preventivnosti  pri zahvatu planirati radnje tako da se ucini najmanja moguca teta
nacelo cjelovitosti  razvoj + zatita okolia = cjelovit proces
nacelo hijerarhije  pojedinacni ciljevi podredeni opcima i nacionalnim, dugorocni podredeni kratkorocnim (bitne odluke donose se po hijerarhiji: medunarod. zajednica?drava? sektori ? lokalna zajednica ? poduzeca) 
54.  nacelo potivanja prava i kontinuiteta nacelo selektivnosti  utvrduju se prednosti s obirom na ugroenost i ekonomske mogucnosti
nacelo placanja trokova onecicenja  ONECICIVAC PLACA!!!
nacelo strucnosti  zatita se mora temeljiti na znanosti
nacelo javnosti  pravo gradana na informaciju i sudjelovanje u odlucivanju
 
55. Nositelji politike zatite okolia drava  od savezne do lokalne razine
gospodarstvo
medunarodna zajednica: UN, Svjetska banka, OECD, regionalne zajednice (Alpe-Adria) 
56. Drava odreduje: norme zatite okolia
menadment u poduzecu ih dobrovoljno ili prisilno ugraduje u ciljeve poduzeca.
To ce biti uspjeno samo:
ako se trokovi zatite okolia iskau u cijeni proizvoda
ako su trokovi zatite okolia priznati na tritu.
Profit gubi smisao ako nema kvalitete ivota!!! 
58. Upravljanje zatitom okolia u poduzecu Organi vlasti propisuju mjere (zabrane, ogranicenja, preporuke, poticaje, kazne...)
koje u poduzecu mogu djelovati na:
kolicinu proizvodnje
prihode
trokove
poslovni rezultat (dobit)
 
59. Dobit treba optimalizirati tako da se matematicko-ekonomskim modelom dobije onaj obim proizvodnje koji:
daje minimalne trokove
daje maksimalnu dobit
osigurava onecicenje manje od doputenog
 
60. Odabire se najbolje rjeenje s obzirom na: mjere zatite okolia
smanjenje proizvodnje
uvodenje novih tehnologija
trokove zbrinjavanja otpada
rast cijena sirovina i energije
dobivene beneficije zbog smanjenja onecicenja 
61. Instrumenti politike zatite okolia Drave u pravilu imaju 3 vrste instrumenata zatite okolia:
pravno-regulativne instrumente
ekonomsko-financijske     
institucionalne                    
62. 1. Pravno-regulativni instrumenti = ekoloko zakonodavstvo koje
regulira proizvodnju
ogranicava emisiju otpadnih tvari
donosi ekoloke standarde
odreduje monitoring
utvrduje sankcije za nepridravanje zakona
 
63. Ekoloki standardi a) standardi emisija  emisije se reguliraju ekolokim dozvolama (=dozvolama za onecicenje)
b) standardi kvalitete okolia  vaan smjetaj onecicivaca i kolicina onecicenja (SO2 i NOx)
c) tehnoloki standardi  odnose se na tehnicka rjeenja (npr. posebna oprema) 
64.    d)  kumulativni standardi  za polutante koji se kumuliraju u okoliu. Dobivena prava dana u apsolutnim iznosima (t, a ne t/god.) e) ostali standardi
npr. model off set (engl. protuvrijednost, naknada): pokrenuto u SAD  odredi se doputena emisija u nekom vremenskom razdoblju i dopusti prodaja dozvola izmedu onecicivaca. Primjenjuje se za zrak. 
65. Ekoloki standardi utvrduju se: na nacionalnoj razini u: D, IT, SAD
na lokalnoj razini: FR, GB 
66. 2. Ekonomsko-financijski instrumenti Ukljucuju:
ekoloke pristojbe
ekoloki polog
ekoloke poticaje
ekoloke dozvole
ekoloko osiguranje 
67. Ovi instrumenti najbolje odgovaraju sustavu trinog gospodarenja jer: podiu ekonomsku moc onecicivaca doputajuci mu da sam izabere najbolji put zatite okolia
stimuliraju utvrdivanje eksternalija kojima ce se teretiti interna cijena
pruaju neprekidan poticaj za tehnicke inovacije
smanjuju broj subjekata upravnog aparata za provedbu pravnih instrumenata 
68. Teorijsko pitanje: Kako odrediti visinu ekonomskih instrumenata, 
a da ona ne stvori prevelike dodatne trokove gospodarstvu, 
odnosno da ako bude preniska, ne bude mogla osigurati saniranje teta? 
70. U pravilno postavljenoj politici zatite okolia dodatni trokovi zatite = tetama u okoliu (na grafu: optimalna velicina EE1)
svako povecanje emisija iza EE1 ? pretjerano se povecava teta u okoliu
svako smanjenje emisija ispred EE1 ? pretjerano se povecavaju trokovi zatite u odnosu na ostvarenu korist od manjeg onecicenja 
71. Ekoloka pristojba (taksa) = dravni namet koji onecicivac treba platiti da bi mogao koristiti usluge okolia. To ulazi u internu cijenu njegove proizvodnje (green taxes, carbon taxes, pristojba na buku...) 
Tom pristojbom trebali bi se puniti fondovi za zatitu okolia.
No, u vecini drava to se ne postie zbog preniskog iznosa. 
72. Ekoloki polog (deposit refunds) = prethodno polaganje naknade potencijalnog onecicivaca koje se vraca ako je onecicenje izbjegnuto (kombinacija pristojbe i subvencije). Moe nastati:
samostalno na tritu
nametanjem vlade u svrhu stvaranja trita sekundarnih sirovina. 
73. Koristi viestruke: poboljava se kvaliteta okolia
postie se reciklaa (=ponovna uporaba materijala)
produuje se vijek trajanja proizvoda 
74. Ekonomski poticaji (Enforcement incentives) poticu onecicivace na dobrovoljno smanjivanje emisija:
smanjenjem proizvodnje i/ili
povecanjem procicavanja
3 skupine:
potpore
pomoci ili subvencije
intervencije na tritu 
75. 1. potpora (nagrada) = iznos uplacen onecicivacu za svaku jedinicu onecicenja koja nije isputena u okoli.
To se postie:
smanjenjem proizvodnje
uvodenjem nove tehnologije
boljim procicavanjem 
76.  Smanjivanjem proizvodnje proizvodac ostvaruje      gubitak koji mu nadoknaduje potpora. trend vecine industrijskih zemalja  smanjenje i ukidanje potpora
potpore dugorocno povecavaju onecicenje: konkurentska poduzeca privucena potporom ulaze u tu granu i svojom proizvodnjom povecavaju onecicenje. 
77. 2. Pomoc ili subvencija za investiranje
za pokrice trokova dijela pogona za procicavanje
za fiskalno rasterecenje
za ubrzanu amortizaciju investicija za procicavanje
za kreditne olakice 
78. 3. intervencije na tritu da bi poticale skupljanje sekundarnih sirovina vlade intervencijom na tritu podupiru cijene nekih proizvoda kad ove padnu ispod odredene granice. 
tako se potice formiranje trita sekundarnih sirovina.
rijetko se koristi 
79. Ekoloke dozvole(Emission trading) SAD  danas najvaniji instrument zatite okolia. Primjenjuju se od 68.
Koristi se za emisiju:
CO2
SO2
CH4
NOX
CFC
 
80. Prednosti: zasniva se na maksimalno doputenoj razini emisija pojedinog subjekta
jednostavno i jeftino upravljanje i kontrola
potice se rekonstrukcija postrojenja
odgovara trinom gospodarstvu 
81. Nedostatci: zanemaruje se prostorni raspored onecicivaca to moe prouzrociti znatne tete u okoliu 
bogatiji mogu kupnjom dozvola oteti siromanima mogucnost razvoja 
82. u Europi: taj mehanizam nije zaivio jer su:
 ekoloki standardi cesto tehnicki neodredeni, 
sustav monitoringa i kontrole nerazvijen
na malom prostoru ima vie drava s razlicitom politikom zatite okolia
 
83. Ekoloko osiguranje Onecicivaci prenose rizik placanja moebitne tete na osiguravatelja.
Njemacka  propisala zakonom obavezno ekoloko osiguranje. 
Osiguravajuca drutva prije osiguranja provode detaljnu analizu proizvodnog procesa da bi lake predvidjela mogucnost tete. 
To obvezuje poduzeca da koriste mjere koje jamce vecu sigurnost ili pak da placaju vece premije.
=> znacajno za okoli
 
84. 3. Institucionalni instrumenti = pravni sustav i mrea dravne uprave zadueni za upravljanje okoliem.
HR:
najvia zakonodavna vlast: Saborski Odbor za prostorno uredenje i zatitu okolia (savjetodavno tijelo)
najvie upravno tijelo: Ministarstvo okolia (u HR objedinjeno s drugim sektorima)
zavodi za javno zdravstvo, nevladine ekoloke udruge
 
85. Primjena ekolokih propisa SAD  rigorozno ekoloko zakonodavstvo. Onecicivaci se izlau sudskim procesima.
Usprkos brojnim ekonomskim instrumentima, prevladava metoda: naredi i kontroliraj 
GB  tradicija iznalaenja problema pregovaranjem. Korupcija cesta. 
86. EU  neujednacena politika (GB?GR, IT) D: zatita se primjenjuje uglavnom propisima. Ekonomski instrumenti manje znacajni. 
FR: decentralizacija upravljanja prirodom. Ekonomski instrumenti koriste se u zatiti voda, zraka, upravljanju otpadom i zatiti od buke. Pristojbe se primjenjuju oprezno. Samofinanciranje fondova po nacelu onecicivac placa.
 
87.  S  naredi i kontroliraj. Ekonomska sredstva samo dopunska. NL  razvijen sustav pravnih propisa i ekonomskih sredstava. Preko ekonomskih instrumenata redistribuiraju se prihodi u fondove. Politika zatite: od sanacije prema preventivi. Fond za zatitu od kiselih kia. 
tranzicijske zemlje  slabo razvijen monitoring bez pravne podrke. Siromano gospodarstvo ne omogucuje ekonomske instrumente. Pristojbe niske i nepoticajne. 
88. Izdatke za zatitu okolia preteno snosi: industrija. Ekoloke investicije  iznose 
< 1% BDP (to je premalo!!).
Ekoloke tete jo uvijek znatno vie od izdvajanja za zatitu.
 
89. Zatita okolia financira se: iz proracuna
iz fondova za zatitu okolia
kombinirano
Razvijene zemlje  preteno iz proracuna
Tranzicijske  preteno iz fondova
 
90. HR sustav je razlomljen i na prihodovnoj i na trokovnoj strani.
Glavni izvori financiranja zatite okolia:
korisnicke naknade koje se placaju za koritenje prirodnih resursa (vode, ume, poljoprivredno zemljite)
naknade za zatitu okolia
novcane kazne
proracunska sredstva
strana sredstva 
91. Politika zatite okolia u razvijenim zemljama 70  tih: I. program akcije: veca pozornost dana ekolokim problemima
nacelo: onecicivac placa. Usvojeni standardi za okoli. Uvedene pristojbe za emisije. 
80  tih: II. i III. program: globalna strategija. prevencija teta + racionalno troenje resursa.
 
92.  90  tih: IV. program: novi pristup okoliu. Ekoloki kriteriji postaju kljucni faktor gospodarstva. Visoki standardi okolia ukidaju mnoge gospodarske djelatnosti.
2000.  V. program  strategija odrivog razvoja.
rjeavanje globalnih problema: klimatske promjene, erozija, kisele kie, ozonske rupe.
zajednicka energetska politika: naputanje fosilnih goriva, prelazak na obnovljive. 
93.  cilj: uvodenje stvarnih trokova  okolia u investicijsku politiku novi program zatite osobito vrijednih prirodnih podrucja Europe
ekoloki koridori  podrucja bez industrije za nesmetani prolaz ugroenih vrsta
planiranje odrivog razvoja
rezultati ne izostaju 
94. Visina koncentracija SO2 u europskim gradovima (u mg/m3) 
95. Ugovorom iz Maastrichta utvrdeno: da europska zatita okolia mora temeljiti na:
nacelu opreza
nacelu prevencije
nacelu suzbijanja tete na samom izvoru
nacelu: onecicivac placa 
97. Tranzicijske zemlje = prelazak iz socijalistickog drutveno-ekonomskog uredenja u trinu demokraciju.
3 razlicite mogucnosti razvoja:
ponoviti sudbinu Zapada (porast BDP-a, degradacija okolia)
povecati ekonomiju na tetu okolia, zatim povecati sredstva za okoli
odmah se opredijeliti za odrivi razvoj 
99. HR Hrvatsko gospodarstvo starta s niih pozicija jer je njen pad razvoja bio najveci zbog rata. 
Ipak, ubrzano se razvija novi pravni, ekonomski i politicki sustav prema zapadnoeuropskim standardima. 
88.  doneseni strogi ekoloki zakoni
Ustavno pravo svakog covjeka je pravo na zdrav okoli. 
100. U novoj dravi: novi zakoni: o postupanju s otpadom
o zatiti zraka
o zatiti prirode
o vodama
o zraku
o buci
o dobrobiti ivotinja... 
101. Ekoloke bombe u HR deponij Sovjak kraj Rijeke
zemljite oko koksare u Bakru
zemljite oko TEF-a u ibeniku
odlagalite ferolegura u Dugom Ratu
odlagalite zauljenih muljeva u Botovu 
102. i jo: 6.   deponij radioaktivne ljake u Katelanskom zaljevu
7.   odlagalite fosfogipsa u Kutini
8.   naputena tvornica glinice u Obrovcu
9.   tvornica Salonit u Vranjicu
Bez pomoci EU Hrvatska nece moci rijeiti neodgodivi problem sanacije 9 najrizicnijih ekolokih teta. 
103. Fond za zatitu okolia i energetsku ucinkovitost RH U Fondu se obavljaju poslovi utvrdeni ovim Zakonom radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slicnih aktivnosti u podrucju:ocuvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjedivanja okolia,energetske ucinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije.