1. Općenito o tradicijskoj glazbi i kulturi

1. 1. Općenito o tradicijskoj glazbi i kulturi Studenti će usvojiti etnomuzikološku terminologiju.

2. ETNOMUZIKOLOGIJA • Etnomuzikologija – • etno (od grč. ethnos= narod), • muziko (od grč. mousike= muzika, glazba), • logija (od grč. logos = govor, misao, razum) • Etnomuzikologija je mlađa grana muzikologije, a • Muzikologija je znanost koja proučava povijest glazbe, stilska obilježja glazbenih djela, problematiku izvođačke prakse.

3. ETNOMUZIKOLOGIJA • Bavi se istraživanjem folklorne glazbe svih naroda i svih zemalja te utvrđuje njene zakonitosti u cilju stvaranja jedinstvene karte folklorne glazbe svijeta te se naziva još i glazbena folkloristika. • Ona je nauka koja se bavi proučavanjem narodne glazbe u svim njenim aspektima, od izvorne i najstarije, do komponirane narodne i najnovije. U svojim istraživanjima susreće se s mnogim naukama, najviše etnologijom, antropologijom, sociologijom

4. te uključuje i neke podnaukemuzikologije, kao što je organologija i etnokoreologija, opća povijest glazbe te se služi i raznim metodama opće nauke: komparacijom, analizom, deskripcijom, prikupljanjem, selekcijom, klasifikacijom, a naročito koristi metodu terenskog rada i metodu etnografske radionice, odnosno primijenjene etnomuzikologije.

5. Etnologija • Etnologija je nauka koja proučava ljudsku kulturu, a iz nje se razvila posebna disciplina koja proučava narodno stvaralaštvo - folkloristika

6. Antropologija • Antropologija je disciplina koja proučava ljudski život, kulturu te sličnosti i razlike među ljudima u svim vremenskim okolnostima: • kako ljudi žive, što rade, što misle te kako se odnose prema okolini. • Antropologija proučava kako se razvijala ljudska rasa, kako su nastajala i nestajala ljudska društva, ali je okrenuta i sadašnjosti i budućnosti ljudskog roda

7. Sociologija • Sociologija je znanost u najširem smislu, o odnosima unutar društva te između pojedinca i društva;  proučava stanja (činjenice) i kretanja (procese) u društvu; istražuje običaje, analizira strukture i institucije te njihov učinak na pojedinca i mogućnosti pojedinca da na njih utječe

8. Suvremena etnomuzikologija • Suvremena etnomuzikologija koristi dostignuća lingvistike, kvantne fizike i, naročito, socijalne antropologije u kojoj folklorna glazba nije samo zatečeno stanje, već je društveno-glazbeni proces koji se ispituje u vidu teksta (izvedbe) te konteksta društvenog okrilja izvedbe). • Postavljena ovako, etnomuzikologija se bliži samoj muzikologiji iz koje je izrasla.

9. Prema antropološkoj etnomuzikologiji sva glazba može biti predmetom proučavanja etnomuzikologije, no najnovija tumačenja predmeta etnomuzikologije ipak odustaju od ovakvih shvaćanja i zaustavljaju se na etnoglazbi kao osnovnom predmetu etnomuzikologije

10. Narodna glazba • Termin narodna glazba je oznaka za tradicijsku glazbenu  praksu najširih društvenih slojeva, koje nalazimo kod mnogih naroda (Cvjetko Rihtman) • Narodna glazba je produkt tradicije koja je evoluirala kroz proces usmene predaje, a faktori koji tradiciju oblikuju da su kontinuitet, variranje i selekcija (IFMC, 1954.)

11. Smatra se da svaka pjesma, bez obzira odakle je potekla, može postati narodnom, ako  je narod prisvoji i preoblikuje u smislu kolektivne poezije. Narodna pjesma nosi u sebi obilježja u sadržaju, jeziku, shvaćanjima, načinu mišljenja i osjećaja narodnih masa, a kada je narod preuzme i dalje prenosi, postaje pjesma zajednice

12. Da bi neki napjev postao dio tradicijskog repertoara, mora biti usvojen i tijekom usvajanja mora podleći nekim promjenama.

13. Melografi • Nekada su melografi zapisivali po sluhu, no potkraj 19. stoljeća (1877.) izumom fonografa omogućio se terenski rad, nudeći pionirima komparativne muzikologije mogućnost reprodukcije na osnovu koje su transkribirali i analizirali snimljeni materijal. Nešto što je bilo prolazno i neuhvatljivo uhvaćeno je i fiksirano u fizičkom obliku.

14. Melografski rad • Melografi bi najprije snimili melodije te ih kasnije transkribirali u notno pismo. • Edisonov je izum između izvođenja i publike postavio tehnologiju koja  bilježi zvuk i čini mogućom njegovu naknadnu reprodukciju. • Fonograf (kasnije i magnetofon) je značio revolucionarnu inovaciju u etnomuzikologiji i značio je veliku pozitivnu prekretnicu u naučnom radu.

15. Etnomuzikologija proučava: • Globalno, etnomuzikologija se dijeli na opću koja proučava folklornu glazbu svijeta, tzv. world music •  te posebnu, koja proučava glazbu manjih narodnih cjelina i koja spada u tzv. folklornu glazbu nacionalnog tipa.

16. Zadatak etnomuzikologije je: odrediti što treba zvati narodnim, a što ne. Narodnim, treba smatrati sve ono što nam se, sa stvaralačkog stanovišta, javlja kao izvorno, neiskvareno, blisko stvarnosti i osjećanjima, što svojom očiglednošću i neposrednošću budi naša čula i osjećanja. Istovremeno, ne možemo govoriti o narodnom, a da pri tome ne spomenemo vrijednosti svojstvene tradicije, koja predstavlja stalnu životnu snagu i trajno prisutstvo prošlosti.

17. Posebne discipline etnomuzikologije: Etnomuzikologija ima posebne discipline koje se odnose na specifična istraživanja • Organologija je disciplinakoja se bavi istraživanjem i opisivanjem gradnje instrumenata i njihov povijesni razvitak • Etnokoreologija je disciplina koja je posvećena istraživanju ljudskog pokreta uz glazbu narodnu, odnosno folklorni ples

18. Kinetografija • Kinetografija (labanotation) se bavi zapisivanjem pokreta, u narodnim igrama, u kojima se analizira težište i pomak tijela te smjer različitih dijelova tijela u prostoru. Rudolf Raban u plesne pokrete uveo je mimiku i gimnastičke elemente. Sve svoje reformatorske ideje izlagao je u teorijskim spisima, te je osmislio optičko-grafičku plesnu notaciju (kinetografiju)

19. Melografija • Melografija je disciplina koja se odnosi na zapisivanja narodnih melodija i  plesova.

20. Metodologije istraživanja u etnomuzikologiji • Komparacija (uspoređivanje) - traženje sličnosti odnosno razlika između dviju  pojava. • Analiza - traženje veze, uzroka i posljedice te izvođenje zaključaka pomoću rastavljanja, raščlanjivanja cjelovitoga na sastavne elemente.

21. Metodologija istraživanja • Deskripcija - proces ili tehnika opisivanja (čije objašnjenje ne podrazumijeva objašnjavanje, promišljanje ili problematiziranje). Pojava ili skup pojava iz dokumentacijskog jezika što se koristi za indeksiranje dokumenata te za klasifikaciju, pohranu, pretraživanje dokumentacijskih fondova

22. Metodologije istraživanja • Prikupljanje - skupiti, sabrati na jedno mjesto građu. • Selekcija - vršiti izbor, odabir. Odlučiti se između više mogućih pojava za jednu • Klasifikacijom - sustavno podijeliti i sređivati građu prema određenim kriterijima.

23. Metodologija istraživanja • Metoda terenskog rada - odlazak na teren, planiranje skladištenja podataka i na terenu i u “kući” (magnetska traka, film, papir, kompjuterski disk). • Metoda etnografske radionice odnosno primijenjene etnomuzikologije.