TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U ŠKOLSKOM KURIKULUMU

1. www.themegallery.com TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U ŠKOLSKOM KURIKULUMU Prijedlozi za izradu školskog kurikuluma u osnovnoj i srednjoj školi prof. pedagogije Deana Gaić Kaličanin prof. pedagogije Branka Čović

2. Pojmovno određenje Izvorno značenje • kurikulum (lat. curriculum) – tijek, trka • kurikul (hrv.izvedenica lat. curriculum) - tijek odvijanja neke aktivnosti LOGO

3. Uvod… • Provedena anketa na jednom seminaru učitelja : “Što za učitelje znači kurikulum?” 1. skupina učitelja, na otvoreno pitanje odgovara: kurikulum = nastavni plan i program 2. skupina s ponuđenim odgovorima, odabire slijedeće tvrdnje: kurikulum = nastavni plan i program (18 učitelja/ 35) kurikulum = nastavni plan i program i uvjeti rada (14 učitelja /35) kurikulum = nastavni plan i program, = uvjeti u kojima se ostvaruje kurikulum, = način na koji se ostvaruje (odnosi u školi) ( 3 učitelja/ 35) LOGO

4. Kurikulum nekad i danas Razlike u pojmovnom određenju kurikuluma Nekad… • NASTAVNI KURIKULUM – kurikulum nastave, nastavnih predmeta • Primjenjivao se 60–tih i 70–tih godina 20.st. • Središte odgojno – obrazovnog djelovanja: gradivo i nastava • Strogo propisan “izvana”, unificiran i jedini zadatak škole – primijeniti ga. LOGO

5. Danas… uz NASTAVNI KURIKULUM( nastavni plan i program) • ŠKOLSKI KURIKULUM • NACIONALNI KURIKULUM LOGO

6. ŠKOLSKI KURIKULUM NASTAVNI KURIKULUM – nastavni plan i program ( u okviru godišnjeg plana i programa rada škole) NACIONALNI KURIKULUM – obrazovna politika LOGO

7. Zakonska osnova ( prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – 07./2008.) NACIONALNI KURIKULUMČlanak 26. 1. Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. 2. Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje. 3. Nacionalni kurikulum donosi ministar. LOGO

8. NACIONALNI KURIKULUM • proizlazi iz obrazovnih vrijednosti i ciljeva koji se donosi nacionalnim konsenzusom. • projekcija i izraz zajedničkog gledišta kakvu djecu hoćemo. • osigurava standardni i sadržajni okvir za izradu školskog kurikuluma. LOGO

9. Polazišne osnove za izradu kurikuluma • Prijedlog nacionalnog kurikuluma donesen u studenom, 2008. (www. azoo.hr) • Za područje tjelesne i zdravstvene kulture, izdvojeni su ciljevi i učenička postignuća prema odgojno obrazovnim ciklusima LOGO

10. Prema prijedlogu Nacionalnog kurikuluma….. CILJEVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG PODRUČJA UČENICI ĆE: • tjelesnim vježbanjem trajno poticati skladan rast i razvoj • usvojiti i znati primjenjivati kineziološka teorijska i motorička znanja • ciljano razvijati morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti • tjelesnim vježbanjem povećavati radne sposobnosti • razviti svijest o važnosti čuvanja, unaprjeđivanja i promicanja zdravlja • imati odgovoran i objektivan odnos prema stanju i razvoju svojih antropoloških obilježja • znati pravilno odabrati i primjenjivati sadržaje tjelesnog vježbanja • znati pravilno i samostalno provoditi tjelesno vježbanje LOGO

11. biti osposobljeni za praćenje i vrednovanje osobnih postignuća • znati primjenjivati osnovna teorijska i motorička znanja u svakodnevnom životu • postići primjerenu razinu motoričkih postignuća • razvijati motoričko izražavanje i stvaralaštvo • biti poticani i usmjeravani prema športu i športsko-rekreacijskim aktivnostima • naučiti plivati i usavršiti znanje plivanja • razvijati pozitivne osobine ličnosti • izgrađivati humane međuljudske odnose • razviti ekološku svijest • razumjeti potrebu očuvanja športske povijesno-kulturne tradicije i baštine. LOGO

12. UČENIČKA POSTIGNUĆA na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa (na kraju osmoga razreda) • UČENICI ĆE: • usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja • biti osposobljeni za pravilnu primjenu specifičnih kinezioloških znanja u različitim športskim aktivnostima • postići optimalan sastav tijela • nadalje razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti • biti osposobljeni za praćenje i vrjednovanje osobnih učinaka i postignuća pod utjecajem tjelesnog vježbanja • znati primjenjivati znanja o samokontroli tijekom tjelesnog vježbanja LOGO

13. razumjeti razlike između tjelovježbenih sadržaja s obzirom na razlike među spolovima • biti osposobljeni za smisleno provođenje aktivnoga odmora • znati i primjenjivati pravila ekipnih športskih igara • razumjeti, primjenjivati i promicati uljuđene navijačke navike • zadovoljiti potrebu osobne afirmacije u skupini, a biti osposobljen i za timski rad • znati kontrolirati agresivnost u različitim tjelovježbenim situacijama • razumjeti i poštivati spolne, nacionalne i rasne razlike. LOGO

14. UČENIČKA POSTIGNUĆA na kraju četvrtoga odgojno-obrazovnog ciklusa (na kraju 2. razreda srednjih škola strukovne i umjetničke škole) UČENICI ĆE: • usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih športova i športske rekreacije • usvojiti utilitarna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe na određeno zanimanja • ciljano razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti potrebne za obavljanje određenog zanimanja • postići optimalan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva • biti osposobljeni za održavanje antropoloških obilježja tijekom radnog vijeka LOGO

15. usvojiti i primjenjivati osnovna znanja o planiranju, programiranju i kontroli individualnog procesa vježbanja • steći znanja o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih • biti osposobljeni za primjenu športskih i športsko-rekreacijskih aktivnosti radi održavanja radnih sposobnosti i unaprjeđenja kvalitete življenja • imati razvijenu svijest o uljuđenim pravilima športskog ponašanja tijekom bavljenja športskim aktivnostima i za vrijeme promatranja športskih priredbi • pojačanim tjelesnim vježbanjem regulirati negativna ponašanja • usvojiti pozitivne načine zadovoljenja potrebe za afirmacijom • biti osposobljeni za rješavanja problema u hitnim situacijama • usvojiti i usavršiti motorička znanja kojima se mogu po potrebi prilagoditi novim radnim okruženjima i životnim situacijama. LOGO

16. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U ŠKOLI GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ŠKOLE ŠKOLSKI KURIKULUM Nastavni plan i program kratkoročni dugoročni RAZVOJNI PLAN ŠKOLE

17. ŠKOLSKI KURIKULUM • pruža učiteljima perspektivu, jer škola uz pomoć kurikuluma postaje mjesto: • motivacije, • osobnog djelovanja, • uključivanja u procese razvoja škole i • omogućuje izgradnju dugoročne kooperativnosti u kolektivu. LOGO

18. Zakonska osnova( prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – 07./2008.) Članak 28. 1. Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada. 2. Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. ŠKOLSKI KUKRIKULUM I GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA LOGO

19. LOGO 3. Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornihpredmeta, izvannastavne, izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. 6. Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku. 7. Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole.

20. ŠKOLSKIM KURIKULUMOM UTVRĐUJE SE: LOGO aktivnost, program i/ili projekt – CILJEVI aktivnosti, programa i/ili projekta– NAMJENA aktivnosti, programa i/ili projekta– NOSITELJI aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost– NAČIN REALIZACIJEaktivnosti, programa i/ili projekta– VREMENIK AKTIVNOSTI, programa i/ili projekta– DETALJAN TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI, programa i/ili projekta– NAČIN VREDNOVANJAi način korištenja rezultata vrednovanja.

21. LOGO

22. Glavna zadaća školskog kurikuluma • izgradnja jedinstvenog profila škole • izgradnja individualnog koncepta škole iz kojeg proizlaze smjernice nastavnog plana • vidljivost konkretne povezanosti zajednice učitelja i zajednice učenika LOGO

23. Uloga sudionika u školskom kurikulumu Ravnatelj SRS Nastavnici - jasno formulira ciljeve škole - osigurava uvjete za uvođenje novih sadržaja i aktivnosti - stvara ozračje međusobnog poštivanja • - aktivno uključeni u • planiranje i programiranje rada škole • potiču učitelje na prijedloge i dogovor o unapređivanju rada, - izabiru sadržaje i osuvremenjuju ih, - istražuju svoju praksu u svrhu unapređivanja - razvijaju suradničke odnose s kolegama NEOPHODNOST CJELOŽIVOTNOG UČENJA

24. Pripreme za izradu školskog kurikuluma LOGO 1.Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) – STANJE 2.Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) – ŠTO 3.Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) – KOLIKO 4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata – KAKO 5.Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik,stručni suradnik,liječnik i slično) - TKO

25. procjenom postojećeg stanja - SWOT Analizom • Gdje smo kao škola i kao pojedinci? Samoprocjenaod strane nastavnika, ravnatelja, učenika, roditelja LOGO

26. SWOT ANALIZA Razmišljajte iz perspektive učenika, nastavnika, stručnih suradnika, rukovoditelja i roditelja.

27. 3 1 2 postali učinkovitiji u radu s učenicima uštedjeli na vremenu kvalitetnije komunicirali Što nam je činiti? Manjkavosti pretvoriti u prednosti ! Kreirati svoju koncepciju rada kako bi: LOGO

28. Prijedlog koncepcije rada Informatika, likovna kultura i školska knjižnica – informatička, estetska i informativna podrška

29. 1. Individualni prijedlozi nastavnika 4 koraka u izradi školskog kurikuluma 3. Izrada programa aktivnosti nakon usvajanja na UV -u 2. Odabir poslova i aktivnosti na stručnom vijeću 4. vrednovanje LOGO

30. Korak procjena uvjeta rada i dosadašnjih rezultata Na temelju individualne procjene uvjeta rada i dosadašnjih postignuća ( uspjeh ŠŠK, natjecanja,…), nastavnik daje prijedlog • izbornih predmeta, • Izvannastavnih aktivnosti, • izvanškolskih aktivnosti i • programa i projekta kao svoj doprinos u izradi školskog kurikuluma LOGO

31. 2. Korak Određivanje vrste poslova i mogućih aktivnosti utvrđuje godišnji program rada aktivnosti, prema slijedećim sastavnicama: • AKTIVNOSTI – odabiranja vrsta poslova • CILJEVI AKTIVNOSTI– što želimo postići? zašto radimo to što radimo? • VREMENIK- orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti • SUDIONICI I SURADNICI- orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti • OBLICI NASTAVNOG RADA- redovna, sat razrednika, izborna, dodatna, INA, izvanučionička nastava • NAČIN REALIZACIJE- orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka i instrumenata • TROŠKOVNIK- specifikacija potrebnog materijala i sredstava Stručno vijeće tjelesne i zdravstvene kulture, usuglašava individualne prijedloge, na temelju kojih LOGO

32. 3. KorakIzrada programa aktivnosti - izbornih programa, programa izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, projekata,… KAKO? prema slijedećim obrascima

33. Izborna nastava odnosi se na učenikov osobni izbor određenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njega opredijelio. O učenikovom izboru i obveznosti pohađanja izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike. Svrha organiziranja izborne nastave je omogućivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa, proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom području za koje učenik pokazuje posebne sklonosti i pojačan interes. (Iz nastavnog plana i programa za osnovnu školu…)

34. Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi podrazumijevaju učiteljevu slobodu kreiranja odgojno- obrazovnoga rada i smisao za stvaralaštvo, a istodobno i uspješan poticaj za angažiranje učenika za rad izvan redovite nastave.Izvannastavne aktivnosti obično su povezane s određenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi….Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve učenike - učenike prosječnih sposobnosti, darovite učenike, učenike koji zaostaju za očekivanom razinom učenja i učenike s posebnim potrebama. Sadržaji i područja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. …športsko-zdravstveno-rekreacijsko područje koje se odnosi na stjecanje športskih vještina i sposobnosti (nogomet, košarka, odbojka, šah...), učenje društvenih plesova, folklora, ovladavanje vještinama i sposobnostima korektivne gimnastike,vježbama relaksacije i dr. (Iz nastavnog plana i programa za osnovnu školu…)

35. Izvanškolske aktivnosti su organizirani oblici poučavanja/učenja izvan škole: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazališta, galerije i druge ustanove,terenska nastava, škola u prirodi i drugi slični. Cilj izvanškolskih aktivnosti je učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti.Rad izvan škole pogodan jeza timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi računa o interesima,mogućnostima i sposobnostima učenika. U izvanškolskim aktivnostima treba koristiti mogućnost Interdisciplinarnoga povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta. Važno je temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice, s jasno osmišljenim ciljevima i zadaćama,sadržajno i metodički adekvatno pripremljeno. (Iz nastavnog plana i programa za osnovnu školu…)

36. 1. korak - stvaranje ideje 2. korak - planiranje i priprema projekta : cilja, namjene, povezivanja s nastavnim sadržajima, aktivnosti, formiranje timova, rada na zadacima, odabira metodoloških oblika rada, odabira korištenja izvora – materijala, utvrđivanje načina razmjena iskustva i izvještavanja o obavljenim zadacima ili o teškoćama, načina obrade prikupljenih podataka i predstavljanja rezultata 3. korak – razrada projekta: prikupljanje podataka, korištenje izvora, razmjena iskustva i izvještavanje o obavljenim zadacima ili o teškoćama, obrada prikupljenih podataka 4. korak – prezentacija projekta ( prezentiranje pisanog materijala, foto galerija,na nivou razrednog odjela, škole ili van škole, putem medija – izrada web stranica …..) Podsjetnik za PLANIRANJE, PROVEDBU I PREZENTACIJU PROJEKTA prema koracima

37. 4. Korak Praćenje i vrednovanje Tri razine praćenja i vrednovanja: • Vrednovanje osobnog rada • Vrednovanje rada sudionika procesa • Vrednovanje postignutih rezultata ( opravdanost cilja) • UNUTARNJE VREDNOVANJE PREDUVJETI: • analiza dosadašnjih načina praćenja i vrednovanja • procjenjivanje dimenzija kurikulskih sadržaja ( informativna, deskriptivna, analitička razina ) • VANJSKO VREDNOVANJE Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje – NCVVO • Rezultati obrazovnih postignuća učenika • Uključivanje škola u proces samovrednovanja • Formiranje TIMA ZA KVALITETU

38. Literatura • Previšić,V. ( 2007.),KURIKULUM- teorije, metodologija, sadržaj, struktura; Zavod za pedagogiju, Zagreb, Školska knjiga • Marsh J.C. ( 1994.), KURIKULUM- temeljni pojmovi; Zagreb, Educa • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( 2008.); RH, Ministarstvo prosvjete i športa • Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006.); RH, Ministarstvo prosvjete i športa LOGO

39. www.themegallery.com Hvala na pažnji!