1 / 22

Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti

Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti. Mr.sc. Dunja Modrić Blivajs. Odgojno-obrazovni proces. Sustavno organizirana zajednička aktivnost nastavnika i učenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja.

isla
Download Presentation

Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti Mr.sc. Dunja Modrić Blivajs

  2. Odgojno-obrazovni proces • Sustavno organizirana zajednička aktivnost nastavnika i učenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja. • Nastava je vid organiziranog učenja u okviru neke ustanove (škole) kojemu je cilj odgoj i obrazovanje njenih sudionika. • Sastavnice tog sustava su učenik (uči), učitelj (poučava), nastavni sadržaj (gradivo).

  3. Što su ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja? • polazište i ishodište svakog odgojno-obrazovnog procesa, • taj proces počinje određenom namjerom, a završava provjerom koliko je ostvarena, • treba biti precizno i realistično definiran, • cilj je uopćena formulacija intencije, a zadaci su razrada i konkretizacija cilja.

  4. Koje su prednosti primjene nastavnih zadataka? • Pomažu nastavnicima: • usmjeriti se na svoje stvarne namjere • odabrati bitan sadržaj, metode i način ocjenjivanja • mogu se lako prenijeti roditeljima i učenicima • omogućuju prosuđivanje o kvaliteti poučavanja

  5. Što su opći, a što specifični ciljevi predmeta? • promjena paradigme u obrazovnoj praksi učenik postaje subjekt u nastavi • opći ciljevi predmeta- odražavaju ključnu ideju područja učenja • specifični ciljevi- jasne i kratke tvrdnje o konkretnim učenikovim znanjima, vještinama i kompetencijama • Obrazovna postignuća ↔ Obrazovni ishodi

  6. Što su ishodi učenja i zašto ih koristimo? • Ishodi učenja su promjene kod učenika koje se mogu precizno izraziti o onomu što zna, razumije i što može pokazati nakon učenja. • Koriste se da učenici razumiju što se od njih očekuje; da nastavnici odaberu prikladne sadržaje i metode kojima će ostvariti ishode; da nastavnici odaberu optimalne načine provjere i vrednovanja ishoda.

  7. Definiranje poželjnih rezultata učenja Općenito poznavanje Vrijedno znati Znanje i efikasno djelovanje Važno znati Duboko i trajno razumijevanje Nužno znati Stavovi i predodžbe o učenju

  8. Područja ljudskih sposobnosti • Intelektualne ili mentalne sposobnosti • Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti • Senzorne ili perceptivne sposobnosti • Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoća, kretanje, itd.) • Praktične ili manualne sposobnosti • Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u onim zvanjima gdje dominira praktični rad • Sposobnosti izražavanja • Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje pokretima tijela.

  9. Tradicionalna klasifikacija prema Poljaku • Obrazovni zadaci • Materijalni: znanje i razumijevanje • Znanje prisjećanja; Znanje prepoznavanja: identificiraju pripadnost sadržaja; Znanje reprodukcije, Operativno znanje: objašnjavaju i primjenjuju znanje; Kreativno znanje: primjenjuju i nadograđuju stečena znanja • Funkcionalni: vještine i sposobnosti • Senzorne ili perceptivne, Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja, Intelektualne ili mentalne • Odgojni zadaci • Stavovi i vrijednosti, interesi, obrasci ponašanja

  10. Stupnjevi znanja • Znanje prisjećanja • Najniža kvaliteta znanja; učenici se samo sjećaju nekih sadržaja o kojima je učio, ali o tome ništa više ne zna • Znanje prepoznavanja • Učenici mogu točno prepoznati neke sadržaje, identificirati njihovu pripadnosti, znati na što se odnose, ali ih ne mogu objasniti i obrazložiti • Znanje reprodukcije • Učenici poznaju stanovite sadržaje do te mjere da ih mogu reproducirati, katkad veoma sigurno i točno. No, ne mogu ih primjenjivati u svakodnevnom radu • Operativno znanje • Visoka razina znanja; učenici posve sigurno vladaju obrađenim nastavnim sadržajima, znaju ih objasniti, ali i primjenjivati u svakodnevnom radu u školi i izvan nje • Kreativno ili stvaralačko znanje • Najviši stupanj u kvaliteti znanja; čovjek na temelju stečenih znanja stvara nova materijalna i duhovna dobra

  11. Bloomova taksonomija misaonih procesa • Kognitivno • Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne sposobnosti.(sažimanje,povezivanje informacija,uspoređivanje, klasificiranje…) • Psihomotoričko • Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja, neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti) • Afektivno • Razvoj trajnih vrijednosnih sustava,razvoj obrazaca ponašanja,timskog rada stavova, emocija i međuljudskih odnosa.

  12. Revidirana Bloomova taksonomija • Je hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti( dimenzije znanja- činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno znanje) s procesima koji se koriste da bi se naučilo- dimenzije kognitivnih procesa. • Kognitivne dimenzije- pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacija • Revizija (2001.) – Anderson & Krathwohl • Taksonomija – klasifikacijski sustav( svladavanje viših razina podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje. • Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave. • Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju.

  13. Dimenzije kognitivnih procesa

  14. Četiri dimenzije znanja

  15. Poznavanje terminologije (vokabulara, znanstvenih termina, simbola, znakova). Poznavanje specifičnih detalja i elemenata (događaja, lokacija, izvora, informacija) unutar predmeta. Činjenično znanjeTemeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se upoznali s određenom disciplinom

  16. Konceptualno znanje Odnosi među temeljnim elementima unutar neke šire strukture koji im omogućavaju da funkcioniraju kao cjelina Ono obuhvaća: • Poznavanje klasifikacija i kategorija • Poznavanje principa i generalizacija • Poznavanje teorija, modela i struktura

  17. Proceduralno znanjeKako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja Ono obuhvaća: • Poznavanje vještina, tehnika i metoda specifičnih za predmet. • Poznavanje kriterija i klasifikacija, principa i generalizacija za odabir odgovarajućih procedura, vještina, tehnika i metoda.

  18. Metakognitivno znanjeZnanje o spoznaji i kognitivnom procesu uopće, te svjesnosti i znanje o vlastitoj spoznaji i načinima učenja Ono obuhvaća: • Znanje o vlastitim prednostima i manama po pitanju spoznaja i učenja. • Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se riješili problemi i kognitivni zadaci. • Kontekstualno znanje. • Znanje o sebi.

  19. Kako odrediti ishode učenja? • Zadatke (ishode, postignuća) potrebno je odrediti što je moguće preciznije • Zadaci nastave trebaju biti tijesno povezani s nastavnim aktivnostima i ocjenjivanjem • Zadaci se određuju aktivnim glagolima koristećirevidiranu Bloomovu taksonomiju

  20. Kako napisati ishode učenja? • Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo ponašanje koje se može opažati i mjeriti • Nakon učenja: • Učenik će moći nešto pokazati • Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti • Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj gospodarskoj krizi • …Učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize • Učenik će moći procijeniti posljedice krize na društvene i političke prilike u pojedinim zemljama

  21. HVALA NA PAŽNJI

More Related