cirkulacija tjelesnih te nosti n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI PowerPoint Presentation
Download Presentation
CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 48

CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI - PowerPoint PPT Presentation


  • 325 Views
  • Uploaded on

CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI. Cirkulatorni sistem. Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi. Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost. Krvni sudovi su: arterije vene kapilari. Tipovi cirkulatornog sistema. Otvoren cirkulatorni sistem.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI' - halden


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
cirkulatorni sistem
Cirkulatorni sistem
  • Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.
  • Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost.
  • Krvni sudovi su:
    • arterije
    • vene
    • kapilari
tipovi cirkulatornog sistema
Tipovi cirkulatornog sistema
  • Otvoren cirkulatorni sistem.
    • imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i insekti.
    • Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz tjelesne šupljine lakune.
    • tjelesna tečnost je hemolimfa.
    • U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud koji preuzima ulogu srca.
  • Zatvoren cirkulatorni sistem
    • Sastoji se od srca i krvnih sudova.
    • Prisutan je kod nekih crva i hordata
    • Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.
slide5

Građa tijela kod pauka

obrati pažnju na srce

slide7
Srce
  • smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne kosti, između plućnih krila, u vezivnoj ovojnici (osrčje ili perikard), vrhom zakrenutim u lijevo
  • veličina: kao stisnuta čovječja šaka, ~ 300 g
srce cor
Srce (cor)
  • Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium).
  • Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na desnoj strani su povezane preko elastičnih opni – zalisci.
  • U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici dva zaliska
slide14
Srčani mišić grade tri sloja:
    • Perikard ili epikard (srčana kesa)
    • miokard – najveći sloj koji preuzima ulogu srca
    • endokard (unutrašnja ovojnica)
krvni sudovi
Krvni sudovi
  • U desnu komoru ulivaju se dvije šuplje vene.
  • Krv zatim ide u desnu komoru.
  • Iz desne komore ide u pluća.
  • U plućima se vrši oksidacija
  • Plućnim venama dolazi u lijevu pretkomoru.
  • Ovo je mali krvotok
slide17
Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu.
  • U tkivima vrši se razmjena materija između krvi i tkiva.
  • Kapilari pelaze u venole – vene, a onda u sve veće vene koje vode do donje i gornje šuplje vene .
  • Ove dvije vene se ulivaju u desnu pretkomoru srca.
  • Ovaj tok krvi se naziva veliki ili tjelesni krvotok.
rad srca
Rad srca
  • Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost.
  • Srce radi grčenjem (sistola) i opuštanjem (dijastola).
  • Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim regionima srca – centrima automatije.
  • Centri automatije srca su: sinusni i atrioventrikularni centar.
  • Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K.

Sinusni centar

Atrioventrikularni

centar

slide27
Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju.
  • Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se srčana revolucija.
  • Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.
slide29

Aorta

Plućna arterija

Plućna

vena

regulacija rada srca
Regulacija rada srca
  • Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem.
  • Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa.
  • Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava.
  • Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija.
  • Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksin
  • Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.
slide31
Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče.
  • Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi – autoregulacija.
  • Rad srca prate određene pojave:
    • mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca grudnu kost.
    • zvučne - srčani tonovi (auskultacija)
    • električne – EKG.
cirkulacija krvi
Cirkulacija krvi
  • U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca.
  • U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca.
  • U venama krv se kreće sporo.
  • Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.
regulacija cirkulacije krvi
Regulacija cirkulacije krvi
  • Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče.
  • Nervna regulacija– simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC.
  • Humoralna regulacija - adrenalin djeluje kao simpatikussužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.
krvni pritisak
Krvni pritisak
  • Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se krvni pritisak.
  • Sistolni pritisak je 16 – 17.3 kPa.
  • Dijastolni pritisak je 8 – 10 kPa.
  • U kapilarima srednja vrijednost pritiska je 2,2kPa.
  • Krvni pritisak zavisi od:
    • rada srca,
    • stanja krvnih sudova,
    • količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.
mmhg kpa
mmHg = kPa

1mmHg = 133,3Pa

milimetri Hg pretvaraju se u Kpa tako što se dijele sa faktorom 7,5

120 / 80 mmHg = 16 / 10 kPa

slide40
Kategorija Vrijednosti krvnog

pritiska

Optimalan pritisak <120/80 mmHg

Normalan pritisak 120-129/80-84 mmHg

Visoko normalni pritisak 130-139/85-89 mmHg

1. stepen HTA (blaga) 140-159/90-99 mmHg

2. stepen HTA (umjerena) 160-179/100-109 mmHg

3. Stepen HTA (teška) >180/110 mmHg

slide41
Hipotenzija – snižen krvni pritisak
  • Hipertenzija – povišen krvni pritisak.
  • Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u praktikumu kako se mjeri krvni pritisak)
  • Puls (bilo) – Palpiranje arterija – ritmične oscilacije zidova arterija usljed rada srca.
  • Vrijednost od 60 – 80.
cirkulacija limfe
Cirkulacija limfe
  • Limfa je posrednik između krvi i tkiva.
  • Cirkulira limfnim sudovima
  • Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu.
  • Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata, prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.
slide46
Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju.
  • Prosječno ljudsko srce kuca oko 75 puta u minuti. To je 4500 otkucaja na sat, ili 108 000 na dan. Tokom života srce otkuca oko 3 milijarde puta.
  • Ljudska krv je jednako slana kao i

morska voda.

slide47
Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km.
  • Srce čovjeka od 70 godina se ukupno odmaralo 7 godina.
  • Što je sisar manji, broj otkucaja njegova srca je veći. Srce rovke u jednoj minuti napravi 200, čovjeka 65, a srce slona 25 otkucaja.
pitanja
Pitanja:
  • Koji organi čine sustav za krvotok?
  • Šta su lakune?
  • Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem?
  • Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca?
  • Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku?
  • Šta je srčana revolucija?
  • Koji su putevi regulacije rada srca?
  • Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama?
  • Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija?
  • Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri?
  • Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?