1 / 91

PROJEKT SLOHRA: Mađunarodno poslovanje i međunarodni marketing

PROJEKT SLOHRA: Mađunarodno poslovanje i međunarodni marketing. Prof.dr.sc. Ante Babić. O PROJEKTU I SEMINARU. Seminar ,,Kako postati izvoznik “

gretel
Download Presentation

PROJEKT SLOHRA: Mađunarodno poslovanje i međunarodni marketing

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PROJEKT SLOHRA:Mađunarodno poslovanje i međunarodni marketing Prof.dr.sc. Ante Babić

  2. O PROJEKTU I SEMINARU • Seminar ,,Kako postati izvoznik“ • Svrha: potaknuti poduzetnike početnike na izvoz, te im pružiti osnovne informacije o brendiranju, međunarodnom marketingu i relevantnom zakonodavstvu. • Osnovna ciljna skupina su poduzetnici koji posluju do 5 godina, medu njima osobe mlade od 35 godina i Zene neovisno o godinama.

  3. O MODULU • Modul Međunarodnog poslovanja i međunarodnog marketinga: • Osnove međunarodnog poslovanja • Osnove međunarodnih financija • Osnove i polazišita međunarodnog marketinga, • Ulazak na međunarodno tržište, • Razvoj marketing plana za međunarodno tržište, • Međunarodni marketing miks.

  4. 1. Uvod

  5. Komparativne prednosti • Komparativne prednosti temelje se na relativnim cijenama, a one: • tehnologija • faktorska raspoloživost • potražnja • produktivnost faktora (rada, kapitala,...)

  6. INTRA – INDUSTRIJSKA TRGOVINA: • INTRA - INDUSTRIJSKA TRGOVINA : trgovina unutar iste industrije ali između dvije zemlje • ISUZU tvornica motora iz Poljske isporučuje motore za FORD u Španjolskoj. • Razlozi: • Outsourcing • Niži troškovi distribucije

  7. Porterova “konkurentnost” • Veza između teorija managementa i VT • Fokusira se na četiri nacionalna obilježja: • Raspoloživost faktora • Uvjeti potražnje • Odnosne i dobavne industrije • Strategije firme, struktura i rivalitet na tržištu • N.B.: Vlada može utjecati na sve četiri

  8. Odrednice nacionalnih konkurentskih prednosti: Porterov“Dijamant” Strategije firme, struktura i rivalitet na tržištu Raspoloživost faktora Uvjeti potražnje Odnosne i dobavne industrije

  9. Kretanje izvoza HR 9 2008.: robni izvoz 10 milijardi eura, izvoz usluga 10 milijardi eura Osobito rastao 2002. godine kada je na temelju Privremenog sporazuma s EU u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju više od polovice izvoza prešlo na režim slobodne trgovine Nakon toga, izvoz raste od 2003./2004. jer je sve više trgovine regulirano u režimu slobodne trgovine (BiH, EU s proširenjima 2004. i 2007.)

  10. Omjer roba i usluga

  11. Robe – rast izvoza po sektorima – (1) 11 Izvor: DZS

  12. Robe – rast izvoza po sektorima – (2) 12 Izvor: DZS

  13. Robe – rast izvoza po sektorima – (3) 13 Izvor: DZS

  14. Komparativne prednosti 14 Mjerimo Indeksom Intra-industrijske trgovine - IIT. IIT pokazatelj mjeri saldo (izvoz minus uvoz) prema odnosu ukupne trgovine u nekom sektoru. Može se kretati od -1 do 1, odnosno od -100 do 100%. Vrijednost IIT-a između 50 i 100 znači dominantnu izvoznu granu Vrijednost IIT-a između 0 i 50 znači da u tom sektoru ima i izvoza i uvoza, ali je saldo pozitivan Vrijednost IIT-a između -50 i 0 znači da u tom sektoru ima i izvoz i uvoza, ali je saldo negativan Vrijednost IIT-a između -100 i -50 znači dominantno uvoznu granu

  15. Robe – IIT po sektorima (1) 15 Izvor: CID

  16. Robe – IIT po sektorima (2) 16 Koža i obuća Drvo Papir Tisak Naftni derivati Kemija Guma i plastika Nemetali Metali Izvor: CID

  17. Robe – IIT po sektorima (3) 17 Izvor: CID

  18. Kriteriji međunarodnog tržišta i državne subvencije 18 Usprkos rezultatu u uvjetima međunarodne konkurencije, neki sektori primaju izdašne potpore i subvencije koje ih čine umjetno konkurentnima: Također, npr. unutar sektora brodogradnje postoji “velika” brodogradnja koja dobiva subvencije, dok “mala” ne dobiva

  19. Odlikaši s potencijalom 19 Podsektori s izraženom komparativnom prednošću (IIT između 50 i 100 u razdoblju 2000-2008) i tendencijom rasta: Hrvatska ovdje ima izrazite komparativne prednosti i potencijal

  20. Odlikaši koji se moraju “trgnuti” 20 Podsektori s izraženom komparativnom prednošću (IIT između 50 i 100 u razdoblju 2000-2008) i tendencijom pada:

  21. Vrlo dobri s potencijalom 21 Podsektori s izraženom komparativnom prednošću (IIT između 0 i 50 u razdoblju 2000-2008) i tendencijom rasta: Hrvatska ima potencijala koji treba dodatno poticati

  22. Vrlo dobri koji se moraju “trgnuti” 22 Podsektori s izraženom komparativnom prednošću (IIT između 0 i 50 u razdoblju 2000-2008) i tendencijom pada:

  23. Zaključak 23 IIT > 50% Odlikaši koji se moraju “trgnuti” Odlikaši s potencijalom Vrlo dobri koji se moraju “trgnuti” Vrlo dobri s potencijalom 0 < IIT < 50% Pad Rast

  24. Dinamični proizvodi 24 • UNCTAD prati cijene i volumen proizvoda u svjetskoj trgovini • Dinamični proizvodi su oni kojima u dugogodišnjem razdoblju (obično 20-tak godina) raste i obujam i cijena • Restrukturiranje i preorijentiranje na dinamične proizvode je ključ za ostale koji nisu niti odlikaši niti vrlo dobri

  25. Dinamični proizvodi 1990-2009 (1) 25

  26. Dinamični proizvodi 1990-2009 (2) 26

  27. Izvozna orijentacija (1) 27 Preusmjeravanje sa razvijenih zemalja prema zemljama u razvoju. Udio izvoza prema razvijenim zemljama padao je s nekih 75% na 68%. Od toga je padao i udio EU usprkos dva kruga proširenja Među tradicionalnim najvažnijim partnerima unutar EU došlo je do smanjivanja udjela (Austrija s 8-9% na 5%, Italija s 27% na 19%, Njemačka s 12% na 11%, Slovenija s 8% na 7%), dok su se povećali udjeli u „novim zemljama članicama“ osim Slovenije (Češka na preko 1%, Mađarska s 1% na 2%, Poljska na preko 1%, Slovačka na 1%), dok je iznenađenje povećanje udjela na tržištu Velike Britanije (sa 1% na 2%).

  28. Izvozna orijentacija (2) 28 Osim europskih zemalja padao je udio i SAD-a s oko 3% na 2%. Udio izvoza prema zemljama u razvoju slijedom takvog razvoja događaja je rastao s 25% na 32%. Od toga je proširenje CEFTA-e učinilo veliki utjecaj (BiH: 14-15%, Srbija i Crnom Gorom gdje je kombinirani udio izvoza porastao s 3% na gotovo 7%). Osim zemalja jugoistočne Europe, Rusija je još jedna zemlja u razvoju s kojom imamo udio izvoza veći od 1% i gdje udio raste.

  29. Zemlja je ravna ploča, a Marko Polo još nije pošao putem svile... 29

  30. Struktura izvoza u različite zemlje 30 U razvijene zemlje manje izvozimo proizvode više dodane vrijednosti Obratno vrijedi za zemlje koje su manje razvijene od nas Ovo je tipično za stupanj razvoja i međuovisnost komparativnih prednosti, izvoza i razvoja

  31. Zaključak izvozne orijentacije 31 • Oko 70% trgujemo s neposrednim susjedima • Ne trudimo se upoznavati i truditi se na drugim tržištima iako bi na njima mogli imati veću zaradu zbog: • Komparativnih prednosti • Intraindustrijske trgovine • Potrebna je koordinacija ustanova koje se bave izvozom za taj dodatni napor, ali i volja samog poduzetnika

  32. Kretanja u svijetu (1) 32 Razvijene zemlje imaju puno manju stopu rasta od zemalja u razvoju – treba se odrediti prema zemljama u razvoju

  33. Kretanja u svijetu (2) 33

  34. Zaključak – ciljna tržišta (1) 34 • Zadržavanje i povećanje udjela na tržištu Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i BiH • Mogućnosti trgovine na bazi komparativnih prednosti: • Velika Britanija (60 mil. stanovnika) • Irska (4 mil.) • Skandinavske zemlje (oko 24 mil.) • Beneluks • Mogućnosti trgovine na bazi IIT : • Francuska (60 mil. stanovnika) • Španjolska (40 mil.) • Portugal (10 mil.) • Grčka (10 mil.) • Mogućnosti trgovine na bazi komparativnih prednosti i IIT: • SAD (250 mil. stanovnika) • Kanada (30 mil.) • Meksiko (100 mil.) • Australija i Novi Zeland (oko 25 mil.)

  35. Zaključak – ciljna tržišta (2) • Zemlje nove Europe • Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska • Istočna Europa • Rusija, Kazahstan, Ukrajina • Jugoistočna Europa • Bugarska, Rumunjska, Srbija • Azija • Kina, Indija, jugoistočna Azija • Latinska Amerika • Argentina, Brazil, Meksiko, Čile, Urugvaj, Paragvaj, Peru • Afrika • Sjever Afrike (Magreb), Kamerun, Kongo, Kenija, Tanzanija, JAR

  36. 2. Osnove međunarodnog poslovanja

  37. Internacionalizacija SME • Dva modela • SME model rasta: SME izrasta u globalnu kompaniju po fazama • Globalni start-up: kompanija koja počinje kao multinacionalka

  38. SME model rasta (1-3) • Faza 1: Pasivni izvoz • Kompanija ispunjava međunarodne narudžbe ali se ne bavi aktivno izvozom • Faza 2: Aktivan izvoz • Aktivnije bavljenje i upravljanje izvozom – obično posredan izvoz (posrednici, distributeri, zastupstva) • Faza 3. Izvozni odjel • Značajna sredstva se i formalno posvećuju izvozu i prihodu od izvoza

  39. SME model rasta (4-6) • Faza 4: Prisutnost u inozemstvu • Nakon određene visine prodaje isplati se veća prisutnost (predstavništva, podružnice) • Faza 5: Proizvodnja u inozemstvu • Mora biti opravdano ne samo povećanom prodajom, nego i premošćavanjem troškova rada, logistike, uvjeta poslovanja • Licenciranje, joint ventures, FDI • Opasno zbog izloženosti • Faza 6: Transnacionalka / multinacionalka

  40. Globalni start-up • Ključni elementi za globalni start-up • Raspršeni ljudski resursi • Međunarodni izvori za venture capital • Postojanje globalne potražnje • Nepostojanje barijera na globalnom tržištu • Mogućnost izbjegavanja otpora internacionalizacija

  41. Problemi internacionalizacije za SME • Uteg novosti (bez povijesti): velik postotak SME propada u prvoj i drugoj godini • Uteg veličine: problemi u isporučivanju količina i kvaliteta proizvoda i usluga onom efikasnošću kao veće kompanije

  42. Razvoj “globalnog osjećaja” • Prepoznavanje strateških globalnih prilika koje nadilaze domaće tržište • Prihvat i razumijevanje globalnog načina poslovanja • Promjena stavova ključnih osoba u firmi • Upoznavanje s kulturom i geografijom inozemnih (ciljnih) tržišta • Prevladavanje skepticizma prema globalnim tržištima

  43. Globalne prednosti SME • Brzina i fleksibilnost • Brže inovacije • Brže promjene proizvoda i unutrašnjih procedura • Brzinom se mogu prevladati nedostaci veličine • Velike firme su spore

  44. Kada je SME spreman za inozemstvo? • Ako su odgovori na sliejdeća pitanja potvrdni: • Imamo li globalni proizvod/uslugu? • Imamo li managerske, organizacijske i financijske mogućnosti za internacionalizaciju? • Postoji li profitabilno tržište za naš proizvod/uslugu? • Imamo li dovoljno jedinstven proizvod/uslugu koju neko vrijeme neće moći kopirati multinacionalke ili lokalni poduzetnici? • Postoje li neke prednosti lokacije?

  45. Prednost prvog poteza • Prvi koji uvodi novi proizvod/uslugu • Mora biti inovativan • Mora biti sveobuhvatan • Dostići očekivanja kupaca/klijenata i kao što je servis, garancije i pritužbe • Tehnološki napredak – najčešće

  46. Reproduktivna strategija • Reprodukcija već postojećeg proizvoda/usluge • Prilagodba već postojećeg porizvoda/usluge • Naći nišu ili malu inovaciju kako bi se privukli kupci • Uspješni primjeri: • Prvi uvesti nov standard • Zadovoljiti najteže kupce • Ponuditi nove varijacije • Ponovo razmotriti napušteno tržište ili nišu

  47. 3. Osnove međunarodnih financija

  48. Tečaj - uvod • Devizni tečajje cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute.On pokazuje koliko jedinica domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute.

  49. Tečaj – osnovni pojmovi • devalvacija - porast cijene devize u terminima domaće (povećani broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane) ili porast tečaja – u sustavu fiksnog tečaja • deprecijacija - porast cijene devize u terminima domaće (povećani broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane) ili porast tečaja – u sustavu ne-fiksnog tečaja • revalvacija - pad cijene deviza u terminima domaće (smanjeni broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane) ili pad tečaja - u sustavu fiksnog tečaja • aprecijacija - pad cijene deviza u terminima domaće (smanjeni broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane) ili pad tečaja - u sustavu ne-fiksnog tečaja • Kako kod tečaja uspoređujemo vrijednosti dviju nacionalnih valuta (domaće i strane), kad govorimo o deprecijaciji (devalvaciji) domaće valute naspram strane možemo govoriti i o istodobnoj aprecijaciji (revalvaciji) strane valute u odnosu na domaću.

  50. Tržišni tečaj (I) • Potražnja za devizama funkcija je uvoza robe i usluga iz inozemstva, investicija u inozemstvo i zajmova i transfera danih inozemstvu. Zbog toga je potražnja za devizama povezana sa dugovnim (debit) stavkama u bilanci plaćanja. Budući da je uvoz funkcija domaćeg proizvoda, odnosa cijena, ukusa i sl., a investicije u inozemstvo i zajmovi funkcije odnosa kamatnih stopa u zemlji i inozemstvu, a one opet funkcije makroekonomskih varijabli, to je funkcija potražnje za devizama funkcija velikog broja varijabli. • Ponuda deviza na deviznom tržištu funkcija je izvoza robe i usluga, inozemnih investicija u zemlji i primljenih zajmova i transfera iz inozemstva. Zbog toga je ponuda deviza povezana sa potražnim (credit) stavkama u bilanci plaćanja. Kako je izvoz funkcija odnosa cijena u zemlji i inozemstvu, ukusa potrošača i sl., a zajmovi i investicije funkcija odnosa kamatnih stopa koje su opet funkcija velikog broja varijabli, pa je i ponuda deviza funkcija velikog broja varijabli. • Osim ovih glavnih faktora, na tečaj utječu i mnogi drugi faktori, poput: • osnovnog trenda tržišta, • vremenske neusklađenosti plaćanja za uvoz i naplata izvoza, • pregovaračke vještine subjekata u vanjskoj trgovini, • tržišnih očekivanja terminskih tečajeva, • špekulativnih kretanja kapitala, • promjena uvjeta na novčarskom i financijskom tržištu, • fiskalnih i monetarnih mjera koje vlasti donose radi kontrole tečajeva.

More Related