Davor Trupković, dia Arna Šebalj, dipl. iur.

1. 11. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP-DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA 11th INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE-SOCIETY AND TECHNOLOGY 28.-30. lipnja 2004. Opatija, Hrvatska OBNOVA CRKVE BLAŽENE DJEVICE MARIJE U BUNIĆU (LIKA) THE RECONSTRUCTION OF THE CHURCH OF BLESSED VIRGIN MARY IN BUNIĆ (LIKA) Davor Trupković, dia Arna Šebalj, dipl. iur.

2. METROPOLIZACIJA ŽUPANIJA I GRADOVA PROPORCIONALNI RAZVOJ ŽUPANIJA «katedrala duha» OPATIJA 2 0 0 4. «Danas se na malom prostoru u našoj Domovini (u Zagrebu) nalazi gotovo četvrtina Hrvata. Treba stvarati uvjete da se stanovništvo razvija proporcionalno u svim županijama. Možda bi bila dobra zamisao za ostvarivanje uvjeta za dostojnije življenje da se u svakoj županiji ostvaruje koncepcija KATEDRALE DUHA: vjerska katedrala s vjerskim čelništvom, kulturna katedrala – kazalište, i dr., katedrala narodnog obrazovanja – barem jedno visoko učilište, prvenstveno koje će odgovarati komparativnim prednostima regije i gospodarska katedrala – industrija. Takvo strukturiranje županija pruža uvjete razvoja u sada devastirane krajeve, te bi se mladež u prirodno lijepim krajolicima mogla svestranije razvijati. Možda bi se demetropo-lizacijom Zagreba i metropolizacijom županija smanjili oblici socijalne prošlosti koja najve- ćma uzrokovana deaktiviziranjem mladeži i pomanjkanjem humanih angažmana.»

3. OPATIJA 2 0 0 4. U jesen 2000. godine, putujući prema Gospiću prekrasnim krajolicima Like , krbavskog polja, razmišljajući o pustim krajevima, razrušenim gradićima poslije domovinskog rata, čistoj i netaknutoj prirodi, mogućnostima razvoja i prosperiteta – rodila se ideja o mogućnosti naseljavanja pojedinih područja gdje Republika Hrvatska ima najviše u svom vlasništvu prostora i objekata. Bunić, mjesto na uzvisini u samom zavoju regionalne ceste prema Gospiću, sa prekrasnom crkvom i pogledom na Krbavsko polje i Laudanov gaj, te napuštenim i uništenim objektima (svi u vlasništvu države) – bili su kao stvoreni za pokušaj realizacije naseljenja istog mjesta. Sa prijedlogom dvije varijante: prvom, naseliti oko 400 hrvata Letničana iz Letnice sa Kosova koji su u jeku rata svi zajedno kao čvrsto povezana zajednica preselili u Hrvatsku uz obećanje da će im se osigurati mogućnost stanovanja, izgradnja kuća i zakup zemljišta kako bi kao poznati obrtnici i zemljodjelci nastavili život u Hrvatskoj. Čak su oni imali prijedlog da im se dodijeli samo zemlja i materijal, kako bi sami za svoje obitelji mogli sagraditi kuće. Mjesto Bunić, sa svim neophodnim objektima za funkcioniranje jedne ovakove zajednice (ista ima oko 150 uglavnom obrtnika raznih struka te oko 200 – totinjak djece) bilo je idealno za naseljenje a prostori krbavskog polja i okolice izrazito pogodni za poljoprivredu i voćarstvo.

4. OPATIJA 2 0 0 4. Obavljeni su svi kontakti sa Ministarstvom graditeljstva, Ministarstvom vanjskih poslova, Uredom Predsjednika Republike, austrijskim veleposlanstvom, institucijama iz Europe koje bi financijski potpomogle rješavanje obnove Bunića te nabavku materijala za izgradnju novih objekata te čak i sadnica voća. I biskup Ličko-Senjske biskupije dao je podršku. Nažalost, od svega je ostala samo uredna dokumentacija i nada da će Hrvati iz Letnice naći rješenje svog stanovanja i rada. Za sada su još uvijek u izbjegličkom naselju Dumače pokraj Siska. Drugi, neuspjeli pokušaj bio je naseljavanje iste lokacije mladim, obrazovanim ljudima i njihovih obitelji, putem oglasa objavljenog u novinama. Ostali smo iznenađeni odazivom i izrazito kompletnim ponudama četrdesetak obitelji iz Zagreba. Nažalost, zbog nezainteresiranosti državnih organa, zbog stalnog odgađanja i izbjegavanja zauzimanja bilo kakovog stava a kamoli donošenja rješenja – cijela akcija je završila samo konstatacijom: nije do onih koji žele živjeti i raditi izvan metropole, već do države i njenih institucija koje takove želje i interese trebaju (a nisu spemne) poduprijeti - a sve zbog općedržavnog interesa. Ipak, ove ideje oko metropolizacije županije, proporcionalnog razvoja županije, «katedrale duha» stvorile su jedan vrlo ambiciozan i značajan rad obnove crkve Blažene djevice Marije u Buniću, te dijalektičke analize strukture i utjecaja toposa na povijesnu partenogenezu oblika prostora.

5. Odnos duha mjesta i duha sakralnog prostora OPATIJA 2 0 0 4. Kao kondenzacija i vizualizacija svijeta, slika koju odašilje crkva združuje nezdružive dijelove gotovo oprečne prirode tako da se ne može razumjeti puko racionalno. Ona mora utjelovljivati jednostavnu pojavnost, ali biti kompleksne prirode. Christian Norberg-Schultz, Church at Bagsvaerd, Eclita Tokyo, 1981

6. OPATIJA 2 0 0 4. Zgrada mora početi s nemjerljivim, mora ići kroz mjerljiva sredstvakada je projektirana i na kraju mora biti nemjerljiva. Louis Kahn, Form and Design, 1961.

7. OPATIJA 2 0 0 4. Suvremena umjetnost je naša umjetnost, umjetničko djelo u našem vremenu i prostoru, i stoga pripada našem slavlju kao i mi sami. Zbog svog simboličnog načina komunikacije liturgija je mnogo ovisnija o tradiciji nego neke druge ljudske aktivnosti. Budući da se radi o aktivnosti suvremene zajednice, treba obući njezine u suštini tradicionalne strukture u živu krv i meso našeg vremena i naše umjetnosti. Environment and Art in Catholic Worship, United States Conference of Chatolic Bishops, 1978.

8. Duhmjesta OPATIJA 2 0 0 4. Oduhoviti sebe znači oblikovati sebe. Aurelije Augustin