Značaj evidentiranja i sanacija opasnih dionica u smanjenju broja stradalih u prometu - PowerPoint PPT Presentation

zna aj evidentiranja i sanacija opasnih dionica u smanjenju broja stradalih u prometu n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Značaj evidentiranja i sanacija opasnih dionica u smanjenju broja stradalih u prometu PowerPoint Presentation
Download Presentation
Značaj evidentiranja i sanacija opasnih dionica u smanjenju broja stradalih u prometu

play fullscreen
1 / 13
Značaj evidentiranja i sanacija opasnih dionica u smanjenju broja stradalih u prometu
141 Views
Download Presentation
cira
Download Presentation

Značaj evidentiranja i sanacija opasnih dionica u smanjenju broja stradalih u prometu

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Značaj evidentiranja i sanacija opasnih dionica u smanjenju broja stradalih u prometu

  2. Ukupna dužina cestovne mreže u Bosni i Hercegovini iznosi 21000 kilometara. • Starost cesta u BiH je oko 30 godina, a gustoća mreže je 0,414 (km/km2), odnosno 4.96 (km/1000 stanovnika), što je 2,5 do 4 puta manje nego u zemljama zapadne Evrope • Cestovna mreža u BiH se ubraja među slabo razvijene u Evropi

  3. Gotovo polovina mreže ovih cesta na području Federacije Bosne i Hercegovine je sa dvotračnim kolovozom širine 6,50 m sa i bez bankina, sa projektnim brzinama 80 km/h (70 km/h). • Pored toga, na značajnom dijelu ove mreže su ceste građene na velikim usponima, sa oštrim krivinama, nedovoljnom debljinom kolovozne konstrukcije, nezaštićenim kosinama, itd.

  4. Takođe se bilježi izuzetan porast obima prometa na magistralnim cestama u Bosni i Hercegovini generalno. • Generalno povećanje obima prometa na mreži magistralnih cesta u odnosu na predratni period je 2-3 puta, a u blizini većih gradova to povećanje se registruje na nivou od preko 5% godišnje

  5. Identifikacija opasnih dionica • Da bi se identifikovale opasne dionice bilo je potrebno prikupiti slijedeće: • Podatke o prometnim nezgodama na magistralnim cestama na području Federacije BiH, za period 2006-2008, • U Bosni i Hercegovini a samim tim i u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji jedinstvena baza podataka (kraj 2008. godine) pa je i prikupljanje podataka predstavljao problem,

  6. Tokom izrade uočeni su slijedeći problemi: • velika raznolikost statističkih podataka vezanih za prometne nezgode • Veliku poteškoću predstavlja dostupnost detaljnih podataka van policije o prometnim nezgodama na cestama, a to je velika prepreka za dobro i pouzdano identifikovanje crnih tačaka (opasnih dionica) i donošenja odluka o njihovom saniranju.

  7. Identifikacija “crne tačke” i “opasne dionice” • U literaturi ne postoji univerzalna definicija opasnih mjesta, odnosno “crnih tačaka” i “crnih dionica” • Neki istraživači rangiraju opasne lokacije po stopi nezgoda (broj prometnih nezgoda ili broj povrijeđenih osoba po pređenom kilometru izraženu u broju vozila kilometara), a neki koriste učestalost, odnosno gustoću prometnih nezgoda (broj prometnih nezgoda po km) i sl. • Potrebno je pratiti oba pokazatelja, ali je značajnije pratiti gustoću prometnih nezgoda i stradanja, odnosno kolektivan rizik nastanka prometne nezgode i kolektivni rizik stradanja u prometu na cesti (broj prometnih nezgoda i broj nastradalih osoba po kilometru ceste).

  8. Mapa “crnih tačaka” /opasnih mjesta na magistralnim cestama u FBiH, period posmatranja 1999-2003

  9. Mapiranje dvadeset najopasnijih dionica magistralnih cesta u FBiH , period posmatranja 2006-2008

  10. Zaključak • Rezultat lošeg stanja sigurnosti na cestama uslovljeno je između ostalog nepostojanjem jedinstvene metodologije za analizu stanja sigurnosti na magistralnim cestama u FBiH koja bi trebala biti osnov pri donošenju strateških i operativnih mjera i odluka u svrhu povećanja stepena sigurnosti, • U BiH trenutno ne postoji jedinstvena i usklađena baza podataka o osnovnim pokazateljima sigurnosti na cestovnoj mreži, odnosno jedinstvena baza podataka o evidenciji prometnih nezgoda i njihovim posljedicama.

  11. Kao izuzetno dobra prilika u cilju povećanja stepena sigurnosti na magistralnim cestama u FBiH nameće se neophodnost pristupanja evropskim programima sigurnosti na cestama. • Jedan od najznačajnih programa koji se dosta aktuelizirao u posljednje vrijeme je EuroRAP • Pristupanjem EuroRAP programu i primjenom EuroRAP metodologije u oblasti sigurnosti na cestama, omogućava se pristup evropskim fondovima za finansiranje povećanja stepena sigurnosti na cestama koji se mjeri milionima eura.

  12. Istraživanje parametara i pokazatelja sigurnosti u prometu neophodno je osavremenjavati shodno kretanju u evropskom prostoru te korištenje savremenih tehnologija u preciznijim lokacijama nastajanja prometnih nezgoda prije svega upotrebom GPS lokacije i formiranja digitalne karte sa jasno ucrtanim i opisanim karakteristikama prometne nezgode

  13. HVALA NA PAŽNJI Autor: Dželila Šehić, dipl.ing.saob.