ekolo ki i zakonodavni aspekti zaga enja jadranskog priobalja n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Ekološki i zakonodavni aspekti zaga đ enja jadranskog priobalja PowerPoint Presentation
Download Presentation
Ekološki i zakonodavni aspekti zaga đ enja jadranskog priobalja

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 41

Ekološki i zakonodavni aspekti zaga đ enja jadranskog priobalja - PowerPoint PPT Presentation


  • 123 Views
  • Uploaded on

Ekološki i zakonodavni aspekti zaga đ enja jadranskog priobalja. Dr. Branko Bošnjakovi ć International Consultant, Tannay, Švicarska Red. profesor, Tehni č ki fakultet, Sveu č ilište Rijeka. Pregled predavanja. Naftno zaga đ enje: ozbiljna prijetnja (poluzatvorenom) moru

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Ekološki i zakonodavni aspekti zaga đ enja jadranskog priobalja' - brasen


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
ekolo ki i zakonodavni aspekti zaga enja jadranskog priobalja

Ekološki i zakonodavni aspekti zagađenja jadranskog priobalja

Dr. Branko Bošnjaković

International Consultant, Tannay,

Švicarska

Red. profesor, Tehnički fakultet,

Sveučilište Rijeka

pregled predavanja
Pregled predavanja
  • Naftno zagađenje: ozbiljna prijetnja (poluzatvorenom) moru
  • Od uzroka do učinka
  • Pravni instrumenti i pribori protumjera
  • Zaključak i preporuke
zaga enje kopnenog i morskog okoli a naftnim ugljikovodicima
Zagađenje kopnenog i morskog okoliša naftnim ugljikovodicima
  • Glavni izvori zagađenja:
  • Izlijevanje s kopna
  • Pomorska plovidba
  • Naftna eksploracija i proizvodnja
  • Depozicija tvari iz atmosfere
  • Incidentna izlijevanja nafte
  • Ugljikovodici kao posljedica prirodnih procesa
doprinosi zaga enju naftom
Doprinosi zagađenju naftom
  • Razlikuju se od mora do mora
  • Sjeverno more:
  • Izlijevanja rijekama 45-60%
  • Offshore eksploracija i proizvodnja 20-30%
  • Depozicija iz atmosfere 10%
  • Incidentna izlijevanja (oil spills) su značajna u Baltiku
  • Opća slika naftnog zagađenja u Europskim morima je fragmentirana i nepotpuna, ne postoji pouzdana procjena općih trendova
trendovi incidenata na moru
Trendovi incidenata na moru
  • Dramatski incidenti izljeva nafte privlače pažnju javnosti i uzrokuju smetenost
  • 1970. – 2001.:
  • 1183 incidenta s izlijevom od 7-700 tona nafte
  • 410 incidenata s izlijevom od >700 tona nafte
  • učestalost i veličina izljeva očito se smanjuju
uzroci naftnih incidenata
Uzroci naftnih incidenata
  • Većina izljeva iz tankera potječu iz rutinskih operacija (natovarivanje, istovarivanje)
  • Većina tih « operativnih » incidenata predstavlja male izljeve, u 92% slučajeva <7 tona nafte
  • Incidenti uslijed sudara ili nasukavanja obično imaju veće posljedice, u 20% slučajeva izljeve iznad 700 tona nafte
naftovodi na kopnu i moru
Naftovodi na kopnu i moru
  • Uzmah proizvodnje i transporta nafte u Rusiji i Srednjoj Aziji, dvije trećine izvozi se u Europu
  • 2002. g.: 86 Mt tankerima, 61 Mt naftovodom
  • Porast naftovoda, plinovoda i terminala u Baltiku (Primorsk, Vysotsk,…) uzrokovao je nemir i parlamentarne intervencije u Finskoj i Švedskoj
  • Planovi za naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan od Kaspijskog do Sredozemnog mora ponukali su multinacionalnu tvrtku Danone da se povuče od investicija u eksploataciju mineralne vode u dolini Borjomi u Kavkazu zbog rizika zagađenja
od uzroka do u inka
Od uzroka do učinka

Okvir DPSIR za izvješćivanje o pitanjima okoliša i resursa integrira ekološke, gospodarske i socijalne dimenzije i komponente

  • Driving forces D = ljudske djelatnosti (na pr. proizvodnja, transport, distribucija, potrošnja energije)
  • Pressures P= pritisci (na pr. emisije zagađenja)
  • State S = stanje resursa/okoliša (na pr. kakvoća mora ili slatke vode, tla)
  • Impacts I = učinak na ekosustav, stanovnike, ekonomiju
  • Response R = odgovori društva (mjere zaštite, spriječavanje neželjenih događaja, intervencije)
dpsir klasi ni feed back lanac
DPSIR – klasični feed-back lanac

âDâPâSâIâRâ

åáåáåáåáä

dpsir integrira okoli u gospodarske sektore
DPSIR integrira okoliš u gospodarske sektore

Raniji rad usmjeren na pritiske, stanje i učinke

Novi izazovi:

  • Jedna djelatnost (D) može doprinijeti raznim učincima
  • Jedan učinak (I) moze biti uzrokovan od više djelatnosti (D)
  • Učinke (I) valja izraziti u smislu okolišnih, ekonomskih i socijalnih troškova
  • Sve protumjere (R) – zakonodavne, tehničke, institucionalne, ekonomske – imaju svoje okolišne, socijalne i gospodarske implikacije
dpsir lanac u jadranskom priobalju
DPSIR lanac u jadranskom priobalju
  • Iscrpljive studije ne postoje
  • Glavne djelatnosti (D) i izvori ( u svim obalnim zemljama Jadrana!):
  • Kopnene djelatnosti (industrije, rafinerije, naftovodi, promet, turizam, incidenti na kopnu)
  • Pomorski promet (naftni otpadi i balastne vode)
  • Incidenti s izljevima nafte na moru
  • Naftna eksploracija i (buduća?) offshore proizvodnja
dpsir pritisci i stanje
DPSIR: pritisci i stanje
  • Nepotpuna slika zagađenja ugljikovodicima u Jadranskom moru
  • Dobriš II Report 1998.: « …ne postoje izvješća o nafti u morskoj vodi Sredozemlja, gdje se na 40-tak lokacija (naftovodnih terminala, rafinerija, offshore platformi) pretovaruje godišnje 550 Mt sirove nafte i 150 Mt naftnih prerađevina ».
sudbina naftnih izljeva na moru
Sudbina naftnih izljeva na moru
  • Ponašanje nafte na moru zavisi o svojstvima tvari u pitanju
  • Raspadanje uvjetovano sljedećim procesima:
  • Širenje/rasprostranjivanje
  • Evaporacija
  • Disperzija
  • Emulzifikacija
  • Rastapanje
  • Oksidacija
  • Sedimentacija
  • Biodegradacija
dpsir impacts u inci
DPSIR: Impacts (Učinci)
  • Perzistentni zaostaci glavnim su razlogom za primarne učinke naftnih incidenata:
  • Fizičko zagađenje plaža
  • Smanjivanje životinjskih i biljnih populacija, naročito ptica
  • Gubitak ulova riba i školjaka

Ne postoji jasan dokaz neopozive štete morskim resursima. No vrlo ozbiljna i dugoročna šteta može nastupiti u pojedinim gospodarskim i socijalnim sektorima (ribarstvo, marikultura, turizam) ako je tržišno povjerenje potreseno.

tro kovi naftnih incidenata
Troškovi naftnih incidenata
  • Procjena troškova naftnih incidenata: teško i nerješeno pitanje, ovisi o « pravilima igre »
  • Kategorije troškova:
  • Troškovi čišćenja (clean-up)
  • Materijalna šteta
  • Gubitak zarade i radnih mjesta
  • Eksterni troškovi koji nisu internalizirani jer nema pravne osnove za traženje odštete (ekološki ili estetski čimbenici)
podaci o tro kovima incidenata
Podaci o troškovima incidenata
  • Primjeri najskupljih naftnih akcidenata:
  • Exxon Valdez (Alaska, 1989): cleanup2500 M US$, totalno(+kazne i sudske kompenzacije) 9500 MUS$
  • Amoco Cadiz (Francuska, 1978): 282 M US$ (pola za sudske troškove i kamate)
  • Braer (UK,1993): 83 M US$
  • Sea Empress (UK, 1996): 37 M US$
  • Nakhodka (Japan, 1997): > 200 M US$
  • Erika (Francuska, 1999): > 300 M US$
imbenici za tro kove incidenta
Čimbenici za troškove incidenta
  • Čimbenici za troškove cišćenja (clean-up):
  • Tip nafte ili naftnog proizvoda
  • Volumen izljeva
  • Lokacija incidenta
  • Brzina izljeva
  • Cišćenje na moru ili na obali
  • Doba godine
  • Kvaliteta planiranja i organizacija intervencije
  • Socijalni i ekonomski troškovi zavise o značaju područja: ribarstvo, marikultura, turizam, priroda
dpsir responses odgovori
DPSIR: Responses (odgovori)
  • Tipovi i kategorije instrumenata i mehanizama:
  • Preventivne mjere (smanjuju vjerojatnost i veličinu budućeg zagađenja)
  • Reaktivne mjere (smanjuju i ublažuju posljedice zagađenja)
  • Zakonodavni/regulatorni, tehnički, institucionalni, ekonomski instrumenti
razina i polje pravnih instrumenata
Razina i polje pravnih instrumenata
  • Globalni ugovori i konvencije
  • Regionalne konvencije i protokoli(UNECE)
  • Sporazumi o regionalnim morima
  • Zakonodavstvo Europske Unije
  • Državno zakonodavstvo
globalni ugovori i konvencije
Globalni ugovori i konvencije
  • UN Convention on the Law of the Sea (1982)
  • International Convention for the Safety of Life at Sea (SOLAS, 1974)
  • International Convention for the Prevention of Pollution from Ships (MARPOL, 1973) with Annex I: Prevention of Pollution by Oil
  • International Convention on Oil Pollution Preparedness, Response and Cooperation (OPRC, 1990)
  • International Convention on Civil Liability for Oil Pollution Damage (CLC 1969, 1992)
  • International Convention on the Establishment of an International Fund for Compensation for Oil Pollution Damage (Fund Convention, 1971, 1992)
regionalne konvencije protokoli
Regionalne konvencije/protokoli
  • Environmental impact assessment (EIA) in a transboundary context (Espoo, 1991)
  • Protection and use of transboundary watercourses and international lakes (Helsinki I, 1992)
  • Transboundary effects of industrial accidents (Helsinki II, 1992)
  • Access to information, public participation in decision-making and access to justice in environmental matters (Aarhus, 1998)
  • Protocol on Strategic Environmental Assessment SEA (SEA, Kiev 2003)
  • Protocol on Civil Liability for Damage Caused by Industrial Accidents on Transboundary Waters (Kiev 2003)
sporazumi o regionalnim morima
Sporazumi o regionalnim morima
  • Barcelona Convention on the Protection of the Mediterranean Sea Against Pollution (1976)
  • Protocol for the Protection of the Mediterranean Sea Against Pollution from Land-based Sources(1980,1996)
  • Protocol Concerning Cooperation in Combating Pollution of the Mediterranean Sea by Oil and other Harmful Substances in Cases of Emergency (1976)
  • Protocol Concerning Mediterranean Specially Protected Areas (SPA Protocol, 1982, 1995)
  • Adriatic- Ionian Initiative (2000)?
zakonodavstvo eu
Zakonodavstvo EU
  • EIA Directive (1985, 1997)
  • SEA Directive (2001)
  • Public Participation Directive (proposal 2001)
  • Directive on Port State Control (2000)
  • Directive on classification societies
  • Erika I package (strengthen directives; accelerate timetable for phasing out single hull tankers worldwide)
  • Erika II package (create European Maritime Safety Agency; information system to monitor traffic; improve compensation for victims of oil spills)
dr avno zakonodavstvo hrvatske
Državno zakonodavstvo Hrvatske
  • Zakon o zaštiti okoliša (1994)
  • Uredba o procjeni utjecaja na okoliš (PUO, 1997)
  • Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (1996)
  • Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u RH (1997)
  • Zakon o morskim lukama (1995, 2000)
  • Odluke o tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova – spriječavanje zagađivanja (1994)
otpadna ulja i zauljene vode
Otpadna ulja i zauljene vode
  • MARPOL 73/78: luke (Rijeka), remontna brodo-gradilišta (Viktor Lenac), naftni terminali (INA, Omišalj) trebaju imati uređaje za prihvat, obradu i odlaganje naftnog otpada i zauljenih voda
  • Kvarner: ne postoje zadovoljavajući uređaji za prihvat, postojeći kapacitet Rafinerije INA je tehnički ograničen
  • Postojeći (ugovorni) sustav i visina naknade troškova ne stimuliraju korištenje uređaja
  • 1999.-2000.: nagli pad (70%) prihvata naftnog otpada i zauljenih voda, koje « nestaju » u moru
manjkavosti me unarodnog zakonodavstva i implementacije
Manjkavosti međunarodnog zakonodavstva i implementacije
  • Namjerno čišćenje tankova i puštanje otpadnih ulja na moru ostaje uobičajeno u morskim vodama EU unatoč zabrani po pravilima MARPOL-a
  • Ključni manjak: u prinudnoj provedbi postojećih odredbi, uz relativno niske kazne
  • Konvencije o civilnoj odgovornosti i kompenzaciji su kontraproduktivne: smanjuju demotivaciju za zagađivanje, jer ograničavaju osobnu odgovornost zagađivača i osiguravaju kolektivnu kompenzaciju
  • Prijedlog EC: brodovi koji zagađuju morske vode EU biti će počinitelji kaznenog djela
puo i predostro nost
PUO i predostrožnost
  • Naftno zagađenje – na moru i kopnu – često je vezano uz djelatnosti koje podliježu pravilima PUO
  • Postupak PUO mora biti proveden prije nego što se autorizira novi projekt ili proširena djelatnost kao na pr. naftovod s terminalom, uzimajući u obzir alternativna rješenja i njihove posljedice
  • PUO nije samo tehnička studija, nego postupak koji omogućuje informaciju i sudjelovanje javnosti, a isto tako i susjednih država ako predložena djelatnost može dovesti do značajnih prekograničnih učinaka
pravni instrumenti zaklju ak
Pravni instrumenti: zaključak
  • Postojeći relevantni instrumenti za zaštitu priobalja od zagađenja su brojni, fragmentirani i često nezadovoljavajući, po koncepciji i provedbi
  • « Zatrpavanje ugovorima » vodi do proliferacije autonomnih i polu-autonomnih pravnih režima i institucija, s odgovarajućom fragmentacijom državnih uprava i agencija
  • Informacija nije organizirana na način da korelira znanstvene i ekološke podatke sa socijalnim i gospodarskim nalazima i potrebama
  • Pristup javnosti informaciji i procesu uzimanja odluka je daleko od zadovoljavajućeg stanja
preporuke 1
Preporuke 1
  • Državno i međunarodno zakonodavstvo o zaštiti mora od zagađenja i o opremljenosti luka uređajima za prihvat otpada i zauljenih voda treba se strogo primijeniti poticajnim i represivnim mjerama
  • Zakonodavstvo o PUO treba se u cijelosti primijeniti prije konačnih odluka o naftovodu JANAF, uključujući i propise Aarhuške konvencije o sudjelovanju javnosti
  • Espoo konvenciju treba primijeniti u slučaju naftovoda, zbog njegovog prekograničnog karaktera, a posebice zbog očekivanog povećanja tankerskog prometa na Jadranu
  • PUO treba detaljno procijeniti i usporediti ekološke, socijalne i gospodarske posljedice alternativnih rješenja za pojedine sektore (energetiku, turizam,…)
preporuke 2
Preporuke 2
  • Nadležna tijela Hrvatske trebaju dati visoki prioritet ubrzanom preuzimanju propisa EU o zaštiti priobalja o sigurnosti tankera i prihvatu otpada i zauljenih voda
  • Hrvatska bi trebala uzeti inicijativu – zajedno s drugim obalnim državama – da Jadran dobije status PSSA (Particularly Sensitive Sea Area) pod konvencijom MARPOL i/ili status MSPA (Mediterranean Specially Protected Area) pod Barcelonskom konvencijom
  • Zemlje članice Jadransko-Jonske Inicijative trebale bi koristiti iskustva Baltika (HELCOM) s ciljem da stvore Komisiju za zaštitu jadranskog morskog okoliša.