Prekršajno pravo-opći dio

1. Prekršajno pravo-opći dio 15.i 22. listopada 2014. godine

2. Pojam prekršaja „Prekršaji i prekršajnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima čija zaštita nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zaštita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom.” (Čl. 1. PZ NN 107/07, 39/13, 157/13) • sužena definicija prekršaja • ostala je negativna i supsidijarna u odnosu na kazneno djelo • razlika kaznenog djela i prekršaja??? • nije kvalitativna (sadržajna) –očituje se u stupnju tj. intenzitetu povrede prava- povreda građanske discipline –formalna protupravnost -nema materijalne protupravnosti-društvena štetnost • elementi prekršaja -radnja, biće, protupravnost i krivnja –analogno kaznenom djelu

3. Načela u prekršajnom pravu • načelo zakonitosti (čl. 2. PZ) • načelo krivnje (čl. 4. PZ) • načelo primjene blažeg zakona (čl. 3. PZ)

4. Načelo zakonitosti • nullumcrimen, nulla poena sine lege -garantivna funkcija zakona • propisano i Ustavom RH (čl. 31.) • sadrži četiri pojedinačna načela odnosno zabrane (2 načela, 2 zabrane) • nullum crimen, (nulla poena) sine lege scripta -načelo da zakon mora biti pisan • nullumcrimen sine lege certa- načelo određenosti zakona • nullumcrimen sine lege stricta- zabrana analogije • nullumcrimen, sine lege praevia-zabrana retroaktivnosti

5. Načelo zakonitosti • „Prekršaji i prekršajnopravne sankcije (dalje u tekstu: PS) mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.” (čl. 2. st. 1. PZ) • „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu propisivati prekršaje i PS samo za povrede propisa koje ona donose na temelju svoje nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga.”(čl. 2. st. 2. PZ) • „Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga PS za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, određeno kao prekršaj i za koji zakonom ili odlukom JLPS nije bilo propisano koja se vrsta i mjera PS” može izreći odnosno primijeniti na počinitelja. (čl. 2. st. 3. PZ)

6. Načelo krivnje • „Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj.” (čl. 4. PZ) • neubrojive osobe koje su ostvarile obilježja prekršaja? (ne kazne, zaštitne mjere, mjere upozorenja i odgojne mjere)- da, oduzimanje predmeta i oduzimanje imovinske koristi (nisu prekršajnopravne sankcije, već mjere suigeneris)

7. Načelo primjene blažeg propisa i vremensko važenje prekršajnog zakonodavstva • temeljno načelo- primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen (čl. 3. st. 1. PZ); ako se izmjeni za vrijeme trajanja počinjenja prekršaja –u vrijeme dovršenja radnje (čl. 3. st.4. PZ) –vrijeme počinjenja (čl. 16. PZ) • ako se nakon što je prekršaj počinjen, određeni propis izmijeni jedanput ili više puta-primjenjuje se propis koji je najblaži za počinitelja (čl.3.st.2. PZ)-načelo primjene blažeg zakona-iznimka od zabrane retroaktivnosti- do kada se uzima u obzir, u nedogled?? • pravni kontinuitet-ako postoji primijenit će blaži propis (čl. 3. st. 3. PZ); a ako ne? • temporalni zakoni u užem i širem smislu (čl. 3. st. 5. PZ)- iznimka od primjene blažeg zakona

8. Primjena prekršajnog prava RH • prekršajna (ne)odgovornost djeteta (čl. 9. PZ)- nije navršila 14 godina u vrijeme počinjenja prekršaja • zastara (čl. 13. PZ) • primjena prekršajnog prava RH za prekršaje počinjenje na području RH, njezinu brodu ili zrakoplovu (čl. 12. PZ)-na području RH, u propstupr mora u kojima RH ima suverena prava i pravo jurisdikcije, području određene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, (brod, zrakoplov???) • primjena materijalnopravnih odredbi Prekršajnog zakona (čl. 11. PZ)- na sve prekršaje koji su propisani zakonima i drugim propisima • isključenje primjene prekršajnog zakonodavstva u posebnim slučajevima (čl.10. PZ)-prioritet kaznenog postupka

9. Zastara prekršajnog progona (čl. 13. i 13.a PZ) • zastara počinje teći danom kada je počinjen prekršaj (čl. 13. a PZ)- vrijeme počinjenja (čl. 16. PZ) • 4 godine za prekršajni progon (čl. 13. st. 1. ) • 3 godine za prekršaje za koje se izdaje prekršajni nalog (čl. 13. st. 2. PZ)

10. Zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija • zastara izvršenja PS teče od dana kada je odluka kojom je PS izrečena postala pravomoćna- opozvana kz, od dana pravomoćnosti presude kojom je opozvana (čl. 14. a st. 1. PZ) • ne teče za vrijeme izvršavanja PS (kz, rada za od, supletornog zatvora, i zaštitnih mjera) (čl. 14. a st. 2. PZ) • izrečena PS, ne može se izvršiti nakon što protekne 3 godine (čl. 14. st. 1. PZ) • ZM obvezno liječenje od ovisnosti – zastara ZM kada nastupi zastara izvršenja kazne (uz koju je izrečena)ili protekom vremena provjeravanja iz uvjetne osude (čl. 14. st. 2. PZ) • primjenjuje se i na stegovne kazne (koje sud izrekne tijekom postupka)- čl. 14. st. 3. PZ • oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta i troškovi postupka, zastara 5 godina od pravomoćnosti odluke kojom je izrečena (čl. 14.b PZ)

11. Primjena rokova zastare (čl. 14.c PZ) • Što ako se promijene zastarni rokovi; produže ili skrate (izravno ili neizravno)? • „Na zastaru prekršajnog progona i izvršenja PS primjenjuje se rok zastare propisan u vrijeme počinjenja prekršaja.”

12. Prekršaj • način počinjenja –činjenje i nečinjenje (čl. 15. PZ) • vrijeme počinjenja- „prekršaj je počinjen kada je počinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekršaja.” (čl. 16. PZ) • mjesto počinjenja- „prekršaj je počinjen u mjestu gdje je počinitelj radio ili bio dužan raditi, i u mjestu u gdje je u cjelini ili djelomično nastupila posljedica prekršaja, a u slučaju kažnjivog pokušaja i gdje je posljedica trebala nastupiti. ” (čl. 17. PZ) • razlozi isključenja protupravnosti (trećeg elementa prekršaja)- nužna obrana (čl. 18. PZ), krajnja nužda (čl. 19.) i sila ili prijetnja (čl. 20. PZ) • pokušaj – kažnjiv samo ako je to propisano propisom o prekršaju (čl. 21. PZ) • beznačajni prekršaj- „nema prekršaja iako su ostvarena sva njegova obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.” (čl. 24. PZ) • sudioništvo u širem smislu (supočinitelj + sudioništvo u užem smislu (poticanje i pomaganje))-čl. 24. PZ

13. Počinjenje prekršaja nečinjenjem (čl. 15. st. 2. i 3. PZ) • kada je prekršaj počinjen nečinjenjem? • „ako je počinitelj koji je pravno obvezan spriječiti nastupanje propisom opisane posljedice prekršaja to propustio učiniti, a takvo propuštanje po djelovanju i značenju je jednako počinjenju tog djela činjenjem” (čl. 15. st. 2. PZ) • za nečinjenje može se blaže kazniti počinitelj, osim ukoliko je riječ o prekršaju koji se može počiniti samo nečinjenjem (čl. 15. st. 3. PZ)

14. Nužna obrana • „nužna obrana je ona obrana koja prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad” (čl. 18. st. 2. PZ) • za (intenzivno) prekoračenje granica nužne obrane predviđeno je blaže kažnjavanje (čl. 18.st.3. PZ) • sukob dva prava • načelo samozaštite i načelo potvrđivanja (afirmacije) prava • samoobrana + nužna pomoć (odbijanje napada od drugoga) • napad: • pravna dobra protiv kojih mora biti upravljen napad-tjelesna cjelovitost, sloboda, imovina i druga pravna dobra- nisu nabrojana niti su zatvorenog kruga • protupravan napad • istodoban napad • obrana: • prijeko potrebna • dužnost štedjeti napadača • obrambena volja • pomoć od trećih osoba

15. Krajnja nužda • dvije vrste: • 1. kako razlog isključenja protupravnosti (čl. 19. st. 1. PZ) • 2. kao razlog oslobođenja od kazne (čl. 19. st. 2. PZ) • sukob dva prava • „Nema prekršaja kada je počinitelj ostvario njegova propisana obilježja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neiskrivljenu opasnost, koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.” (čl. 19.st.1. PZ) • „Počinitelj će se osloboditi od kazne za počinjeni prekršaj kad je postupao radi toga da odo sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neiskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo.”(čl. 19. st. 2. PZ)

16. Sila i prijetnja • neodoljiva sila (vis apsoluta) – nema radnje 1. elementa prekršaja-(npr. netko drugoga gurne i on razbije prozor ili padne na cestu i izazove prometnu nesreću) • odoljiva sila (vis compulsiva) i prijetnja- kao krajnja nužda i to kao razlog oslobođenja od kazne-zašto ???

17. Počinitelji prekršaja i sudionici • počinitelj • posredni počinitelj • supočinitelj- čl. 22. st. 3. PZ • sudionici (u užem smislu= poticatelji i pomagači)- čl. 22. st. 2.i 4. PZ • supočinitelji odgovaraju u granicama namjere i nehaja (čl. 23. st. 1. PZ) • poticatelji i pomagač u granicama namjere (čl. 23. st. 2. i čl. 24. PZ) čl. 22. st. 1. PZ

18. Krivnja • elementi krivnje: • ubrojivost (se pretpostavlja), • nehaj (svjesni/ nesvjesni- čl. 28. st. 1., 2. i 3. PZ) i namjera (izravna/neizravna-čl. 28. st. 4., 5. i 6. PZ), • svijest o protupravnosti • za razliku od kaznenog djela prvenstveno se odgovara za nehajno počinjenje djela, a za namjerno „kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje” (čl. 25. st. 1. PZ), a samo iznimno se može propisati odgovornost za namjeru (čl. 25. st. 2. PZ)

19. Neubrojivost • neubrojivost osobe se dokazuje u postupku (biološko-psihološkom metodom) • neubrojiva osoba nije kriva i sukladno načelu krivnje (čl. 4.PZ) ne može joj se izreći niti primijeniti PS • „Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ilinije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.”(čl. 26. st. 2. PZ) • (psihološki dio)-neubrojivost od dvije sastavnice: intelektualne (nije u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja) i voljne (niti vladati svojom voljom); ako je samo jedna od sastavnica negativna (ne moraju biti obje) radit će se o neubrojivoj osobi • (biološki dio)-neubrojivost: duševna bolest, privremena duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili druge teže duševne smetnje

20. Samoskrivljena neubrojivost • „ne smatra se neubrojivim počinitelj prekršaja koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje kod njega postojao nehaj glede prekršaja što ga je počinio, odnosno namjera kada je propisom o prekršaju propisano kažnjavanje za taj oblik krivnje.” (čl. 27. PZ) • načelno osoba koja se sama dovela u stanje neubrojivosti ne smatra se neubrojivom osobom, ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 27. PZ

21. Smanjena ubrojivost u znatnoj mjeri • smanjena ubrojivost u znatnoj mjeri se dokazuje u postupku (biološko-psihološkom metodom) • smanjena ubrojivost u znatnoj mjeri je podvrsta ubrojivosti • „počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja zbog” duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje, „bio u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiv može se blaže kazniti.” (čl. 26.st.3. PZ) • samoskrivljena smanjena ubrojivost u znatnoj mjeri-počinitelj će se kazniti kao potpuno ubrojiv počinitelj

22. Zablude • zabluda o biću prekršaja • zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost • zabluda o protupravnosti

23. Zabluda o biću djela • neotklonjiva- „nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekog njegovo zakonom ili drugim propisom određenog obilježja.” (čl. 30.st.1. PZ)- isključenje krivnje • otklonjiva- „ako je počinitelj bio u zabludi o propisanim obilježjima prekršaja iz nehaja, kriv je za taj prekršaj.” (čl. 30.st.2. PZ)- kriv je za počinjeni prekršaj

24. Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost • neotklonjiva- „nema prekršaja iako je njegova propisana obilježja počinitelj ostvario s namjerom, ako je u vrijeme počinjenje djela pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno da su one stvarno postojale.” (čl. 30.st.3. PZ)- isključenje krivnje • otklonjiva- „ako je počinitelj bio u zabludi o okolnostima koje isključuju protupravnost iz nehaja” (čl. 30.st.4. )- kriv je za počinjenje prekršaja.

25. Zabluda o protupravnosti • neotklonjiva- „nije kriv počinitelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno.” (čl. 29. st. 1. PZ)- isključenje krivnje • otklonjiva- „zabluda će se smatrati otklonjivom ako bi svatko pa i počinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o počinitelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili službu bio dužan upoznati se s odgovarajućim propisom” (čl. 29.st.3. PZ)- (fakultativno) blaže kažnjavanje (čl. 29. st. 2. PZ)

26. HVALA NA POZORNOSTI!