Vrijednosni papiri - PowerPoint PPT Presentation

gerry
vrijednosni papiri n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Vrijednosni papiri PowerPoint Presentation
Download Presentation
Vrijednosni papiri

play fullscreen
1 / 90
Download Presentation
Presentation Description
822 Views
Download Presentation

Vrijednosni papiri

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Vrijednosni papiri Pojam i vrste vrijednosnih papira Mjenica Ček

  2. Pojam vrijednosnog papira • To je isprava kojom se njezin izdatnik obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinom zakonitom imatelju • Imovinsko pravo smatralo se sudbinski vezanim za papir • Imovinsko pravo ne može nastati, prenijeti se niti ostvariti bez papira

  3. Pojam VP • Danas - Čl.1135 / 2. ZOO može biti i u obliku elektroničkog zapisa • Čl.124. ZTVP • Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu SDA kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru

  4. Pojam vrijednosnog papira • To ne znači da je svaka isprava u kojoj je sadržana određena obveza vrijednosni papir • Npr. zadužnica nije vrijednosni papir nego tek isprava koju izdaje dužnik vjerovniku kao potvrdu o postojanju duga (može biti ovršna isprava) čl.183 OZ (čl.183a OZ) • Sam dug je nastao i postoji nezavisno od zadužnice • Zadužnica ima samo dokaznu snagu, a dug se osim njome može dokazivati svjedocima

  5. Pojam vrijednosnog papira • Prenosi li vjerovnik tražbinu o kojoj postoji zadužnica nije dužan predati zadužnicu novom vjerovniku • Prijenos vrijednosnog papira uvijek se mora obaviti uz papir • Ostvarenje prava iz vrijednosnog papira uvijek se mora zahtijevati uz papir • Elektronički VP – posebna pravila prijenosa


  6. Čl.1136 ZOO - bitni sastojci VP • 1) naznaka vrste vrijednosnog papira; • 2) tvrtku / naziv i sjedište / ime i prebivalište izdavatelja; • 3) ime osobe na koju odnosno po čijoj naredbi vrijednosni papir glasi, ili naznaku da papir glasi na donositelja; • 4) točno naznačenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira; • 5) mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, serijski broj ako ga imaju; • 6) potpis izdavatelja (faksimil za VP koji se izdaju u seriji)

  7. Bitni sastojci vrijednosnog papira • Posebni propisi mogu urediti bitne sastojke određenih vrijednosnih papira • ZTD, ZM ZČ itd. • Načelno VP koji nema nekog od bitnih sastojaka ne vrijedi • Iznimke – npr. pretpostavljeni bitni uvjeti mjenice – usmjereni na to da se valjanost mjenice održi na snazi

  8. Način određivanja ovlaštenika • Papiri na ime, po naredbi i na donosioca • To ne znači da svi vrijednosni papiri mogu glasiti na sva tri načina: • Mjenica: po naredbi i na ime • Obveznica/dionica: na ime ili na donosioca • Skladišnica: samo na ime (iako se prenosi indos) • Ček: na sva tri načina • (dematerijalizirani VP): na ime

  9. Način prijenosa VP • Na ime: cesija • Po naredbi: indosament • Na donosioca: tradicija (predaja) • Postoje i iznimke: ZTD predviđa da se dionica koja glasi na donositelja prenosi indosamentom • Postoje tehnike kojima se od VP po naredbi može napraviti VP koji je na donositelja (bjanko indosament) • Obrnuto: unošenjem rekta klauzule VP po naredbi postaje VP na ime

  10. Prijenos- tradicija i indosament • Tradicija: puka predaja, pravo na papir i pravo iz papira prenosi se s predajom • Indosament: prenosilac – indosant; prenositelj – indosatar • Prvi indosament obavlja izdatnik “platite PP ili po njegovoj naredbi” • Da bi indosatar bio ovlašten zahtijevati isplatu on mora biti u posjedu VP (materijalna legitimacija) i mora biti označen kao indosatar (formalna legitimacija) • (još se traži i neprekinuti niz indosamenata)

  11. Prijenos - indosament • Zakonitim imateljem smatra se onaj na koga papir glasi odnosno onaj na kojeg je uredno prenesen • Radnja indosiranja obavlja se na poleđini VP, (indosso) • Vrste indosamenata: • Vlasnički: puni, bjanko, na donositelja • Ostali: prokura, založni

  12. Vrste indosamenata • Vlasnički ili puni indosament (ima potpis indosanta i indosatara) • Naziva se tako jer je svrha ovog indosiranja da se na indosatara prenese vlasništvo • Bjanko indosament ili indosament na donosioca samo su nepotpuni “vlasnički” indosamenti • Bjanko ima samo potpis indosanta • Može se indosirati “donositelju” – postaje tradicijski

  13. Punomoćnički indosamenti • Indosant ne želi izgubiti dosadašnju poziciju u VP, jedino hoće ovlastiti drugoga da ga zastupa kao vjerovnika iz vrijednosnog papira (ovlaštenika koji ima pravo zahtijevati isplatu) • Svrha indosiranja mora biti vidljiva u zabilježbi u indosiranju • “vrijednost u punomoći” “per incasso” • Osim indosiranja papir treba biti predan da bi punomoćnik mogao ostvarivati prava iz papira

  14. Punomoćnički indosamenti • Indosatar koji je dobio ovlaštenje za inkaso može na drugoga prenijeti to ovlaštenje • Takav indosament je prijenos punomoći • Novi punomoćnik dijeli pravni položaj starog punomoćnika (nemo plus iuris) • Novi punomoćnik ne može nikako dalje papir prenositi vlasničkim indosamentom • Primjena: otvoreni depozit vrijednosnih papira

  15. Založni indosament • Indosatar može pribjeći indosiranju sa svrhom zalaganja tražbine koju je ovlašten zahtijevati • Na taj način daje osiguranje plaćanja nekog svog duga prema trećoj osobi (ali i duga treće osobe) • Svrha indosamenta – kreiranje založnog prava na VP mora biti iz njega vidljiva • Naznaka: “vrijednost za zalog” ili vrijednost za osiguranje • Novi indosatar može dalje koristiti samo punomoćnički indosament

  16. Ništavost djelomičnog indosamenta • Bez obzira na vrstu indosamenta djelomični indosament je uvijek ništav • Pro non adjecto - kao da nije dodan • To je posljedica shvaćanja da ne može više osoba držati papir • Imalac VP može stavljanjem klauzule “ne po naredbi” onemogućiti daljnje indosiranje • Jedino ako se radi o papirima na ime imalac VP ne može mijenjati način prijenosa (osim ako je to posebnim zakonom uređeno)

  17. Cesija • Cesija (čl.80-89. ZOO) je ugovor između vjerovnika (cedenta),u ovom slučaju imatelja VP s trećom osobom (novog imatelja VP) na temelju kojeg tražbina iz vrijednosnog papira prelazi na treću osobu • Obavještavanje dužnika (trasata – odnosno onoga na koga se vrijednosni papir vuče)

  18. Mjenica • Bill of exchange, cambiale, Wechsel • Nastala je kao prvi oblik bezgotovinskog plaćanja • Trgovci koji su putovali na sajmove nisu nosili sa sobom gotov novac već mjenjačka pisma koja su im omogućavala da pribave stranu valutu na sajmovima izvan zemlje • Razvoj mjenice tekao je nekoliko stoljeća • Pojavom indosamenta i njegovom dogradnjom mjenica je postala papir sposoban za opticaj

  19. Mjenica - razvoj • Postala je podobna kao sredstvo za provođenje ne samo jednog akta plaćanja nego gašenje niza platnih obveza • Još je privlačnija bila njezina kreditna funkcija otkad je izumljen eskont • Mjenični vjerovnik može prodati svoju nedospjelu mjeničnu tražbinu banci (eskont) • Banka mu isplaćuje sumu umanjenu za iznos kamate

  20. Mjenica – gospodarski značaj • Banka pridržava kamatu iz perioda od prijevremene isplate mjenice do njezina dospijeća • plasira višak kapitala uz sigurnost da će joj tražbina biti isplaćena – odgovornost ex scriptura • odgovaraju svi potpisnici na mjenici • ako banci zatrebaju sredstva - reeskont

  21. Mjenica – gospodarski značaj • Osim eskonta popularan je i akceptni kredit • Tu banka svojim klijentima osigurava pribavljanje kredita na drugom mjestu • Vjerovnik iz kredita pristaje da se mjenice vuku na banku čime postaje glavni mjenični dužnik • te se mjenice također mogu unovčiti putem eskonta • Akcept trate (trasirane mjenice) primjenjuje se kod DA (isplata, akceptiranje, negociranje) • obično stoji “dokumenti uz bankovni akcept”

  22. Mjenica – gospodarski značaj • Prodavatelj (korisnik iz DA) vuče na kupčevu banku mjenicu • podnosi je na akcept kada joj predaje dokumente • Ako su dokumenti u redu akreditivna banka svojim akceptom izvršava svoju obvezu honoriranja akreditivnog iznosa • Isplata će uslijediti u budućnosti, kada mjenica dospije • (akcept i isplata su obično vremenski razdvojeni) • Prodavatelj ne mora čekati dospjelost - može eskontirati mjenicu i doći do gotovog novca

  23. Mjenica – gospodarski značaj • Sve češća uloga mjenice – osiguranje neke druge tražbine • Naplata iz mjenice je puno brža i jednostavnija od naplate običnih tražbina • Mjenični i čekovni sporovi

  24. Kodifikacija mjeničnog prava • U srednjem vijeku uporaba mjenice temeljila se na običajima koji su bili harmonizirani u srednjovjekovnim sajamskim gradovima • Lex mercatoria – nju je pratilo i posebno sudovanje za trgovce, najčešće arbitraža pri sajmovima • U 17.st. jedinstveno poimanje je poljuljano • Lokalni utjecaji rastočili su zajednički nazivnik mjenice • Nacionalne kodifikacije – CdC 1807 i Opća njemačka mjenična uredba pol. XIX stoljeća unificirala je 56 različitih mjeničnih statuta

  25. Kodifikacija mjeničnog prava • Nekoliko pravnih tradicija mjenice • njemački – strogo formalni apstraktni akt, u potpunosti odvojen od svoje kauze, mjenične obveze su samo one obveze koje proizlaze iz papira • francuski – u krug mjeničnih obveza ubrajaju se i one koje se ne razabiru iz same mjenice – • polazna teza - mjenični ugovor kojim se prenosi pravo na pokriće (dovodi do smanjenja sigurnosti i opticajne sposobnosti mjenice) • Anglosaksonski - Bill of Exchange Act – mjenica nije samostalna, kao objekt imovinskog prava

  26. Unifikacija mjeničnog prava • Razlike između promatranih sustava bile u toj mjeri izražene da su postajale kočnicom razvoja svjetske trgovine • Mjenice valjane po jednom pravu nisu bile valjane po drugom • 1912. Haški regleman – nisu je potpisale SAD i UK • 1930. Liga naroda – Konvencija o jedinstvenom zakonu o mjenici • U SFRJ prihvaćena tek 1946. godine Zakon o mjenici • Momentalno na snazi Zakon o mjenici iz 1994.

  27. Opće značajke mjenice • Vrijednosni papir – pravo koje je u njoj inkorporirano ne može se ostvariti niti prenijeti bez papira • Obveznopravni vrijednosni papir – odnosi se na tražbinu i to na novčanu tražbinu • Papir po naredbi – po samom zakonu ali postoje i iznimke • Prezentacijski vrijednosni papir – pravo na ispunjenje nastaje tek nakon što se dužniku prezentira papir – “vjerovnik trči dužniku”(Bringschuld)

  28. Opće značajke mjenice • Papir javne vjere – vrijedi načelo formalne istine, mjenična je obveza apstraktna – protiv mjenične tražbine nisu dozvoljeni prigovori iz pravnog posla • Mjenična obveza potpisnika je samostalna obveza, ako su se na mjenicu potpisale poslovno nesposobne osobe to ne dovodi u pitanje opstojnost obveze drugih osoba

  29. Opće značajke mjenice • U načelu odgovaraju svi koji su se na mjenici potpisali – (čak i indosanti) odgovornost je solidarna, tko iskupi mjenicu ima pravo regresa prema prednicima • Formalan papir – mora imati zakonom propisane sastojke inače nema značaj mjenice • Trasirana ili vlastita – kod trasirane izdatnik poziva trećeg da preuzme obvezu, kod vlastite izdatnik označava sebe kao dužnika (prva sliči asignaciji, druga zadužnici)

  30. Mjeničnopravna sposobnost • Svaka poslovno sposobna osoba može se mjeničnopravno obvezivati • Posebna pravila za nepismene i slijepe osobe

  31. Mjenični blanketi • Zbog relativno velikog broja bitnih sastojaka izrađuju se mjenični formulari • Kupnjom blanketa odmah se plaća i porez na promet mjenica • Mjenična je obveza opstojna i bez obzira da li je plaćen porez

  32. Trasirana mjenica – bitni sastojci • 1) oznaka da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena, • 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca, • 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), • 4) oznaka dospjelosti, • 5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti, • 6) ime onoga kome / po čijoj naredbi se mora platiti (remitent), • 7) oznaka dana i mjesta izdanja mjenice, • 8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant).

  33. Subjekti označeni u trasiranoj mjenici • Trasant – onaj koji izdaje mjenicu i vuče je na nekoga (on se samo potpisuje) • Remitent – osoba kojoj se mjenica ima isplatiti ili po čijoj naredbi se treba isplatiti • Trasat – onaj tko je pozvan da plati mjeničnu svotu

  34. Oznaka mjenice kao isprave • Na jeziku na kojem je sastavljena (Wechsel, lettre de change, cambiale, bill of exchange) • Angloameričko pravo ne inzistira na ovome sastojku (promissory note)

  35. Bezuvjetan uput… • “platite” ili “pozivam vas da platite” • Uput ne smije biti vezan uz neki uvjet – to dovodi do ništavosti mjenice • Npr. po primitku robe platite – nije valjano • Uput se ne smije pozivati na nikakav odnos iz osnovnog ugovora npr. platite prema ugovoru od. 1.1.2003.

  36. …da se isplati određena svota novca • Mora se odrediti iznos i valuta • Iznos se uobičajeno označava i brojkama i slovima iako je dovoljan samo jedan od tih načina • Ne smije se unijeti kamatna stopa (unese li se smatra se kao da nije napisana) • Od toga se odstupa samo kod mjenica plativih po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju (kod ovih mjenica dospjelost ovisi o prezentaciji) • Mora biti određena i valuta- inače je mjenica ništava

  37. …da se isplati određena svota novca • Ako mjenica glasi na vrstu novca koja ima isti naziv, ali različitu vrijednost u zemlji gdje je mjenica izdana i gdje je plativa vrijedi tečaj u mjestu plaćanja • Rizik od monetarne nestabilnosti smanjuje se ugovaranjem mjerodavnog tečaja prilikom isplate (čl.40.st.2. ZM)

  38. Ime onoga koji treba da plati (trasat) • Zakon ne propisuje mjesto gdje se javlja ime trasata ali se ono obično nalazi u lijevom donjem kutu mjenice, uz koji se dodaje i adresa • Ako se trasat ne odredi po imenu mjenica je ništava • Netočno označavanje trasata nema za posljedicu ništavost • Oznaka izmišljene osobe u svojstvu trasata ne dovodi do ništavosti osim ako je bila evidentna nemogućnost njegova postojanja • Tzv. podrumske mjenice

  39. Ime onoga koji treba da plati (trasat) • Dvije osobe kao trasat ? • Dopustivo ako su kumulativno označene • Alternativno označavanje dviju osoba kao trasata - ništavost • Izdatnik može i sebe označiti kao trasata – tzv. vlastita trasirana mjenica (čl.3.st.2. ZM) • Time što je mjenicu vukao sam na sebe ne znači da joj je oduzeo svojstvo trasirane mjenice

  40. Ime onoga koji treba da plati (trasat) • Englesko pravo – u slučaju da izdatnik mjenicu vuče sam na sebe remitent je može tretirati kao vlastitu ili kao trasiranu • SAD – UCC izričito određuje da isprava vrijedi kao vlastita mjenica • To je važno zbog odgovornosti kod trasirane mjenice izdatnik je tek regresni dužnik a kod vlastite glavni • Kod trasirane vlastite postaje glavni tek nakon što ju akceptira

  41. Oznaka dospjelosti • 4 dopustiva načina označavanja dospjelosti • 1) mjenica po viđenju (a vista) • 2) na određeno vrijeme po viđenju • 3) mjenica na određen datum (dnevne, kalendarske mjenice) • 4) mjenica na određeni dan od izdavanja (a dato)

  42. Dospjelost – a vista • Ako nije označeno kako mjenica dospijeva, smatra se da dospijeva po viđenju • Zakonska presumpcija je oboriva • A vista mjenica dospijeva po prezentaciji, tj. kada je njezin imalac podnese trasatu • Prezentacija se treba izvršiti unutar radnog vremena a najkasnije unutar 1 godine od dana izdavanja • Izdatnik može zakonski rok skratiti ili produžiti, dok ga indosanti mogu samo skratiti

  43. Dospjelost – a vista • A vista mjenice nisu podobne za kreditnu funkciju, jer dužnik mora biti pripravan na svakodobnu isplatu • Npr. “po viđenju platite ovu mjenicu….” • Ili “po predočenju platite ovu mjenicu..” • Ako i nema naznake – zakonska presumpcija

  44. Na određeno vrijeme po viđenju • Rok za dospjelost počinje teći od dana akcepta, tj. od dana kada je trasat preuzeo mjeničnu obvezu • Nakon što prihvati (akceptira) mjeničnu obvezu trasat (akceptant) stavlja datum kako bi se odredio početak roka dospjelosti • Ako trasat odbije akceptirati mjenicu ili ne stavi datum akcepta – remitent je mora protestirati • Dan protesta vrijedi kao dan od kojeg počinje rok dospjelosti

  45. Na određeno vrijeme po viđenju • Akcept se mora izvršiti unutar godine dana ili unutar roka koji je označen u mjenici • Oznaka: “mjesec dana po viđenju platite za ovu mjenicu” • Kod dokumentarnog akreditiva rok je obično 3 mjeseca

  46. Mjenica a dato • Ta mjenica dospijeva protekom određenog vremena od dana njezina izdanja • To su posredno kalendarske mjenice • Npr: “za tri mjeseca platite za ovu mjenicu..” • Zakon poznaje određena interpretativna pravila za izračunavanje (npr. punih 8 dana a ne tjedan dana • Različiti kalendari – prilikom izdanja preračunava se u kalendar mjesta plaćanja, a na to se dodaje vrijeme dospjelosti

  47. Mjenica na određeni dan • Kalendarske mjenice • Npr: “platite za ovu mjenicu 1.01. 2005.” • Ili : platite početkom mjeseca (sredinom ili krajem) (= 1,15, 30)

  48. Mjesto plaćanja • Imalac iz tog podatka zna gdje mora prezentirati mjenicu • Po mjestu plaćanja ravna se i valuta plaćanja (lex loci solutionis) • Oznaka mora biti geografska • Ne može se označiti više mjesta – takva mjenica bila bi nevaljana • Presumpcija – ako nema naznake mjesta tada se uzima da je mjesto plaćanja ono mjesto označeno uz trasata • Mjenična tražbina je “tražljiva” – vjerovnik ide dužniku

  49. Ime remitenta • “ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti” • Mjenica bez remitenta je ništava • Izdatnik može i sebe označiti kao remitenta • Tada je on regresni obveznik i ujedno vjerovnik • “platite meni samome” “platite po mojoj naredbi” • Pojavljuje se vrlo često: • izdatnik želi da mu trasat najprije akceptira mjenicu a onda će je on već negocirati • Želi da remitent ostane anoniman

  50. Ime remitenta • U biti postiže efekt kao da je izdao mjenicu na donositelja, što nije dopušteno • Ako označi sebe kao korisnika, i indosira mjenicu dalje bjanko indosamentom postigao je isti učinak • Inzistiranje na formalizmu uvjetovano je različitim ulogama izdatnika i indosanta • Prvi se ne može osloboditi svoje odgovornosti • Drugi može (uvrštenjem odgovarajuće klauzule u indosament)