UTJECAJ NASILNIH IGARA NA DJECU

1. UTJECAJ NASILNIH IGARA NA DJECU Zidar Marija, psihologinjaOŠ Vladimir NazorČepin

2. MASAKR U ŠKOLI • U drugoj polovici 20. st.: 100-tinjak slučajeva pucnjave u školama • U većini slučajeva, koji obično završavaju tragično, pucao je učenik škole • Sjeverna Amerika (SADi malo manje Kanada), i ovi prostori (Njemačka, Finska, Engleska, Danska,...)… Hrvatska?

3. Razlozi: *kompjuterske igre koje prelaze u stvarnost *poremećaji - ali i mnogo slučajevapopraćenih zlostavljanjem od strane vršnjaka u školi *dostupnost oružja *pritisak *loše stanje u obitelji

4. Winnenden-Njemačka, 11.3.2009., • 17.godišnji učenik na internet chatu dan ranije najavio masakr: “Dosta mi je svega. Sit sam ovog odvratnog života. Nitko ne zna što sam sposoban učiniti. Sutra ću otići u školu i ubijati, a možda se i izvučem iz svega. Sutra ćete čuti za mene. Zapamtite ime i mjesto: Winnenden”

5. noć prije toga igrao je na internetu agresivne IGRICE , prepune krvi , ubijanja... • Na počiniteljevu računalu pronađene su i igrice s nasilnim sadržajem koje međutim, kako je priopćeno, "ne izlaze iz okvira onoga što je u mladih danas uobičajeno".

6. Zapad Finske, rujan 2008. • Učenik strukovne škole ubio desetero kolega prije nego što je pucao u sebe zabrana igrice "Manhunt 2"

7. travanj 1999., srednja škola Columbine u Coloradu • dvojica učenika napravila masakr upucavši 12 učenika i profesora te ozlijedivši još njih 23 • obojica su učenika od rane mladosti bili zaljubljenici nasilne kompjuterske igre Doom

8. KOMPJUTERSKE IGRICE Rockstar Games , Bully igrač u ulozi dječaka, bačenog na školsko igralište koji se mora nositi sa mnogim poteškoćama iprakticirati ''bullying''. (nasilno ponašanje prema školskim kolegama, iznuđivanje novca koje podrazumijeva psihičko i fizičko zlostavljanje)

9. Primjeri : *glavni junak kreće u krvavi obračun sa svojim drugovima iz razreda i nastavnicima *studenti ubijaju policajce dok se ne sruše u lokvi krvi

10. Koliko je krvi dovoljno da igrica bude dobra?

11. Američki časopis za psihijatriju: kompulzivno slanje SMS-ova, e-mailova, igranje kompjutorskih i video igrica- ozbiljna pitanja javnog zdravlja, treba ih prepoznati kao simptome kliničkog poremećaja.

12. AGRESIJA • uvjet za opstanak, društvo postavlja granice njenog izražavanja • konstruktivna agresivnost- ona koja pomaze čovjeku da radi, da preživi, da se obrani • granica- kad čovjek počne uživati u agresiji, zadovoljava bolesne strasti ili fantazije koje nije naučio kontrolirati

13. IGRICE NA TO NE UTJEČU? Roditelji skeptični; hoće li oni svjedočiti nasilju?

14. IGRICE NA TO NE UTJEČU?Eksperiment s lutkom Bobo – učenje agresivnog ponašanja • Bandura, Stanford (1961. god.) *djeca (3-6 god., 36 Ž i 36 M) *pokazivana im odrasla osoba koja tuče lutku *udara lutku nogom, batićem, bacalutku na pod i sjeda na nju, udara je šakom po glavi te izgovara četiri ružne riječi koje najvjerojatnije djeca nisu prije koristila

15. 3 skupine djece: nagrađeni, fizički kažnjeni i bez posljedica • djeca se igrala privlačnim igračkama, frustrirani oduzimanjem i dobili lutku Bobo • bilježena samo ponašanja identična agresivnom modelu djeca 1. i 3. skupine više agresivna od 2. skupine. M pokazali više agresivnog ponašanja od Ž

16. UČENJE A) SVJESNO B) PODSVJESNO • igranje je temeljna ljudska aktivnost kroz koju učimo o svijetu oko nas • Učenjem djeca stječu određeni repertoar ponašanja (prihvatljivo/neprihvatljivo) • Nasilne igrice uče: najbolji način rješavanja konflikta- eliminacija ljudi osvajanju ubijanju preziru prema neprijatelju, seksizmu

17. Imitacija * IMITACIJA: Jedan od prvih modela koji oblikuju dječje odrastanje * djeca teže oponašanju likova, njihovih "idola" -teroristi ili heroji

18. Identifikacija • IDENTIFIKACIJA: dolazi do poistovjećivanja sa osobom do koje je djetetu stalo, uz koju su vezani, počinju se ponašati kao ta osoba • identificiraju se s onim što vide u igrici • nasilne kompjuterske igrice su štetnije od TV emisija i filmova sa prizorima nasilja (vi ste učesnik, ponavljane radnje, nagrađivano nasilje, pojačan proces učenja)

19. Utjecaj na agresivnost "Moram da ubijam, jer to mi je misija” “ Ubijam robote, udaram ih dok ne umru ili eksplodiraju. Uzimaš puške, bombe, tenkove, imaš helikoptere, ulaziš u vodu, kradeš aute. Pucaš, pucaš i… neznam više”

20. Utjecaj na agresivnost • dječaci vole "strašne" priče i nasilne filmove/igrice • igraju se onoga što vide (razlika bajke i interaktivne igrice- slike iz podsvjesti uništavaju koncetraciju)

21. Utjecaj na agresivnost Istraživanja pokazala: *djeca koja gledaju agresivne sadržaje na TV-u i kompjuterskim igricamanerijetko agresivnija od druge djece * djeca podložnija ovom efektu jer im se ličnost nije do kraja razvila ( što stvarnije, to opasnije)

22. Utjecaj na agresivnost Porast neosetljivosti na stvarnost i desenzibilizacija *257 studenata (124 M i 133 Ž) 20 min igrali nasilne i nenasilne igrice *testirani prije i nakon igranja *svi učesnici imali slične otkucaje srca i dr. znakove uzbuđenja

23. *izloženi snimcima nasilja u stvarnom životu (pucnjava, zatvorski sukobi i policijske konfrontacije) *koji su prije toga igrali nasilne igrice, imali slabiji galvanički odgovor na koži i sporije otkucaje srca dok su gledali stvarne scene nasilja *neosjetljivi prema užasnoj istini: RAT ZNAČI PATNJU I SMRT, A NE ZABAVU I IGRU!

24. Utjecaj na agresivnost • Utjecaj nasilja u filmovima *djeca koja su gledala filmove u kojima nasilni likovi nisu bili kažnjeni za nasilje, bila značajno agresivnija prema svojim vršnjacima i igračkama, nego djeca koja nisu gledala filmove *Pretpostavka: nekažnjeno nasilje u kompjuterskim igrama (pogrešna slika posljedica nasilja) *Čak i crtane kompjuterske igrice u kojima se ne vidi krv, ali se vidi da je netko ozlijeđen, povećavaju agresivne reakcije djece, adolescenata i studenata.

25. Utjecaj na mozak • “JournalofYouthandAdolescence” , Utah *uzorak:studenti, 20 god. (500 Ž ,313 M) *M 3 X više igraju igrice od Ž *M 8 X više odabiru nasilne igrice *M češće koriste internet za zabavu, čitanje vijesti i surfanje po pornografskim stranicama, *Ž češće koriste internet u profesionalne svrhe te za korištenje e-pošte. *Učestalost i vrste donose rizike: 1. zloupotreba alkohola i droga 2. loši međuljudski odnosi 3. pad nivoa samopoštovanja.

26. Utjecaj na mozak Istraživanje: igranje igrica aktivira iste one dijelove mozga na koje utječe droga *165 povremenih i 15 intenzivnih igrača *kod intenzivnih slike kompjuterskih igrica izazivale puno jače reakcije u mozgu nego drugima Razvoj ovisnosti- toliko opterećeni igranjem da zapostavljaju obaveze

27. Utjecaj na mozak • Istraživanje: Njemačka *M ( god. od 18 do 26) koji su u prosjeku dva sata dnevno igrali- ubijali teroriste da oslobode taoce) *u mozgu se događaju aktivnosti slične onima kod ljudi koji maštaju o agresivnom činu *osobe koje igraju agresivne igre već u sebi imaju dosta agresivnog *odsustvo mašte

28. Utjecaj na mozak • Istraživanje na Medicinskom fakultetu u Indiani: 1. tinejdžeri ( N=44, dob od 13 do 17 god) (nasilne/ nenasilne igrice igrali 30 min) 2. mjerene promjene u mozgu- (koncentracija, inhibiranost),MRI- praćena aktivnost mozgova.

29. REZULTATI: A) Kod skupine koja je igrala nasilnu igricu ustanovljena veća aktivnosti u amigdali

30. B)Kod skupine koja je igrala nenasilnuigricu ustanovljeno je kako je više stimuliran predčeoni dio mozga neke igrice pune nasilja mogu dovesti do raznih kratkoročnih opasnih učinaka na funkcije mozga za razliku od zanimljivih i zahtjevnih video-igara u kojima nema nasilja

31. Utjecaj na društvenost • Odsustvo stvarnog suigrača- razvoj subjektivnog osjećaja dostatnosti • Nedostatak socijalizacije (igranje s vršnjacima): učenja timskog rada poštovanja određenih pravila rješavanja sukoba ( mirenje, svađanje) rješavanje problema prilagođavanje skupini prihvaćanje različitosti razvoj spretnosti, samostalnosti, snalaženja u okolini i novim situacijama

32. Utjecaj na društvenost • Odsustvo komunikacije- važnost verbalnog izražavanja, kompjuterski termini nasuprot svakodnevnoj komunikaciji • “online” komunikacija i igre- “online” prijatelji možda nisu ono što tvrde da jesu • Uzročnost nedokaziva, povezanost dokazana- nedruštvene osobe provode previše vremena pored računala i/ili uz igre

33. Virtualna stvarnost • Teško razgraničiti stvarnost od virtualnog svijeta (djeca u igri) • Virtualni dječji svijet- svijet velike moći „ubiti, zapaliti, eksplodirati, uzeti prostor“ „mačku, loptu, travu, livadu” • Bijeg od stvarnosti u procesu odrastanja je veliki problem u razvoju ličnosti • Intenzivnim igranjem djeca ostaju u virtualnom svijetu i kad prekinu igru, a to im može stvoriti teškoće u društvenim kontaktima, zanemarivanje školskih obaveza…

34. “UBIJANJE vremena” • Bijeg iz svakodnevnog života/ rutina • Istraživanje Consumer Electonics Association: *1/3 odraslih provodi 10 i više sati tjedno *3 puta manje djece (o. 11%) i tinejdžera provodi 10 i više sati tjedno • Igrice se razlikuju

35. Sport • stres u školi, svakodnevnom životu (agresivne igrice pogoršavaju) • frustracija- fizički rad i sport kao ventilacija • djeca trebaju prirodu, odmor, sport, nekoga da ih sasluša

36. Utjecaj na zdravlje • Prvo: vid, kralježnica • Dugotrajno igranje: *Kronični umor, neispavanost osoba nije svijesna stresa kojem je tijelo izloženo (pod opsesijom pobjede troši se velika količinu energije) *Uvjeti fizičke iscrpljenosti, izlaganja jarkim bojama sa monitora i stimulativnim slikama, može doći do iritacije cerebalnog korteksa mozga i iznenadne smrti

37. Utjecaj na zdravlje • 1. Rad srca je u mirovanju usporen. Smanjen protok kisika pad imuniteta (sklonost infekcijama)2. Pad metabolizma - manja potrošnja kalorija dovodi do debljanja 3. Neaktivnost- dolazi do slabljena tonusa mišića, smanjenja kondicije, krivljenje kralježnice, nepovoljnog razvoja stopala i zglobova, prvenstveno zbog dugotrajnog korištenja miša

38. Uloga roditelja • Ohrabriti djecu da vode zdrav život • Ponuditi druge sadržaje; NE ZABRANJIVATI VEĆ POUČITI • Pokazati primjerom • Smisliti nešto što će djetetu biti zanimljivije • Ponuditi svoje društvo • Uključiti dijete u sportske aktivnosti, umjetničke radionice,…

39. Uloga roditelja • Provesti izbor igara • Pratiti koliko sati dijete provodi igrajući se (ograničenja) • Zapitati se- kakvi roditelji puštaju dijete da igra nasilne igrice (nemaju vremena, premalo pažnje, previše popuštanja, žele svoj mir, nisu autoritet)

40. Ekonomska računica • Zabava/ zarada • Restriktivni zakoni i porast kolegija na fakultetima vezanim uz kompjuterske igre • Čineći rat zabavnim mladi se požele pridružiti i boriti. • Odgovornost ponuđača/roditelja?

41. Pozitivan utjecaj • Poboljšavaju refleksno pamćenje, razvijaju smisao za inicijativu, pristup i logiku • Omogućavaju navikavanje na nove tehnologije i načine komunikacije • Neke razvijaju inteligenciju (niz zanimljivih zadataka) • Engleski jezik • Svladavanje osnova kompjutera • Zabava • Razvoj koordinacije pokreta i vida

42. Zaključak • Danas nasilje preplavilo čitav medijski prostor, • Promiču ga zbog zarade • Što donosi generacija koja se identificira sa krijumčarima i ubojicama? • Igrati igrice, ali u umjerenim količinama i izabrati one koje su nenasilne i poučne.