UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU - PowerPoint PPT Presentation

slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU PowerPoint Presentation
Download Presentation
UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU

play fullscreen
1 / 39
UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU
720 Views
Download Presentation
lee-lewis
Download Presentation

UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

  2. antropogeniučinakdovodi do promjena izgleda biosfere, promjenestrukturnihifunkcionalnihznačajki • smanjivanja nedomesticirane površine Zemlje • za poljoprivrednu proizvodnju koristi se 40 do 50 % kopnene površine • 70% slatke vode koristi se zanavodnjavanje • povećana je razina CO2u atmosferi za oko 30% • 20% floreifaunečine alohtone vrste - u morima i oceanima 70% ribljih sastojina je prelovljeno

  3. Slika 141.

  4. biološka raznolikost je pokazateljčovjekovogutjecajanabiosferu 1992. u Rio de Janeirodonesena jePovelja o biološkojraznolikosti, nju je potpisalo 180 državana UN-ovoj konferenciji o okolišu i razvoju ciljevi Povelje su : očuvanje biološkeraznolikosti potrajnokorištenjenjenihdijelova pravedanudio u dobitiiziskorištavanja kemijskihigenetskihosobinapojedinihvrsta biološka raznolikostje raznovrsnostbilja, životinja, imikroorganizama na razini genetskekonstitucije, vrsta, ekoloških sustava ikrajolika • Slika 142. Rio de Janeiro • porast biološke raznovrsnosti nije kontinuirani proces • prosječnastarostjednevrsteprocjenjuje se na 1 do 10 milijunagodina • za 3,5 milijardegodinaizumrloje 95% vrsta(2 do 3 vrstegodišnje) • najvećabiološka raznolikostzabilježena je prije 25.000 godina

  5. Slika 143.

  6. opisano je oko 1,6do1,8milijunavrsta najveća biološkaraznolikostutvrđena je u tropskim područjima u tropskim dijelovima Srednje i JužneAmerikeutvrđeno je 86.000biljnih vrstau Africi 30.000 vrsta,Madagaskaru8.200 vrsta, u Aziji, Australiji45.000 vrsta tropskekišneprašume sadrže473 vrstedrvećana 1 ha • na 1000 m2sadrže365 biljnihvrsta • šumeBrazila sadrže 36.000 biljnihvrsta, • Kolumbije 34.000, Indonezije18.000 vrsta • 45% biljnihvrstai30% pticanalaze se u • tropskim prašumama • rijeka Amazonasadrži 3.000 vrstariba Slika 144. Rijeka Amazona

  7. Slika 145.

  8. uzrocismanjivanja biološkeraznolikosti: a) krčenjeidevastacijašuma b) širenjepoljoprivrednihpovršina c) rascjepkavanjeiporemetnjaprirodnihekoloških sustava d) uništavanjeirazgradnjabiotopa e) bioinvazijastranihvrsta f) povećanaindustrijskaipoljoprivrednaproizvodnja (pesticidi, gnojiva, biotehnologija) g)onečišćivanjetala, vode iatmosfere u lokalnim, regionalnim, globalnim razmjerima h) globalnapromjenaklime

  9. Slika 146.

  10. Povijesni pregled ljudskihutjecajanapromjenu biološkeraznolikosti Slika 147. Plug Slika 148. Novac iz Rimskog Carstva

  11. Slika 149. London

  12. Slika 150. Industrijski pogon

  13. Slika 151.

  14. u posljednjih 8.000 godina u svijetu su smanjenepovršinešumaza više od 50%,u srednjojEuropioko 70%, u Hrvatskoj za oko 60% 1990. šumskepovršinezapremale su 5,1 miljarduha ili 40%kopnenepovršine od 1980. do1995.uništeno je 180 milijunahašumau Africi iJužnojAmerici od 1990.do1995. iskrčenoje 56,5 milijuna hašuma u svijetu požarom isječomogrjevnogdrvetana području Amazone proširuju se poljoprivredne površine za 1,5 - 2 milijunaha godišnje u Aziji, Indoneziji, na Borneu tijekom 1997/98. uništeno je 300.000 ha šuma, koje sadrže 14% svjetske bioraznovrsnosti u požarima tijekom 1997/98. uništeno je oko milijunha šuma što predstavlja najvećuekološku katastrofudesetljeća

  15. Slika 152.

  16. Slika 153.

  17. najveće šumske površinenalaze se u borealnim područjima s malom • biološkom raznolikošću:Rusija(3.448.000 km2), Kanada (3.429.000 km2), • SAD (307.000 km2),Brazil(2.284.000 km2), Peru(540.000 km2), Indonezija • (530.000 km2),Venecuela (391.000 km2), Kolumbija(348.000 km2), Kongo, • Bolivija,Nova GvinejaiČile • ovih dvanaest država posjeduje90 % svih prirodnih šumskih ekosustava na • Svijetu po raznolikosti biljnihvrsta: Brazil(36.000), Kolumbija(34.000), Indonezija (18.000)

  18. Slika 154.

  19. -pretpostavlja se povećanjepoljoprivrednihpovršina 2015. za27%, a do 2050. za42% - od 1950. do 1991. povećala se proizvodnja pšeniceza270%, soje590%, mesa 380% - 1995. upotrebljeno je2,6 milijuna tpesticida i to oko 70% u razvijenim zemljama - 1995. upotrebljeno je u poljoprivredi 80 milijuna tdušika - 150 vrstajestivogbiljana svijetu imagospodarskuvažnost - pšenica, riža i kukuruz u biljnoj prehrani čovjeka sudjeluju sa 60% kalorijai56% proteina

  20. Slika 155.

  21. Slika 156.

  22. prema UN osnovniuzrocismanjenja biološke raznolikosti su: 1. previsokastoparastasvjetskogstanovništvaiprevelikapotrošnjaprirodnih dobara 2. komercijalniuzgojegzotičnihvrstaupoljoprivrediiribogojstvu 3.gospodarstvoipolitika koje ne vode brigu o vrijednosti okoliša i prirodnih resursa • 4.nepravednostuvlasništvuidostupnostiprirodnihdobara • 5.nedovoljnoznanjei nezadovoljavajućaprimjenapostojećihspoznaja • 6. pravnisustaviiinstitucijekojeomogućujuprekomjernoiskorištavanje

  23. Biološka raznolikost Hrvatske • Hrvatska se odlikuje iznimno velikom biološkom raznolikošću • flora Hrvatske sastoji se od 4275 vrsta i 1072 podvrste razvrstane u 1086 rodova i 184 porodice • vaskularna flora Hrvatskebroji326 enedmičnih svojti, od kojih 84ima procijenjen status • opći uzroci ugroženosti su: gubitak staništa uzrokovan antropogenim utjecajem, neposredni gubitci uzrokovani pretjeranim sabiranjem u ljekovite svrhe, prirodne katastrofe, atmosferska zagađenja, zagađenja tla i vode • fauna Hrvatske broji približno 30.000 vrsta, a pretpostavlja se da je broj vrsta u fauni Hrvatske između 50.000 i 100.000 vrsta.

  24. fauna beskralježnjaka slabo je istražena, popisi postoje samo za nekoliko skupina, osnovni uzroci ugroženosti beskralježnjaka su: uništavanje staništa, prekomjerna upotreba pesticida, onečišćenje staništa, unos stranih vrsta,klimatske promjene • fauna kralježnjaka Hrvatske znatno je bolje istražena • ihtiofauna Jadranskog mora bilježi 442 vrste ipodvrste riba (Pisces), što čini 65% od poznatih vrsta i podvrsta u Sredozemnom moru • u Jadranskom moru zabilježeno je 6 endemskih svojti riba • uzroci ugroženostisu: ribolov(120 vrsta se koristi u prehrani), degradacija staništa zbog fizičkih i drugih promjena u okolišu (gradnja marina, lukobrana, sidrišta, kupališta),onečišćenje mora (komunalne otpadne vode, industrijske otpadne vode), unutrašnji čimbenici (slab reproduktivni potencijal populacija),uznemiravanje (nagli razvoj turizma), alohtone svojte (Caulerpa taxifolia, C. racemosa),klimatske promjene

  25. slatkovodna ihtiofauna Hrvatske broji150 vrsta, od kojih 21 vrsta boravi u boćatim i slanim vodama • po broju slatkovodnih vrsta riba Hrvatska zauzima drugo mjesto u Europiiza Turske • Crnomorski ili dunavski slijev Hrvatske zauzima površinu od 35 132 km²(62% površine kopnenih voda), nastanjuje ga81 vrsta riba, autohtono je 68 vrsta,a ostalih su 13 vrstaalohtone • u jadranskom slijevu ukupne površine od 21405 km² (38% površine kopnenih voda) živi88 vrsta riba, 14 alohtonih,41 vrsta su endemi jadranskog slijeva

  26. Razlozi ugroženosti slatkovodne ihtiofaune Hrvatske a) unos alohtonih vrsta b) onečišćenje c) eutrofikacija vodotoka d) melioracija e) izgradnja brana i stvaranje hidroakumulacija d) prelov i ribolov e) klimatske promjene f) vađenje šljunka i pijeska g) nestanak i uništavanje šuma h) pastrvska ribogojilišta i) turizam j) ihtiofagne ptice

  27. herpetofauna Hrvatske • u Hrvatskoj zabilježeno je 19 vrsta vodozemaca (Amphibia) i 39vrsta gmazova (Reptilia) • među vodozemcima je 7 vrsta repaša (Caudata) i 12 vrsta bezrepaca (Anura), a među gmazovima 18 vrsta guštera (Sauria), 16 vrsta zmija (Serpentes) i 5 vrsta kornjača (Testudinata) • od ukupno 58 vrsta autohtonih vodozemaca i gmazova u kategorijama ugroženihje njih 5 • razlozi ugroženosti su: promjena tradicionalnog gospodarenja okolišem, unošenje stranih vrsta, krivolov i onečišćenje voda

  28. ptice(Aves)u Hrvatskoj zastupljene su s 392 vrste od čega su 232 gnjezdarice • P.P. Kopački rit i P.P. Lonjsko polje područja su s bogatom ornitofaunom (291 odnosno239 vrsta) • razlozi ugroženosti su: nestanak vlažnih staništa, intenzivna poljoprivreda, nestanak šuma, uređenje šuma, lovstvo, turizam i ostali antropogeni utjecaji • teriofauna Hrvatske • Hrvatska je sa 101 vrstom sisavaca (Mammalia), 90 autohtonih jedna od osam europskih zemalja s najviše vrsta sisavaca, šišmišaje 34od40 poznatih vrsta europske faune • ugrožene su 23 vrste, a razlozi ugroženosti su: prekomjerni lov, krivolov, intenzivna poljoprivreda, turističko uređivanje špilja, nedostatak planova upravljanja za velike sisavce, uvođenje monokultura, kanaliziranje vodotoka i onečišćenje, strane vrste

  29. TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ GlobalnaprivredaGlobalnapromjena socio - ekonomskihprilikaGlobalnoopterećenjeokolišaNužnostsvekolikemeđunarodnesuradnjezatrajnoodrživirazvitakisveopćuzaštituokoliša Prvakonferencija UN – ao zaštitiokolišaodržana je u Stockholmu 1972. 1987. norveška predsjednica Gro Harlem Brundtlandpodnosi izvješće naslova“Our Common Future” u kojem je oživjela pojam potrajnostiilitrajnoodrživograzvoja Slika 157. Stockholm 1992. u Rio de Janeiro,na KonferencijizaokoliširazvojUjedinjenihnaroda, pojam potrajnosti prihvaćen je kao okosnica globalne politike to jerazvitak,kojipodmirujedanašnjepotrebe, bezokrnjivanjabudućihgeneracija u zadovoljavanjunjihovihpotreba

  30. Slika 158.

  31. Glavniuzrociglobalnihpromjena rastsvjetskogstanovništva dnevniprirast240.000 ljudi godišnjiprirastiznosi80 milijuna,95%u zemljama u razvoju 1800. godine bilo je oko1 milijarduljudi; od 1930. do1960. 3 milijardeljudi;do 1975. 4 milijardeljudi;1999. 6 milijardiljudi; a do 2050. 9 do10 milijardiljudi najvećipriraststanovništvabilježe Afrika i Azija,natalitet 1950. iznosi 6,1 dijete 1990. natalitetAzije iznosi 2,6; JužneAmerike2,7; Afrike5,06; S. Amerike1,9;Europe1,42

  32. 20%svjetskogastanovništva koristi86% potrošnerobe, a 20% najsiromašnijih1,3 % razvijene zemlje koriste u prehrani45% mesnihi ribljih proizvoda, asiromašni samo 4% u emisijiCO2 s 53% sudjeluju visokorazvijene zemlje, a sa3% nerazvijene zemlje Slika 159. Los Angeles ratarska površina u nerazvijenim zemljama iznosi samo 0.18 ha po stanovniku, a u razvijenim zemljama 0.57 ha opterećenjeokoliša jednogčovjekau razvijenim industrijskim zemljama jednako je opterećenju30do50 ljudiu nerazvijenim zemljama

  33. Slika 160.

  34. Zemljes nedovoljnomopskrbomhrane Iznimno alarmantno Alarmantno Ozbiljno Umjereno Nisko Nema podataka Industrijalizirana zemlja Slika 161. Pregled zemalja opskrbljenošću hranom

  35. Zahtjevitrajnoodrživograzvitka u pogledupotrošnje sirovina: 1. štedljivinačinproizvodnjete recikliranje 2. smanjivanjeotpada 3. zamjenaneobnovljivih sirovinasobnovljivim 4. razumnijiihumanistavu ophođenjusprirodnimdobrima i općeljudskim potrebama

  36. POTREBNE MJERE ZA TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ povećanjezaštićenihpodručja, u svijetu je 6,4% kopna pod zaštitom, u Hrvatskoj9,52%kopnai 0,9% Jadranskog mora od 841 milijuna ha zaštićenih površina na svijetu oko 60% je strogozaštićenih, adjelomično zaštićenihje 40% 220 milijuna ha surezervatibiosfere, a126 milijunahasu spomeniciprirode poplavnaimočvarnapodručjaiznose oko66.840.000 ha u Brazilu – WWF je do 2000. stavio pod zaštitu 25 milijuna ha kišnihšumau području Amazone diljem svijeta s 200 milijuna hašumapotrajnose gospodari, predlaže se zaštita 232 ekoregijeu kojima bi se sačuvalo 90% postojeće biološkeraznolikosti

  37. Tablica 15. Zaštićenapodručja (IUCN - kategorije I - V); Rezervatibiosfere

  38. Literatura: • Lukač G. 1993/1994. Ptičji svijet Lonjskog polja. Ekološki glasnik 3, 1-2: 22-30. • Ricklefs R.E. and Miller G. L. 1997. Ecology. Fourth Edition. W.H. Freeman and Company, New York, 822 pp. • Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211 pp. • Mikuska J., Mikuska T., Romulić M. 2002. Ptice. Vodič kroz biološku raznolikost Kopačkog rita. Knjiga 1. 112 pp. • Nikolić T., Topić J. ur. 2005. Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 4-695. • Antolović J., Frković A., Grubešić M., Holcer D., Vuković M., Flajšman E., Grgurev M., Hamidović D., Pavlinić I., Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 127 pp.

  39. Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z., • Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo • kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 95 pp. • Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P., Zanella D. 2006. Crvena • knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu • prirode, Zagreb, 253 pp. • Jardas I., Pallaoro A., Vrgoč N., Jukić-Peladić S., Dadić V. 2008. Crvena knjiga • morskih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, • Zagreb, 396 pp. • Springer O.P. i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka • Geographia Croatica. Zagreb, knjiga 31, 293 pp. • http://images.google.hr/(4.10.2012.). • http://www.news24.com/ (4.10.2012.). • http://www.gaia10.us (4.10.2012.).