1 / 30

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. hidrosfera s vodenom masom od 1,4 milijarde km 3 pokriva 71% površine planeta Zemlje od 1,6 do 1, 8 milijuna opisanih vrsta –

yves
Download Presentation

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

  2. hidrosferas vodenom masom od 1,4 milijarde km3pokriva 71% površine planeta Zemlje od 1,6 do 1,8 milijuna opisanihvrsta– hidrosfera sadrži 275.000 vrsta • moraioceaničine 97,5% hidrosfere • hidrosfera je izvorhraneiosnovazaživot(ribeidrugivodeniorganizmi), 2/3 svjetskog stanovništva živi u priobalnom području mora i oceana u pojasu širokom 60 km, od 23 najveća grada na svijetu, 16 se nalazi na morskoj obali • prema podacima (FAO -a) 1995. bilo je30 milijunaribara, 95% u Aziji • ulov je iznosio preko 80 milijuna tonaribe • od 20.000 postojećih vrsta riba gospodarskiulovse odnosi na oko 200 vrstariba Slika 105. Kontinenti i oceani

  3. hranidbeni lanciu mnogim morskim područjima su isprekidani, poremećena je dinamika populacije pojedinih vrsta, te često i cijela biološka ravnoteža • FAOpredlaže redukcijusvjetskihlovnihkapaciteta prije svega industrijskih brodovaza 50% • 1998. proglašena je godinomoceana,gdje se upozorilo na posljedice prelovaionečišćenostimorskihekosustava • najčešći lovniciljevisu tuna (Thunnusthinnus) i pilun(Xiphiasgladius) • od 1993. do 1998. uginulo je u mrežama ribara 40.000 dupinai 30 kitovaulješura Slika 107. Thunnus thinnus Slika 106. Xiphiasgladius

  4. potraženja za nekim vrstama riba, školjkaša i rakova ostvaruje se kroz umjetniuzgoj u marikulturama, tzv. plavarevolucijakoja godišnje donosi 6 milijardi $i u kojoj sudjeluje oko 50 zemalja • morskirakovi iznose samo 3%po težini, a prodajnavrijednost iznosi20% • glavni proizvođači su Kina s 57% svjetske proizvodnje, Indija9%, Japan, Indonezija4% • prema FAO-a od1992. do 1996., uništeno je 1,2 milijuna ha mangrova, šumskih ekoloških sustava na plitkim obalama u zoniplimeioseke, koji su važna mrijestilišta riba i drugih vodenih organizama • utvrđena je kemijskaopterećenostakvakultura zbog uporabe ribljeg brašna i antibiotika Slika108. Plutajući ribogojilišni bazeni (kavezi) za uzgoj riba u prirodnom okruženju

  5. neživiresursi u moruioceanimasu zemniplin,koji se crpi sa 17%,naftasa 26% • zalihenaftese procjenjuju na 6,5 milijardi t, zemnogplina 21,4 milijarde t • nadubinama većim od 400 m nalazi sehidratmetana (80% vode + 20% metana) • pretpostavlja se da je tako uskladišteno 10.000GtC (metanatmosfere 3,6 GtC) • čovjekonečišćuje kemikalijama:padaline, stajaćuitekućupovršinskuvodunakopnu, ponirućuipodzemnuvodu, moraioceane, vodenuparu Slika 109. Platformanafte

  6. godišnjaproizvodnjakemikalijaprocjenjuje se na 300 milijuna tona • s kopnadolazi 80% onečišćenja: industrijskekemikalije, otpadnevode selaigradova,poljodjelskagnojiva, pesticidi, teškimetali, bojezabrodove, kloriraniugljikovodici, čvrstikućniiindustrijskiotpad • dovode često dohormonalnihporemećajamorskih organizama Meksičkizaljev(ispred obalaLuisianeu SAD) nastaje svake godinebeživotan morski prostor površine 10.000 km2, dubine 60 m zbogeutrofikacijeunosa N iP izrijekeMississipiu iznosu od1,82 milijunatonagodišnje Slika 110. Meksički zaljev

  7. u unutrašnjosti se koristi 130 kg N pohazauzgojkukuruza tankeriza prijevozsirovenafte godišnje prevezu 1,4 milijardet, koje često rezultiraju nesrećama: Andros Patria (Grčka) 1978.,Španjolska(50.000t), Amoco Cadiz (Liberija) Brest (230.000 t), Kharg 5 (Iran) 1989. SjevernaAfrika (70.000 t), Haven (Cipar) 1991. Đenova (50.000 t) itd. Slika 111. Naftna korporacija Exxon Mobil takvenesrećesudjeluju u onečišćenju mora s 10%, ukupnigodišnjiizljevnafteiznosi 3,2 do 6,3 milijunat iz pogonskih goriva brodova u atmosferu se otpušta 10 milijunatNOxi 8,5milijunat SO2

  8. 1 l uljapokvari okus1.000.000 l pitke vode • pretpostavlja se da na morskomdnu ima desetak milijuna t naftnogmulja • plutajućislojnafte: onemogućavafotosintezu fitoplanktona i uzrokujeugibanjemorskih životinja (ptice i sisavci) • nezasićeniaromatskiugljikovodicismanjuju mogućnost orijentacije, traženjehranekod morskih organizama već i pri malim koncentracijama od0,001 x 10-6 • globalizacija privrede dovodi i do globalizacije flore i faune Slika 112. Plutajućislojnafte

  9. Slika 113.Caulerpataxifolia Slika 114. Mnemiopsis leidyi zelenaalgaCaulerpataxifolia(tropskiPacifik) prvonalazište uMonaku 1984. (za 5godina - 1 ha površine) 1996. unutar 100 km dugog pojasaodTulonaiAlassiana površini od 4630 ha u Hrvatskoj je nađena oko otokaHvara, Krka i Raba konkurentna jevogi, morskojtravi(Posidoniaoceanica) ne ulazi u prehrambenelance, otporna je na hladnoću;možepreživjetinekolikodanana70C, 3 mjesecana100C, raste na temperaturiiznad150C širi se sidrimabrodova, mogućnostsuzbijanjamehaničkimčišćenjem rebrasta meduza Mnemiopsisleidyi- Crno more - smanjenulovsrdelaza 90%.

  10. Iskorištavanjeionečišćivanjeslatke vode slatkavoda je: životniprostor, živežnanamirnica, sirovina, transportnimedij, izvoriprenosilacenergije, otapalo, prijamnikiotpremniknečistoće, sredstvoza poljoprivrednu iindustrijskuproizvodnju, multifunkcionalniresurs nakopnogodišnjepadneoko110.000 km3padalina, ispari71.000 km3 obnovavodnihzalihaiznosi39.000 km3godišnje Slika 115. Voda za piće

  11. Slika 116. Slapovi Krke 25.000 km3(64%) otječepovršinski(nestabilnazaliha) za očuvanje ove vode izgrađeno je 40.000 akumulacijskihjezera 14.000 km3obnavljapovršinskustajaćuvoduipodzemnuvodu(stabilnazaliha) fosilnapodzemna voda, voda prošlih klimatskih razdoblja nalazi se na dubinido 2000 m,njen volumen se procjenjuje na 23,4 milijuna km3od čega, 45%iznosi slatkavoda

  12. Tablica 7. Godišnjaobnovljivavodenamasanapojedinimkontinentima

  13. 2 milijardeljudinemadovoljnuopskrbuvodom • najvišapotrošnjavodepostanovnikuje u UAE 528 l dnevno • individualna dnevna potrošnja vode: Italija251 l, Švicarska242 l, Španjolska210 l, Etiopija16 l, Indija25 l • 4% ljuditrošidnevnovišeod300 do 400 l vodepoosobizakućanskepotrebe • 2/3 stanovništva50 l vode(dnevno) • najveća potrošnjavodeje u: poljoprivredi 70% industriji 22 do 24% domaćinstvima tek 8% Slika 117.Navodnjavanje

  14. Tablica 8. Količinagodišnjepotrošnjevodenapojedinimkontinentima

  15. Tablica 9. Dnevnapotrošnjavodepostanovniku u SrednjojEuropi (Njemačka1996).

  16. intenzivnije obrađivane poljoprivrednepovršine danas zauzimaju oko1,5milijardi ha, navodnjava se18%ili 270 milijuna ha s 3.100 km3vode • godišnje se na njima ostvaruje40% svjetskoguroda, najviše 64 % od tih poljoprivrednih površina nalazi se u Aziji, Kini, Indiji, Pakistanu, Indoneziji, TajlanduiTurskoj,u zemljama tzv.zelenerevolucije • PROSJEČNA POTROŠNJA VODE U INDUSTRIJSKIM GRANAMA IZNOSI OD 22% DO 24% razlike: • Njemačka, Belgija, Finska,80 - 85 %potrošnja vode u industriji, Grčka, Španjolska, Portugal , 30%,zemlje u razvoju10 do30%

  17. Tablica 10. Godišnjapotrošnjavodenakontinentima(km3), u poljoprivredi,po stanovniku(m2) iudiopoljoprivrede u potrošnjivode(%)

  18. Tablica 11. Potrošnjavode u industrijipokontinentima

  19. 5%otpadnihvoda se nasvijetupročišćuje • onečišćenom vodomčesto se prenose različiti uzročnicibolesti • procjenjuje se da godišnjeumire 25 milijunaljudiodinfekcijauzrokovanih protozoima:Entoameba histolytica iGirardia lamblia Onečišćenost tekućica i stajaćica bakterije: Escheriacoli,Salmonella typhi, Legionella pneumophila, Vibrio choleraete razni virusi zbog nedovoljnog razdvajanja pitke i otpadne vode Slika 118. Entoameba histolytica Slika 119. Girardia Lambia

  20. Slika 120.

  21. u 20 st. sintetizirano je 10 milijunakemijskihspojeva • pretpostavlja se da hranasadrži6 - 8000spojeva • posebno su štetni spojeviklorakoji djelujumutagenoikancerogeno • Njemačkagodišnje proizvodi 3 milijuna t kloraili37 kg postanovniku • klorsluži u proizvodnji:sredstavazadezinfekciju, lijekova,pesticida, začišćenjeitd. • Uzroci onečišćenosti stajaćica i tekućica su: otopljene soli: kloridi, sulfati, bikarbonatinatrija, kalija, kalcijaimagnezija, zbog navodnjavanja, kiselih kiša, industrijskih djelatnosti isolizaautoceste

  22. teškimetali: krom, mangan, cink, arsen, kadmij, bakar, živa, nikal, olovo izmetaloprerađivačkeindustrije, iz kopovamineralnihsirovina, metalnih rudača, iz odlagališta industrijskog i komunalnog otpada • organoklorpesticidi (DDT), organofosforpesticidi, karbamati, triacini,u prodaji se nalazi oko 10.000 pesticidakoji se koriste upoljoprivredi • graničnevrijednosti ovih spojevau pitkoj vodi pojedinačnoiznose0,1g/l skupno 0,5 g/l Slika 121. DDT ?

  23. u Njemačkoj je30%obradivihratarskihpovršina, a u Europi 65%obradivihratarskih površinaonečišćeno • PCB – poliklorirani bifenili su izuzetno štetni , nakupljaju se u hranidbenim lancima, gdje uzrokujurazne karcinomei mutagenedeformacije • eutrofikacija(N, P) Slika 123. Obradive ratarske površine Slika 122. Poliklorirani bifenili

  24. Tablica 12. Stupnjevieutrofikacijepovršinskihvoda

  25. bilježi se porastkoličine dušikovihspojeva (NH4, NO3) za 210 milijunat godišnje (prirodnimputemnastaje 140 milijuna t), što ukazuje na poremećaje globalnog kruženja dušika • u srednjojEuropiu poljoprivredi troši se 95 kg/ha dušikovih spojeva godišnje • 1980. trošilo se 120do130 kg/ha dušikovih spojeva • koncentracijanitratau drenažnoj vodi ispod oranica iznosi60 do150mg/l , agraničnavrijednostza pitku vodu je50mg/l • nitrat- nitrit - graničnavrijednost (0,1 mg/l) - kancerogeninitrosamini • nadzemneipodzemnenuklearneeksplozije, nuklearneelektrane, radioaktivniotpad

  26. 1995. bilježi se 440 nuklearnihelektranas kapacitetom od2,2milijarde KWh (17% svjetskeproizvodnjeelektričneenergije) glavni problem je skladištenje radioaktivnog otpada godišnje se ispušta 150 milijuna t sumpora iztermoelektrana i 49 milijuna tdušika iz motornihvozila zakiseljavanjevoda(SO2) i(NO, NO2) kišnicamijenja pH vrijednost, nekada je imala4,6 do 5,6zbog (H2CO3),danasima pH od 4,0- 4,6 poljoprivredadoprinosi emisiji dušika s 54 milijuna tu oblikuNH3koji se pretvarau NH4+ Slika 124. Černobil26. travnja1986

  27. Slika 125.

  28. Utjecaj čovjeka na kriosferu

  29. polarniledenjacina moru,kopnu, glečerivisokihplanina, trajnimraz, led u rijekama, jezerima, i snijegpokrivaju 16% površineZemlje sadrže 1,7 % vodenaZemljiili 69% slatkevode predviđa se daljnjesmanjivanjeledenogpokrova do 2050. otapanjempolarnogledasmanjuje se slanost, a temperaturapovršinske vode poraste za nekoliko stupnjeva, to bi moglo dovesti do izostankaponiranjahladnihvodenihmasa, a time i do izostanka prodora toplijih površinskih struja na sjever rezultat ovoga je novi raspored klimatskih prilika na Zemlji kriosfera je spremište za polarnu faunu štetnih polikoriranihbifenila, halona,pesticida itd.

  30. Literatura: Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211pp. http://images.google.hr/(1.10.2012.). http://www.nacional.hr/(1.10.2012.). http://www.destinacije.com/(1.10.2012.).

More Related